Mateus 21

Rau Ke Maro (APR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yesu iye di galiunu tipa a tilo potai pang malala mai Yerusalem, ngan le tilo pombe ye malala san yo ene Betpage i. Ngan Betpage tani in iken ye kawal Olip in madini. Tilo pombe, motong la Yesu iwanga di galiunu ru, inbe iwete pang di nen,
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, pararam no povoado de Betfagé, que fica perto do monte das Oliveiras. Dali Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 “Nga ole angru kamugu a kalo pang ye malala yo iken pang dama ni. E kalo nga, ngan ole pattu leu be kakamata asara pakara atu yo ene donki i, in tiwatu iye natunu a tikododo. Le bet kakamata di nga, ngan karuku ooroo ye di a kadede di yeru a kasi pang yau.
2 com a seguinte ordem:
3 E kumata bet tool sa itorang ye di nga, ngan kawete panga nen. Kayei ne, ‘Tool Mai lono bet iyei urata ki ye di ngan, lo ngan bet ole palbe leu be ipamulu di pang yong a tise.’”
3 Se alguém falar alguma coisa, digam que o Mestre precisa deles. Assim deixarão vocês trazerem logo os animais.
4 Iyei nen le ole iyeie betanga ke Maro koonoo yo iwodo nga le kanono pombe moolmool.
4 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito:
5 Ngan betanga tina yo Maro koonoo iwodo ngan nen,
5 “Digam ao povo de Jerusalém: Agora o seu rei está chegando. Ele é humilde e está montado num jumento e num jumentinho, filho de jumenta.”
6 Motong la di galiunu ru tina tilo, ngan le lo tiyei ben tina yo Yesu iwete pang di nga.
6 Então os discípulos foram e fizeram o que Jesus havia mandado.
7 Tilo tikaua donki tani le ipa ye natunu a tisi pang ye Yesu. Motong la yeru tidut sousoungu matolene kidi a tiyoo lo donki tina ngan podi, inbe Yesu irookoo lo iwur ye sousoungu tina ngan pono.
7 Levaram a jumenta e o jumentinho, jogaram as suas capas sobre eles, e Jesus montou.
8 Motong la di tooltool tina budanga mai ngan kapala tidut sousoungu matolene kidi ngan lapau, a tiyoo du dada katene, inbe di kapala ngan tisaput kai bene bene a tiyoo du dada katene lapau.
8 Da grande multidão que ia com eles, alguns estendiam as suas capas no chão, e outros espalhavam no chão ramos que tinham cortado das árvores.
9 Inbe di tooltool tina ngan kapala yo timugu bet Yesu itoo di, inbe di kapala yo tikimur nga, ngan di le imot koodi le mai. Tiyei ne,
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Hosana a Deus nas alturas do céu!
10 Ngan tiyei nen le lo Yesu pombe Yerusalem, ngan le di tooltool budanga mai yo tinepe ye malala mai tani nga, ngan di le imot titakrai ye, le nga di tapdi tipartortor nen, “Ai, i sei tool pombe i?”
10 Quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade ficou agitada, e o povo perguntava: — Quem é ele?
11 Motong la di tooltool tina yo tiye Yesu tipa nga, ngan tiyei ne, “I Yesu! I Maro koonoo yo ipa ke malala Nasaret ke tana mai Galili i, in naii.”
11 A multidão respondia: — Este é o
12 Motong la Yesu ilo pang koongoo lono ke bareme mai ke sungunu, a lo inganga di tooltool yo tiyawar so le tiyimimi so koongoo lono ke rumu tani in nga. Inbe ipatudtud kakawa ke palokanga so kidi tooltool yo tiraukol pat nga, inbe kakawa ke burungu kidi tooltool yo tiyawar man utu pang paroranga, ngan lapau.
12 Jesus entrou no pátio do Templo e expulsou todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Motong la iwete pang di nen, “Betanga ke Maro yo tiwode lo ye rau ki in iwete nen. ‘Rumu kiau i, ole tiweta ye rumu ke pataraungu.’ Bong ang nga kayeii le iyei ben ‘ni kidi tooltool ke pinnau bet tiko ye.’ ”
13 Ele lhes disse:
14 Ye kene tani in inepe bareme mai ke sungunu lono, inbe di tooltool yo matadi kisis le di tooltool yo kedi dook tiap nga, ngan tilo pang ye, a lo ikarata di le tinidi dook mata mulu.
14 Cegos e coxos iam encontrar Jesus no pátio do Templo, e ele os curava.
15 Bong di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro, inbe di pannoongoo ke wer ke Maro, ngan tikamata mos dook mata tina yo iyei nga, inbe tilongo di kakase yo kookoodi bareme mai ke sungunu lono nen, “Tayitmaka Dawiti natunu, in ene!” Ngan nen le di tooltool kuto maimai tina lodi dook tiap san.
15 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ficaram zangados quando viram as coisas maravilhosas que ele fazia e ouviram as crianças gritando no pátio do Templo: —
16 Le nga titoro Yesu nen, “Ai, ong i kulongo betanga yo di kakase maimai tiap ngo koodi ye ngan lapau?”
16 E eles disseram a Jesus: — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Yesu iwete pang di nen a imot, motong la igege di sila tinepe ye malala mai tani in, inbe imadit a idu pang malala san yo ene Betani i, le du bong a iken nango.
17 Então Jesus os deixou, saiu da cidade e foi para o povoado de Betânia. E passou a noite ali.
18 Tiken le muntu yege, inbe Yesu iye di galiunu timadit a tigege malala tani, inbe timulu pang Yerusalem. Tipa dada a tilo ngan Yesu pitola.
18 No dia seguinte, quando estava voltando para a cidade, Jesus teve fome.
19 Le nga bet matana pang nen, ngan ikamata kai pik atu ikodo ke dada koonoo. Motong la ipa a ila potai ye a bet ikamata, ngan kanono siap, bong raunu leu. Motong la ipasak pang kai pik tani nen, “Ong i o ke bet kupu mulu pitiap yege.” Ngan le pattu leu inbe kai pik tani in iwod.
19 Ele viu uma figueira na beira da estrada e foi até lá, mas não encontrou nada; só folhas. Aí disse para a figueira: E na mesma hora a figueira secou.
20 Ngan di galiunu tikamata kai pik tani yo pattu leu be iwod nga, le titakrai, inbe tiyei ne, “Ona, kai pik ni nga balai a le pattu leu be iwod nga?”
20 Os discípulos viram isso, ficaram muito admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Motong la Yesu iraua betanga kidi nen, “Awete pang moolmool nen. Kumata bet katara lomu medana pang Maro le lomu rru tiap nga, ngan o ke bet kayei so dawa ben yo ayeii ye kai pik ni, in leu tiap. Bong ang nga ke bet kawete pang kawal ni ne, ‘Kumadit a ong taum kupas le kudu tiek lono ni,’ ngan ole so pombe ben tina yo kawete nga.
21 Então Jesus disse:
22 Le kumata bet katara lomu medana moolmool pang Maro, inbe kapatarau a katoru ye soo so bet ikap pang nga, ngan ole ikap pang le imot.”
22 Se crerem, receberão tudo o que pedirem em oração.
23 Yesu ipa le ilo koongoo lono ke bareme mai ke sungunu, motong la nga ipatomonai di tooltool. Ngan di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro, inbe di tooltool maimai kidi Yuda timan pang ye man titoru. Tiyei ne, “Ai, sei itarong a le kuyei urata nen i? Inbe sei ikaua gurana pong bet kuyei urata nen ye i?”
23 Jesus chegou ao Templo, e, quando já estava ensinando, alguns chefes dos sacerdotes e alguns líderes judeus chegaram perto dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
24 Motong la Yesu iwete pang di nen, “Dook mata, bong nga bet atorang ye torungu kiau atu ngan. Kumata bet karauu nga, ngan la bet awete pang ye sei tool yo ikaua gurana pau a le ayei urata i nga.
24 Jesus respondeu:
25 Oo, kawete! Yowan yo irriu di tooltool i, in ikaua gurana ngai a le iyei urata ki ye nga? Gurana tani in ipa ye Maro yo inepe ye malala ki ete ni, too ipa ye di tooltool ke tana leu?”
25 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas? Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
26 Bong kumata le tawete bet di tooltool ke tana i leu la tikaua gurana pang Yowan nga, ngan o dook mata tiap lapau. Idi nga tatattadai bet di tooltool tigarungidi nga, yesoo di le imot nga tiwete bet Yowan in Maro koonoo atu moolmool.”
26 Mas, se dissermos que foram pessoas, temos medo do que o povo pode fazer, pois todos acham que João era profeta .
27 Ngan nen le tiraua betanga ke Yesu nen, “Am nga lomam galanga tiap sa.”
27 Por isso responderam: — Não sabemos.
28 Motong la Yesu iwete le ikatte betanga atu pang di tooltool tina nen, “Ang lomu balai ye betanga kiau yo awete nga? Oo kakamata, tool atu in natunu tamoto ru. Ngan ila ye yo mai i a la iwete panga nen. Iyei ne, ‘Natuk, katai nga lok bet kudi kouo urata ye kumu kiidi ke ooroo wain ni.’
28 Jesus continuou:
29 “Ngan natunu tani iraua betanga ki nen, ‘Na, au i tinik booroomoo, le o adi akaua urata tiap.’ Bong inepe kasin, motong la lon portak mulu a idi iyei urata nga.
29 — Ele respondeu: “Eu não quero ir.” Mas depois mudou de ideia e foi.
30 “Motong la tool tani, in ila pang ye natunu kase a la iwete panga ben tina iwete pang yo mai in nga. Ngan le natunu tani in iyei ne, ‘Tamak, ngan dook mata. Au i lok ponana bet ayei urata pong.’ Bong inepe, ngan tinin booroomoo le ke bet idi iyei urata tiap.”
30 — O pai foi e deu ao outro filho a mesma ordem. E este disse: “Sim, senhor.” Mas depois não foi.
31 Motong la Yesu itor di tooltool maimai tina nen, “Oo, ngan di kakase ru tina nga, ngan sei kase itoo tamana koonoo a idi iyei urata i?”
31 — Qual deles fez o que o pai queria? — perguntou Jesus. E eles responderam: — O filho mais velho. Então Jesus disse a eles:
32 Awete pang nen nga, yesoo Yowan in iman bet man ipitnai dada dook mata noonoonoo ke Maro yo bet kayei nga, bong ang nga katara lomu medana ye betanga ki tiap. Ang nga kayei nen, bong di tooltool ke sodaningi pat, inbe di garup ke dada la tilongo betanga ki le titara lodi medana ye nga. Ang nga kakamata so yo nen ngan oo, bong o ke bet kaportak lomu a katara lomu medana panga, ngan tiap.”
32 Pois João Batista veio para mostrar a vocês o caminho certo, e vocês não creram nele; mas os cobradores de impostos e as prostitutas creram. Porém, mesmo tendo visto isso, vocês não se arrependeram e não creram nele.
33 Motong la Yesu ikatte betanga san mulu pang di tooltool maimai tina nen, “Katar talngamu dook, a nen ngan kalongo kattenge betanga san i. Tool tana taunu atu in ikapgi kumu atu ke ooroo wain, motong la ikap koongoo ye. Inbe ikele tana atu kumu lono a ikarata bet tipisi wain puana tina ngan surunu idu ye. Inbe ire rumu atu le ilo ete pang di tooltool yo bet lo tinepe ye a matadi kala kumu tani nga. Motong la itara kumu tani in lo di tooltool ke kapgingi pattu bedi, a bet matadi kala, inbe tiyei urata ye. Inbe ye taunu in ipa a ila pang ye malala san yo iken ni mooloo i.
33 Jesus disse:
34 Ngan tinepe le lal ke bet tigogo wain puana ye in potai, motong la iwanga di kapraingi ki bet tila la tikap kan wain tina ngan puana sa.|alt="Walled vineyard, watchtower and winepress with cluster insert" src="lb00103b-hk00109b composite.tif" size="span" loc="Matthew 21:33-37" copy="BFBS (Bass) and BFBS (Knowles)" ref="21:33-37"
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono mandou alguns empregados a fim de receber a parte dele.
35 “Bong tila, ngan di tooltool tina yo tikaua urata ye kumu tani nga, ngan tiparama di kapraingi tina a tiraua atu, inbe san in tiraumate le imata, inbe san in tikatu ye pat.
35 Mas os lavradores agarraram os empregados, bateram num, assassinaram outro e mataram ainda outro a pedradas.
36 Motong la kumu taunu tani in iwanga di kapraingi ki kapala mulu, ngan alunu le tillos di yo tila mugu nga. Ngan di tooltool tina yo tikaua urata ye kumu nga, ngan tiyei dada gaongo leu pang di nen lapau.
36 Aí o dono mandou mais empregados do que da primeira vez. E os lavradores fizeram a mesma coisa.
37 Motong la kumu taunu tani, in lon wete nen, ‘Dookoot nga ole awanga natuk tamoto i a ila, ngan la bet ole tiraua panga nga.’
37 Depois de tudo isso, ele mandou o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles vão respeitar.”
38 “Bong ye kene yo di tooltool ke kapgingi tina ngan tikamata natunu tani ye in nga, ngan di tapdi tiwetewete nen, ‘Kakamata, kumu taunu tani in natunu la iman i. Kumata le bet pang dama ni nga, ngan ole ikolo tamana ye kumu i a iyei kumu taunu. Le kaman a taraumate le imata, a bet nen ngan so yo tamana bet ikap panga nga, ngan takap le imot paidi.’
38 Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
39 Nen le tikauu a tiyolle a tikatte du ke diki, inbe tiraumate le imata.”
39 — Então agarraram o filho, e o jogaram para fora da plantação, e o mataram.
40 Motong la Yesu itor di nen, “Ye kene yo kumu taunu tani bet ipa mur a ila nga, ngan lomu tar bet ole iyeie soo dada pang di tooltool yo itar di bet tikaua urata ye kumu ki nga?”
40 Aí Jesus perguntou:
41 Ngan di tooltool maimai tina tiyei ne, “Ole inganga di tooltool dook tiap tina a igarung di le dook tiap yege. Lo ngan bet ikaua kumu ki in pang di tooltool kapala a tikaua urata ye, a bet nen ngan tinepe le lo lal ke goganga ooroo wain puana nga, ngan tigogo a tikap kan sa.”
41 Eles responderam: — Com certeza ele vai matar aqueles lavradores maus e vai arrendar a plantação a outros. E estes lhe darão a parte da colheita no tempo certo.
42 Motong la Yesu iwete pang di mulu nen, “Ang nga o kakinkata betanga ke Maro yo iken ye rau ki, in tiap, too? Ngan betanga tani in nen,
42 Jesus então perguntou:
43 Motong la Yesu iyei ne, “Dada yo bet kalo kagaua ye di tooltool yo Maro bet matan kala di i, in ole ikutaki yang, inbe ikauu pang di tooltool kapala yo tilongo betanga ki ngan titoo dook mata nga.
43 E Jesus terminou:
44 Le kumata sei tool bet imol le du irauu pang ye pat tani nga, ngan ole turana bokobokobe le morrana. E kumata bet pat tani in imol le du ikata tool sa nga, ngan ole igarungu tool tani le dook tiap yege.”
44 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
45 Di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro, inbe di Paresi tilongo kattenge betanga ke Yesu yo iweta pang di i, le lodi galanga bet nga iwetewete ye di.
45 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus ouviram as parábolas que Jesus contou e sabiam que ele estava falando a respeito deles.
46 Ngan nen le nga tisere dada yo bet tiparama ye i, bong ngan titattadai di tooltool malala mai yo tinepe nga, yesoo di le imot ngan tiwete bet Yesu in Maro koonoo atu.
46 Por isso queriam prendê-lo, mas tinham medo da multidão porque o povo achava que Jesus era profeta .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.