Mateus 13

Rau Ke Maro (APR) vs BKJ

Sair da comparação
1 Motong la ye ke tani in Yesu ipas a igege rumu tani, inbe ipa mulu le du iwur ran koonoo ke Galili.
1 No mesmo dia, saindo Jesus de casa, sentou-se junto ao mar.
2 Ngan di tooltool alunu la tidu pompombe pang ye a tigaliuu le ni mangana siap. Le nga ipas lo ookoo lono, a lo iwur, inbe di tooltool tina ngan tikodo ke tana.
2 E grandes multidões se reuniram a ele, de modo que, entrando ele em um barco, assentou-se, e toda a multidão estava em pé na praia.
3 Motong la iwete pang di ye so alunu ngan ikatte betanga ye. Nen le iwete pang di nen, “Ye kene atu ngan tool ke kapgingi atu in ikap dingding patunu ke kaningi bet la igiri kumu ki.
3 E falou-lhes muitas coisas por parábolas, dizendo: Eis que um semeador saiu a semear;
4 Ngan kene yo igiri ye in nga, ngan kapala imol du dada katene. Ngan nen le di man tikamata le man tikan.
4 e quando ele semeava, algumas sementes caíram junto ao caminho, e vieram as aves e as devoraram.
5 Inbe dingding patunu kapala ngan imol du ye tana yo ke lopo ki in bongarngar le tana dook mata ke ete ngan mai mata tiap nga. Ngan nen le palbe leu be tisup,
5 Algumas caíram em lugares pedregosos, onde não havia muita terra; e imediatamente elas brotaram, porque não havia terra profunda.
6 bong ye kene yo ke ise a isini katkat ye in nga, ngan igesnai dingding supana tina le timallai a tiwod, yesoo ramini idu lopo mata tiap.
6 E quando o sol nasceu, queimaram-se; e porque não tinham raiz, elas murcharam-se.
7 Inbe dingding patunu kapala ngan imol du ooroo kaudangdang lono. Ngan nen le tisup pa ye kaudangdang le ooroo kaudangdang tani in iturai di le tisup dook tiap.
7 E outras caíram entre espinhos, e os espinhos cresceram e as sufocaram.
8 Bong dingding patunu kapala yo imaruru du ye tana dook mata nga, ngan tisupsup dook mata le tipu belebele. Ngan kaini kapala ngan tipu ngan puadi ben 100, inbe kaini kapala ngan puadi 60, inbe kaini kapala ngan puadi 30.
8 Mas outras caíram em boa terra, e deram fruto, algumas cem vezes, outras a sessenta vezes e outras a trinta vezes.
9 Le sei tool bet talngana nga, ngan itar talngana dook a ilongo betanga kiau nga.”|alt="Sower sowing seeds" src="DN00470b.tif" size="span" loc="Matthew 13:3-9" copy="UBS (Dunham)" ref="13:3-9"
9 Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Motong la di galiunu timan man titoru. Tiyei ne, “Ai, nga gelei bet kuwete betanga pang di tooltool ngan kotte betanga pang di nen nga?”
10 E vieram os discípulos, e lhe perguntaram: Por que tu falas por parábolas?
11 Ngan Yesu iraua betanga kidi nen, “Mugu ngan dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in iken sollono, bong dookoot nga ye in lon ponana bet ipaposi pang a lomu galanga ye dook. Bong di tooltool kapala, ngan tiap.
11 Ele respondendo, disse-lhes: Porque a vós é dado conhecer os mistérios do reino do céu, mas a eles não lhes é dado.
12 Kumata le sei tool bet lon galanga ye betanga ke Maro a itoo nga, ngan ole Maro ipagalanga lono ye betanga ki sa mulu le lo galanga ki ilo ete. Bong sei tool yo lon galanga ye betanga ki kasin, bong itoo tiap i, in Maro ole ikutak lo galanga kasin yo iken ye ngan le inepe sorok.
12 Porque àquele que tem, para ele se dará, e terá mais em abundância; mas àquele que não tem, até aquilo que tem lhe será tirado.
13 Ngan ye punu i la le bet awete pang di tooltool, ngan akatte betanga ye i, yesoo di ngan tikamata urata ke Maro, bong o ke bet tikilala tiap. Inbe di ngan tilongo betanga ke Maro, bong o ke bet tilonga ngan lodi galanga ye punu nga tiap.
13 Portanto lhes falo por parábolas; porque eles vendo, não veem; e ouvindo, não ouvem nem compreendem.
14 Di ngan tiyei nen, le tiyeie betanga ke Maro koonoo Esai yo iweta i, in le kanono pombe moolmool. Ngan Esai ikaua Maro koonoo inbe iwete nen,
14 E neles se cumpre a profecia de Isaías, que diz: Ouvindo, ouvireis, e não compreendereis, e, vendo, vereis, e não percebereis.
15 Yesoo, di tooltool tina ngan lodi parkat le betanga ke Maro ilo lodi tiap,
15 Porque o coração deste povo está endurecido, e os seus ouvidos surdos para ouvir, e eles fecharam seus olhos; para que em nenhum momento vejam com os seus olhos, e ouçam com os seus ouvidos, e compreendam com o seu coração, e se convertam, e eu os cure.
16 Bong ang nga lomu ponana, yesoo Maro iyei dada dook mata pang le matamu galanga a kakamata so, inbe talngamu nga gimono ke longono betanga.
16 Mas, abençoados são os vossos olhos, porque eles veem, e os vossos ouvidos, porque eles ouvem.
17 Awete pang moolmool nen, mugu ngan di Maro koonoo inbe di tooltool yo noonoodi ngan alunu la lodi bet tikamata so yo dookoot kakamata nga, bong le tikamata toko siap. Inbe lodi bet tilongo betanga ben yo dookoot kalongo nga, bong le tilongo toko siap lapau.
17 Porque em verdade eu vos digo que muitos profetas e homens justos desejaram ver estas coisas que vós vedes, e não o viram; e ouvir estas coisas que vós ouvis, e não o ouviram.
18 “Kapalongo a awete nini kattenge betanga ke tool yo igiri dingding patunu lo kumu lono ki i, in punu pang.
18 Escutai vós, portanto, a parábola do semeador.
19 Di tooltool yo tilongo bingi dook mata ke Maro ye dada yo bet matan kala di tooltool ki ye i, bong lodi galanga ye tiap nga, ngan di ngan ben dingding patunu yo imaruru du dada katene nga. Di ngan betanga ke Maro ilo lodi, bong isup tiao, inbe tool dook tiap Satan iman tina ngan le ikutak betanga ke Maro yo iken lodi nga.
19 Quando alguém ouve a palavra do reino, e não a compreende, então vem o perverso, e afasta o que foi semeado no seu coração; este é o que recebeu a semente junto do caminho.
20 Inbe dingding patunu yo imol du ye tana yo ke lopo ki in bongarngar nga, ngan ben di tooltool yo tilongo betanga ke Maro ngan tikauu palbe leu a lodi ponana ye nga.
20 Mas o que recebeu a semente em lugares pedregosos, é o que ouve a palavra, e logo a recebe com alegria;
21 Bong tina taukadi ramidi yo bet idu pang lopo nga, le ke bet tinepe le mooloo tiap. Ngan kumata bet moonoo sa pombe pang ye di, too di tooltool tikamata di ben titoo betanga ke Maro le bet tigarung di nga, ngan ole palbe leu inbe tigege lodi medana yo titaru i, inbe tiwala muridi pang Maro.
21 mas ele não tem raiz em si mesmo, apenas dura um tempo; pois quando vem tribulação ou perseguição por causa da palavra, imediatamente se esmorece.
22 Inbe dingding patunu kapala yo imol du ooroo kaudangdang lono nga, ngan ben di tooltool yo tilongo betanga ke Maro, bong lodi rru mai san ye nepongo kidi ke tana i, inbe balingi matana matana ke tana pono ikap matadi mai san. Ngan so tina ngan ikap matadi nen, le iduku betanga ke Maro yo iken lodi i, le betanga tani in itara kanono tiap.
22 E também o que recebeu a semente entre espinhos é o que ouve a palavra, mas os cuidados deste mundo e o engano das riquezas, sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
23 Bong dingding patunu yo imol du ye tana dook mata nga, ngan ben di tooltool yo tilongo betanga ke Maro ngan tikauu a lodi galanga ye nga. Ngan nen le di ngan titar kanodi alunu dook mata dawa ben dingding patunu yo tipu ngan kaini kapala titar kanodi ben 100, inbe kaini kapala ngan kanodi 60, inbe kaini kapala ngan kanodi 30 nga.”
23 Mas o que recebeu a semente em boa terra é o que ouve a palavra e compreende-a; e também dá fruto, e um produz cem vezes, outro sessenta vezes, e outro trinta vezes.
24 Motong la Yesu iwete le ikatte betanga san mulu pang di nen, “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben tool atu yo igiri dingding patunu ke kaningi lo kumu lono ki i.
24 Apresentou-lhes outra parábola, dizendo: O reino do céu é semelhante a um homem que semeou boa semente no seu campo.
25 Bong yeiso bet bong a di tooltool tikenen mata le imot, motong koi ki iman a lo igiri dingding dook tiap patunu lo ikatbon yo dook mata nga, inbe ikoo a ila.
25 Mas, enquanto dormiam os homens, veio o seu inimigo, e semeou joio no meio do trigo, e seguiu o seu caminho.
26 Le ye kene yo dingding dook mata patunu bet tisupsup nga, ngan dingding dook tiap patunu lapau tiye di tisupsup.
26 Mas, quando o caule cresceu e produziu fruto, apareceu também o joio.
27 “Motong la di kapraingi ke kumu taunu tani la tiwete panga nen. Tiyei ne, ‘Tool mai, ong i kugiri dingding dook mata patunu idu ye kumu kiong, e dingding dook tiap patunu ngo ipa ngai a se tisupsup ye kumu kiong lapau nga?’
27 Assim, os servos do dono da casa vieram, e disseram a ele: Senhor, tu não semeaste boa semente no teu campo? De onde então vem esse joio?
28 “Ngan kumu taunu iraua betanga kidi nen, ‘Ona, o koi kiau sa la iyei dada nen pau i.’
28 E ele disse-lhes: Um inimigo é quem fez isso. E os servos lhe disseram: Queres, então, que vamos e o colhamos?
29 “Ngan iyei ne, ‘Tiap. Yesoo, kumata bet la kalama di nga, ngan ole kalama le ipa ye dingding yo dook mata nga lapau.
29 Ele, porém, disse: Não; para que, ao colher o joio, não arranqueis também o trigo com ele.
30 Le ken kalama be, bong sila tiken nen a tidada gaongo a tilo le lo ye lal yo ke saputungu dingding ngan. Ngan ye lal tani in ole awete pang di tooltool ke saputungu dingding bet tilama dingding yo dook tiap ngan mugu a tiliki ye ooroo, inbe tikatte lo ei ikan. Lo ngan bet tisaput dingding yo dook mata ngan a tikap kanono lo tigaun badabada lono kiau.’”
30 Deixai-os crescer juntos até a colheita; e, no tempo da colheita, eu direi aos ceifeiros: Colhei juntos primeiro o joio, e amarrai-o em fardos para ser queimado, mas o trigo recolhei no meu celeiro.
31 Motong la Yesu iwete le ikatte betanga san mulu pang di tooltool tina nen, “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben kai mastet patunu yo tool atu ikauu a ipe du kumu lono ki i.
31 Apresentou-lhes outra parábola, dizendo: O reino do céu é semelhante a um grão de semente de mostarda, que um homem tomou, e semeou no seu campo.
32 Ngan kai patunu kapala yo bet kupe nga maimai, bong mastet in maitiap. Bong kumata bet isup a ise le mai nga, ngan ole illos so le imot yo kupe du kumu lono nga. Le di man yo tiro lang katene nga, ngan ole timan man tire giniu kidi ye bene a tinepe ye.”
32 Que, na verdade, é o menor que todas as sementes; mas quando crescido, é o maior entre as hortaliças, e torna-se uma árvore, de modo que vêm as aves do céu, e se aninham nos seus ramos.
33 Motong la Yesu ikatte betanga san mulu pang di nen. Iyei ne, “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben yis yo tataru lo ye porong ngan iyeii a isung i. Garup atu ikaua so mai tiap tani a itaru ilo ye porong tina maiyoko in a ipargarungnaii ye, ngan le iyeie porong tani a isung le imot.”
33 Outra parábola lhes disse: O reino do céu é semelhante ao fermento, que uma mulher tomou e escondeu em três medidas de farinha, até ficar tudo levedado.
34 Ngan betanga le imot yo Yesu iwete pang di tooltool budanga mai yo man tigaua nga, ngan iwete le ikatte betanga ye leu. Inbe betanga sa yo bet iweta ngan punu iken mallangana pang di ngan tiap, bong ikatte betanga leu pang di.
34 Todas estas coisas falou Jesus à multidão por parábolas, e sem parábolas ele não lhes falava.
35 Ngan tina iyei nen nga, le iyeie betanga ke Maro koonoo atu yo iweta in le kanono pombe moolmool. Ngan Maro koonoo tani iwete nen,
35 Para que pudesse se cumprir o que fora dito pelo profeta, dizendo: Eu abrirei a minha boca em parábolas; proferirei coisas mantidas em segredo desde a fundação do mundo.
36 Yesu iwetewete pang di a imot, motong la igege di, inbe idewe a ilo pang rumu lono. Ngan di galiunu titoo a tilo ye rumu lono a lo titoru. Tiyei ne, “Ai, lomam bet kupagalanga betanga lono ke dingding dook tiap yo isupsup kumu lono in pam dook a lomam galanga ye.”
36 Então Jesus despedindo a multidão, entrou na casa. E vieram até ele os seus discípulos, dizendo: Explica-nos a parábola do joio do campo.
37 Motong la iraua betanga kidi nen, “Tool yo ananpootoo ye kumu taunu bet igiri dingding patunu dook mata lo kumu ki i, in Tool Moolmool ke Maro.
37 E ele, respondendo, disse-lhes: O que semeia a boa semente é o Filho do homem;
38 E kumu in tana mai i le imot. Inbe dingding dook mata patunu nga, ngan di tooltool yo Maro igaua di panga bet matan kala di nga. Inbe dingding dook tiap, ngan di tooltool yo tool dook tiap, Satan, iyei mai pang di nga.
38 o campo é o mundo; a boa semente são os filhos do reino; mas o joio são os filhos do perverso;
39 Inbe koi ke kumu taunu yo igiri dingding dook tiap patunu lo kumu lono i, in tool kuto mai kidi so sidi. Inbe lal ke saputungu dingding, in lal yo bet tana i imot ye i. E di kapraingi ke kumu taunu nga, ngan di bangabangana ke Maro.
39 o inimigo, que o semeou, é o diabo; a colheita é o fim do mundo; e os ceifeiros são os anjos.
40 Ngan dingding dook tiap yo tilama a bet tidaun ye ei nga, ngan ye lal yo Maro itaru bet tana i imot ye in nga, ngan ole di bangabangana ki tiyei nen lapau.
40 Portanto, como o joio é colhido e queimado no fogo, assim acontecerá no fim deste mundo.
41 Le ye kene tani in Tool Moolmool ke Maro ole iwanga di bangabangana ki si tikap di tooltool yo tiyei di tooltool a la tiyei sennene nga, le tipa ye di tooltool kapala yo tikapsap ye sennene nga, ngan a tikoo ye di tooltool yo Maro bet matan kala di nga.
41 O Filho do Homem enviará os seus anjos, e eles colherão do seu reino tudo que escandaliza, e os que praticam a iniquidade;
42 Ngan ole tikap di a tikatte di lo ei somai lono. Ngan ni tani in di tooltool tina ole timassingi a titangtang, inbe tikanen dongadi a iparrasa.
42 e lançá-los-ão na fornalha de fogo; ali haverá pranto e ranger de dentes.
43 Bong di tooltool yo noonoodi nga, ngan ole milmilbe dawa ben ke matana, inbe ole tilo ye malala ke Tamadi a tiye di tooltool yo matan kala di nga, ngan tinepe. Le sei tool bet talngana nga, ngan itar talngana dook a ilongo betanga kiau nga.”
43 Então os justos brilharão como o sol no reino de seu Pai. Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
44 Motong la Yesu iwete le ikatte betanga san mulu pang di galiunu nen, “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben pat ke yimoongoo so yo iken ye karei mai atu a tikelmaii du tana lono i. Ngan pat tani in iken nen le tool san ipusye, motong la itarkoo mulu sila iken. Ngan nen le tool tani in lon ponana kaiye le ila, ngan la iyawar so ki ngan le imot a ikap pat ye, a bet nen ngan imulu la iyimi tana tani yo tikelmaia pat ye i, in panga.”
44 Novamente, o reino do céu é semelhante a um tesouro escondido no campo, que um homem achou e escondeu; e, por causa da sua alegria, vai, vende tudo quanto tem, e compra aquele campo.
45 Motong la ikatte betanga san mulu nen, “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben tool atu yo ipa bet isere pat ke gomo yo sallinene dook mata i.
45 Novamente, o reino do céu é semelhante a um homem negociante, que busca boas pérolas.
46 Kumata bet ipa le ipusye atu yo sallinene dook mata le dook mata kaiye in nga, ngan ole la iyawar so ki le imot a ikap pat ye, a bet nen ngan imulu la iyimi pat ke gomo tani, in panga.”
46 E, tendo encontrado uma pérola de grande preço, foi e vendeu tudo quanto tinha, e comprou-a.
47 Motong la Yesu ikatte betanga san mulu pang di nen, “Dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in dawa ben pu yo di tooltool tikatte du ran lono a tikap di i matana matana ye i.
47 Novamente, o reino do céu é semelhante a uma rede lançada ao mar, recolhendo de toda a espécie.
48 Yeiso bet di i tilo tilo le pu tani in ipon, motong di tooltool ke yoosoongoo tiyolo pu tani in idi tana. Idi tana, motong la du tiwur, inbe tipinai di i yo dook mata nga, ngan a ilo karei lono. E yo dook tiap nga, ngan tikatte di.
48 E, estando cheia, puxam para a praia; e, assentando-se, ajuntam os bons em cestos, mas lançam para longe os ruins.
49 Ngan dada gaongo leu nen la bet pombe pang ye di tooltool ye lal yo Maro itaru bet tana i imot ye i. Ye kene tani in di bangabangana ke Maro ole tisi bet si tipinai di tooltool ke geingi dada dook tiap nga, ngan a tikoo ye di tooltool yo noonoodi nga.
49 Assim será no fim do mundo; os anjos virão, e separarão os perversos dentre os justos,
50 Lo ngan bet tikatte di tooltool ke geingi dada dook tiap nga, ngan tidu ye ei somai lono. Ngan ni tani in ole timassingi a titangtang, inbe tikanen dongadi a iparrasa.”
50 e lançá-los-ão na fornalha de fogo; ali haverá pranto e ranger de dentes.
51 Motong la Yesu itor di galiunu nen, “Betanga le imot yo awete nga, ngan ang nga lomu galanga ye punu lapau?”
51 E disse-lhes Jesus: Tens compreendido todas estas coisas? Disseram-lhe eles: Sim, Senhor.
52 Motong la Yesu iwete pang di nen, “Ngan nen le di pannoongoo ke wer ke Maro yo lodi galanga dook ye dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye in nga, ngan ke bet tipatomonai di tooltool ye betanga paunu inbe ye betanga gurunu lapau. Le di ngan dawa ben rumu taunu atu ilo rumu lono ki a lo ipadu so dook mata ki yo paunu nga, inbe yo gurunu ngan lapau a isi tana.”
52 Então ele disse-lhes: Portanto, todo o escriba que é instruído acerca do reino do céu é semelhante a um homem que é chefe da família, e tira do seu tesouro coisas novas e velhas.
53 Ye kene yo Yesu ikatte betanga tina ngan pang di a imot nga, ngan le imadit a igege ni tani in.
53 E aconteceu que, quando Jesus havia concluído estas parábolas, partiu dali.
54 Inbe ipa ngan le lo pombe ye malala ki ye taunu, motong la ilo rumu kidi Yuda ke gaongo in lono, a lo ipatomonai di tooltool. Ngan di tooltool tina tilongo betanga ki le tisorreke ni ye, le nga di tapdi tipartortor. Tiyei ne, “Ona tiap! Tool i lo galanga inbe gurana yo iyei mos ye nga, ngan ikap ngai?
54 E, chegando à sua terra, ele ensinava-os na sinagoga deles, de modo que eles se maravilhavam, e diziam: De onde veio a este homem sabedoria, e estas obras poderosas?
55 Tool i, tool ke renge rumu, in natunu. Inbe tinana la Madia i. Inbe di taini la Yemis ye Yosep ye Simon inbe Yuta nga.
55 Não é este o filho do carpinteiro? E não se chama sua mãe Maria, e seus irmãos Tiago, e José, e Simão, e Judas?
56 Inbe di lini nanga la taye di tanepe ni nga. E tool i nga ikap lo galanga le gurana nga ngai?”
56 E suas irmãs, não estão todas elas entre nós? De onde então tem este homem todas essas coisas?
57 Ngan tina tikamata ben ye in tool sorok nga, le tiwala muridi panga.
57 E eles se ofendiam dele. Mas Jesus lhes disse: Não há profeta sem honra, a não ser na sua própria terra e na sua própria casa.
58 Ngan nen le iyei mos sa alunu tiap, yesoo di tooltool ke malala ki titara lodi medana panga tiap.
58 E ele não fez ali muitas obras poderosas, por causa da incredulidade deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.