Lucas 23
Rau Ke Maro (APR) vs NAA
1 Motong la di tooltool maimai tina timadit a tikaua Yesu a tilo pang ye Pailot.
1 Levantando-se toda a assembleia, levaram Jesus a Pilatos.
2 Tilo, motong la tipatokode dama ke Pailot, inbe timadit a tisopo koodi panga nen, “Am nga amkaua tool i, yesoo igarung di tooltool kiam lodi ye betanga ki yo iwete nga, le bet titoo. Ngan ye in iwetekalam bet ken amtar pat pang Sisa be, inbe iwete bet ye in Kirisi, tool kuto mai yo bet matan kalam am Yuda nga le imot i.”
2 E ali começaram a acusá-lo, dizendo: — Encontramos este homem pervertendo a nossa nação, impedindo que se pague imposto a César e afirmando ser ele o Cristo, o Rei.
3 Motong la Pailot itoru nen, “Oo kuwete, ong i la tool kuto mai yo matam kala di Yuda le imot i, too?”
3 Então Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Motong la Pailot iwete pang di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro nga, ngan tiye di tooltool malala mai tina ngan nen, “Au i apusye busunu sa yo tool i ikapsap ye, nga tiap.”
4 Então Pilatos disse aos principais sacerdotes e às multidões: — Não vejo neste homem crime algum.
5 Bong ngan di tooltool tina ngan di le imot tiwete le koodi mede. Tiyei ne, “Tiap, ye in ipa le iwakaia tana mai Yudia i le imot, inbe igarung di tooltool lodi ye patomonaingi ki. Ngan ye in imadit ye urata nen ye tana mai Galili, ngan la le ipa so le se pombe ni nga.”
5 Mas eles insistiam cada vez mais, dizendo: — Ele agita o povo, ensinando por toda a Judeia. Começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Pailot ilongo tina yo tiwete nen nga, le nga itor di nen, “Ai, ngan tool i ke Galili, too?”
6 Quando Pilatos ouviu isso, perguntou se o homem era galileu.
7 Ye kene tani in Erot, yo iyei tool kuto mai pang Galili i, in inepe Yerusalem lapau. Le nga yeiso bet Pailot ilongo yo Yesu in tool ke Galili nga, motong la iwete a tikauu a ila pang ye Erot.
7 Ao saber que Jesus era da região governada por Herodes, e estando este em Jerusalém naqueles dias, Pilatos enviou Jesus a Herodes.
8 Ngan kene tani in tikaua Yesu a tila la Erot ikamata, ngan le lon ponana mai san, yesoo bong ilongo bingi ki mukot, le itar matana ye bet ikamata pa, a bet nen ngan ikamata mos yo bet Yesu iyei nga.
8 Quando Herodes viu Jesus, ficou muito contente, pois havia muito queria vê-lo, por ter ouvido falar a respeito dele. Esperava também vê-lo fazer algum sinal.
9 Le nga Erot tani in itor kaiye Yesu ye torungu alunu san, bong ngan Yesu irau toko torungu ki tina, ngan siap.
9 E de muitas maneiras o interrogava, mas Jesus não lhe respondia nada.
10 Ngan di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro, tiye di pannoongoo ke wer ke Maro nga, ngan tilo tikodo lapau, le nga tipamede betanga kidi a tikapge bet tiwetewete Yesu a tipaposi ye busunu ki.
10 Os principais sacerdotes e os escribas ali presentes o acusavam com veemência.
11 Motong la Erot iye di tooltool ki ke patokongo nga, ngan tipalele sere ye Yesu, inbe tikan paseme. Motong la tisousouu ye sousoungu sallinene dook mata ben ye tool kuto mai nga, inbe tikauu mulu a tila pang ye Pailot.
11 Mas Herodes, juntamente com os seus soldados, tratou Jesus com desprezo. E, para zombar de Jesus, mandou que o vestissem com um manto luxuoso, e o devolveu a Pilatos.
12 Ngan mugu ngan Pailot iye Erot yeru ngan ben koi, bong ye kene tani in le yeru tigaua lodi dook mata san.
12 Naquele mesmo dia, Herodes e Pilatos se reconciliaram, pois antes eram inimigos.
13 Tipamulu Yesu a ila, motong la Pailot tani in ikiu di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro tiye di kuto maimai yo matadi kala di Yuda nga, inbe di tooltool malala mai tina ngan di le imot timan tigaua,
13 Pilatos, então, reuniu os principais sacerdotes, as autoridades e o povo
14 inbe iwete pang di nen, “Ang nga kakaua tool i a imulu a iman pang yau, inbe kawete bet ye in igarung di tooltool lodi ye patomonaingi ki le bet titoo. Bong mugu ngan ang le imot kanepe, inbe atoru, ngan le apusye toko busunu sa yo ikapsap ye ben ang kawete nga tiap.
14 e lhes disse: — Vocês me apresentaram este homem como sendo um agitador do povo. Mas, tendo-o interrogado na presença de vocês, nada verifiquei contra ele dos crimes de que vocês o acusam.
15 Inbe Erot lapau ipusye toko busunu ki siap, ngan la le ipamule a iman pang yidi nga. Le kakamata, tool i iyei toko so sa yo dook tiap ke bet nen ngan imata ye, ngan tiap.
15 Nem mesmo Herodes, pois o mandou de volta para cá. Assim, é claro que ele não fez nada que mereça a pena de morte.
16 — ausente —
16 Portanto, após castigá-lo, ordenarei que seja solto.
17 — ausente —
17 [E ele era obrigado a soltar-lhes um detento por ocasião da festa.]
18 Bong ngan di tooltool tina ngan le imot oorootang a koodi nen, “Kuraumata tool in a imata! Inbe kupadu Barabas a isi pang yam.”
18 Toda a multidão, porém, gritava: — Fora com este! Solte-nos Barrabás!
19 (Ngan Barabas tani in titaru lo inepe rumu dook tiap kidi talnga dikidiki lono, yesoo ye kene in ipamaditi patokongo ye di tooltool kuto maimai ke malala mai tani in nga, ngan le iraumata tool atu a imata.)
19 Barrabás estava preso por causa de uma revolta na cidade e também por homicídio.
20 Ngan Pailot lono bet le ipadu Yesu a ila, le nga koonoo a isadaua di mulu.
20 Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez ao povo.
21 Bong ngan di tooltool tina ngan le imot koodi tootoo nen, “Kupatota lo kai palasingi kaini a imata! Kupatota lo kai palasingi kaini a imata!”
21 Eles, porém, gritavam mais ainda: — Crucifique! Crucifique-o!
22 Motong la Pailot iwete pang di mulu le patol ki nen, “Nga gelei? Soo dada dook tiap tool i ikapsap ye i? Au i apusye toko busunu ki sa yo ikapsap ye, a bet nen ngan imata ye, ngan tiap. Le nga ole awete a tiwalisi ye koro leu, inbe tiwulaii a ila.”
22 Então, pela terceira vez, Pilatos lhes perguntou: — Que mal fez este? De fato, não achei nada contra ele para condená-lo à morte. Portanto, depois de o castigar, mandarei soltá-lo.
23 Bong ngan koodi tootoo a timangmang ye Yesu bet tipatota lo kai palasingi kaini. Le nga di tooltool tina ngan di le imot oorootang le mai a tirautoo betanga ke Pailot.
23 Mas eles insistiam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E o clamor deles prevaleceu.
24 Motong la Pailot tani ilongo betanga kidi tina yo tiwete nen nga, le nga imalum pang di bet ole itoo betanga kidi.
24 Então Pilatos decidiu atender-lhes o pedido.
25 Motong la Pailot ipadu tool talnga dikidiki tani yo tisoror di Rom ngan tipatoko a iraumata tool atu le imata a titaru lo rumu dook tiap kidi talnga dikidiki lono i, in a idu pang ye di. Inbe Pailot isukete Yesu la di tooltool ke patokongo bedi, a nen ngan la tiyeie soo so yo di tooltool tina ngan lodi bet tiyeii panga i.
25 Soltou aquele que estava encarcerado por causa da revolta e do homicídio, a quem eles pediam; e, quanto a Jesus, entregou-o à vontade deles.
26 Di tooltool ke patokongo tina ngan tikaua Yesu a tila dada nga, ngan le la tikamata Simon ke malala mai Sairini yo ipa ke ni san a iman a bet ilo pang malala mai tani in lono i. Motong la tiparama a tipaloko kai palasingi ke Yesu tani in lo poopoonoo, inbe tiwete panga bet isola a itoo Yesu.
26 E, enquanto o conduziam, eles agarraram um cireneu, chamado Simão, que vinha do campo, e puseram-lhe a cruz sobre os ombros, para que a levasse após Jesus.
27 Inbe di tooltool malala mai tiye di garup pattu yo tipododo katedi inbe titangtang a tititit ye nga, ngan titoo lapau.
27 Uma grande multidão de povo o seguia, e também mulheres que batiam no peito e o lamentavam.
28 Motong la Yesu idalele pang ye di, inbe iwete pang di nen, “Di garup ke malala mai Yerusalem nga, ken katang yau be. Bong bet nen nga, ngan ang tapmu katang yang inbe katang ye di natumu ngan lapau.
28 Porém Jesus, voltando-se para elas, disse:
29 Ngan awete pang nen, yesoo bong lal dook tiap atu yo bet pombe i, in ole masngana mai la bet pombe pang yang a igarungang i. Ye kene yo so tani in pombe nga, ngan ole di tooltool tiwete nen, ‘Ang garup yo kapasui toko pitiap nga, inbe ang garup yo taukamu natumu bet kapayin di nga, ngan lomu ponana, yesoo Maro iyei urata dook mata pang.’
29 Porque virão dias em que se dirá: “Bem-aventuradas as estéreis, que não geraram, nem amamentaram.”
30 Inbe ye kene tani in nga, ngan ole di tooltool tiwete pang di kawal nen, ‘Atoo, kaduku a kamol si poomam!’ Inbe ole tiwete pang di arono yo bussukana nga, ngan nen, ‘Atoo, kamol a si kakaltoo am!’
30 Nesses dias, dirão aos montes: “Caiam em cima de nós!” E às colinas: “Cubram-nos!”
31 Ngan au i dawa ben kai yo lalana i, inbe la di tooltool bet tiyeie dada dook tiap nen pau nga. E ang ngan dawa ben kai yo bodene i, bong bet pang dama ni nga, ngan ole tiyeie soo so pang na?”
31 Porque, se isto é feito com a madeira verde, o que será da madeira seca?
32 Ye kene tani yo tikaua Yesu bet la tiraumate ye in nga, ngan le tikap di tooltool talnga dikidiki ru yo tiyei dada dook tiap nga, ngan lapau, la du tiraumata di le tipa ye Yesu nga.
32 E também eram levados outros dois, que eram malfeitores, para serem executados com Jesus.
33 Ngan tipa a tilo pombe ye ni yo tiwete ene ye Tool Kutono Ruruana i, motong la di tooltool ke patokongo tina nga tipatoto Yesu ilo kai palasingi kaini le ipa ye di tooltool talnga dikidiki ru tina. Le atu ituku ke Yesu madini oonoo, inbe san ke madini ngas.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Calvário, ali o crucificaram, bem como aos malfeitores, um à sua direita, outro à sua esquerda.
34 Motong la tinepe, inbe Yesu iyei ne, “Tamak, lom pang di a kugiri sennene kidi, yesoo bong di nga lodi galanga dook tiap ngan la le tiyei dada nen nga.”
34 Mas Jesus dizia: Então, para repartir as roupas dele, lançaram sortes.
35 Di tooltool malala mai tina ngan tikododo a matadi kenen ye Yesu, inbe di kuto maimai yo matadi kala di Yuda nga, ngan tiyei sere ye. Tiyei ne, “Kakamata, kanakana ngan ilon di tooltool kapala, e nga gelei bet ye taunu iloni tiap nga? Kumata bet ye ni Kirisi moolmool yo Maro ipootoo panga ye taunu bet si ikap di tooltool ki a ipamulu di in nga, ngan matin nga le ye taunu iloni oo.”
35 O povo estava ali e observava tudo. Também as autoridades zombavam e diziam: — Salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o Cristo de Deus, o escolhido.
36 Ngan di tooltool ke patokongo lapau tikan paseme Yesu a tiyei sere ye, inbe timan man tikap ooroo wain surunu yo malingene ngan panga.
36 Igualmente os soldados zombavam dele e, aproximando-se, trouxeram-lhe vinagre, dizendo:
37 Inbe tiyei ne, “Kumata le bet ong in tool kuto mai kidi Yuda moolmool nga, ngan ong taum kulonong e too.”
37 — Se você é o rei dos judeus, salve a si mesmo.
38 Motong la tiwodo betanga pattu a tirauu lo ye kai palasingi ke Yesu kutono ke ete. Ngan betanga tina ngan tiwodo nen: I Tool Kuto Mai Yo Matan Kala Di Yuda Le Imot I.
38 Acima de Jesus estava a seguinte inscrição: “ Este é o Rei dos Judeus ”.
39 Inbe di tooltool talnga dikidiki ru yo tituku di le tipa ye Yesu nga, ngan atu in ikan paseme Yesu, le nga iwete panga nen, “Ai, bet kuwete ong in Kirisi nga, ngan ong taum kulonong, inbe kulonam amru lapau!”
39 Um dos malfeitores crucificados blasfemava contra Jesus, dizendo: — Você não é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também.
40 Bong ngan tool talnga dikidiki tina san in ipasak pang ene tani a ilele, inbe iwete panga nen, “Ong in lapau kouo masngana gaongo leu ben ye i, e nga gelei, kutattadaia Maro tiap, too?
40 Porém o outro malfeitor o repreendeu, dizendo: — Você nem ao menos teme a Deus, estando sob igual sentença?
41 Aru nga moolmool, tiyemenai idi ye urata dook tiap kidi tina yo tayei, ngan kootoonoo. Bong tool i iyei toko dada sa dook tiap, ngan tiap.”
41 A nossa punição é justa, porque estamos recebendo o castigo que os nossos atos merecem; mas este não fez mal nenhum.
42 Motong la tool tani in iwete pang Yesu nen, “Yesu, kene yo bet kulo malala kiong lo kuyei kuto mai a matam kala di tooltool kiong ye in nga, ngan ken lom tutau.”
42 E acrescentou: — Jesus, lembre-se de mim quando você vier no seu Reino.
43 Ngan Yesu iwete panga nen, “Awete pong moolmool nen, katai nga ole ayong tanepe ye malala ke Maro yo nepongo ki dook mata i.”
43 Jesus lhe respondeu:
44 Ye kene tani in kemai ye ke matana sangaul be ru, ngan todo iduku tana mai i le imot, a iken nen le du rrai ye so ben ke matana tol.
44 Já era quase meio-dia, e, escurecendo-se o sol, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
45 Le nga ke matan ikumukumu, inbe mala matolene yo tituka bareme mai ke sungunu lono i, in imassarak le iyei paru.
45 E o véu do santuário se rasgou pelo meio.
46 Inbe Yesu koonoo le somai nen, “Tamak, atarau lo bem.” Yesu iwete nen a imot, inbe imaroon pattu leu le tina imata yege.
46 Então Jesus clamou em alta voz: E, dito isto, expirou.
47 Ye kene tani in tool turana bulbulini yo iye di tooltool ke patokongo tipatoto Yesu lo kai palasingi kaini, in ikamata so tina yo pombe nga, ngan ye matana, le iyitmaka Maro ene, inbe iwete nen, “Ona, moolmool sa, tool i tool noonoonoo.”
47 O centurião, vendo o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — Verdadeiramente este homem era justo.
48 Ngan yeiso di tooltool tina yo lo tigaua bet koodi tada nga, ngan tikamata so tina yo pombe nga, motong la titoo momo kidi a tipodo katedi bet tipitnaia lo madoko kidi, inbe timulu a tila pang malala kidi.
48 E todas as multidões reunidas para aquele espetáculo, vendo o que havia acontecido, retiraram-se, batendo no peito.
49 Bong di tooltool le imot yo lodi galanga ye Yesu, ngan tipa ye di garup yo titoo ke Galili a tilo nga, ngan sila tikodo manga mooloo kasin, inbe tikamata so tina yo pompombe nga.
49 Entretanto, todos os conhecidos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, contemplando estas coisas.
50 Ngan tool atu yo ene Yosep i, in inepe lapau. Ye in iyei dada dook mata pang di tooltool, inbe ye in tool kuto mai atu kidi Yuda ke karatanga betanga lapau.
50 E eis que havia um homem, chamado José, membro do Sinédrio, homem bom e justo,
51 Bong Yosep tani in itara lono le igaua la ye di diene kuto maimai kapala yo tigaua lodi bet ole tiyei urata dook tiap pang Yesu nga, ngan tiap. Ngan ye in malala mai ki la Arimatia i, bong nga itar matana bet ole ikamata lal yo Maro itaru bet matan kala di tooltool ki ye i.
51 que não tinha concordado com o plano e a ação dos outros; era natural de Arimateia, cidade dos judeus, e esperava o Reino de Deus.
52 Le nga Yosep tani in ilo pang ye Pailot bet lo itoru a bet ikaua Yesu bobono, ngan le Pailot tani imalum panga.
52 Ele foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus.
53 Motong la ila iyunu Yesu bobono tani a iyiti du tana, motong iduku ye mala kookoonoo, inbe ikauu la itaru ye agoro ke tarungu di matenge yo tikeli sakar madini i, in lono. Ngan agoro tani in titar toko tool matene sa bobono ye mugu tiap.
53 E, tirando-o da cruz, envolveu-o num lençol de linho e o depositou num túmulo aberto numa rocha, onde ninguém havia sido sepultado ainda.
54 Ye kene tani in di Yuda tina ngan bet tipare kaningi pang di, yesoo kumata le bet ke idu nga, ngan ole lal kidi Yuda ke sungunu tani in pombe.
54 Era o dia da preparação, e o sábado estava para começar.
55 Ngan di garup tina yo tiye Yesu tipa ke Galili a tise nga, ngan titoo Yosep bet la tikamata agoro tani, inbe tikamata Yesu bobono bet Yosep itaru balai nga.
55 As mulheres que tinham vindo com Jesus desde a Galileia seguiram José e viram o túmulo e como o corpo foi colocado ali.
56 Tikamata a imot, motong la timulu a tila pang rumu kidi la tipare kai surunu yo kini ki dook mata nga. Bong ngan lal kidi Yuda ke sungunu in pombe, le nga titoo wer ke Maro a timaryoo ye urata ye lal tani in.
56 Então se retiraram para preparar óleos aromáticos e perfumes. E, no sábado, descansaram, segundo o mandamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.