Lucas 19

Rau Ke Maro (APR) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Yesu ipa a ilo pombe malala mai Yeriko, le nga bet itoo dada a ipa so a ila.
1 Entrando em Jericó, Jesus atravessava a cidade.
2 Ngan tool kuto mai atu ke sodaningi pat yo ene Sakias i, in inepe ye malala mai tani in. Bong ye in tool ballingana lapau.
2 Eis que um homem rico, chamado Zaqueu, chefe dos publicanos,
3 Ngan Sakias tani in lono bet le ikamata Yesu pa, a nen ngan bet ikilla. Bong ngan kene moddono mata le ke bet ikamata Yesu tiap, yesoo di tooltool malala mai san la tiye Yesu tipa le tigaliuu nga.
3 procurava ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, por ser ele de pequena estatura.
4 Le nga Sakias tani in idada a imugu le ilo ke dama ye dada yo Yesu bet ipa ye a ila i, inbe irookoo kai somai atu le lo inepe kaini, a nen ngan Yesu bet itoo dada tani in a ila nga, ngan ikamata.
4 Então, correndo adiante, subiu num sicômoro a fim de ver Jesus, porque ele havia de passar por ali.
5 Le nga Yesu itoo dada tani in a ila le la itarye ni tani, inbe itada pang ete, ngan ikamata Sakias tani, le nga iwete panga nen, “Sakias, palbe be kupa tarrai a kusi tana! Dookoot katai nga ole anepe ye rumu kiong.”
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhando para cima, disse:
6 Sakias ilongo nen, le tina lon ponana kaiye. Le nga irookoo tarrai a idu tana, motong la ikaua Yesu a yeru tila pang rumu ki.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu com alegria.
7 Ngan di tooltool tina le imot tikamata Yesu yo lo inepe ye rumu ke Sakias nga, le nga tikap malmal panga a tiwete mur ye. Tiyei ne, “Ona tiap! Nga gelei a bet lo inepe ye rumu ke tool dook tiap ke sennene ni nga?”
7 Todos os que viram isto murmuravam, dizendo que Jesus tinha se hospedado com um homem pecador.
8 Motong la Sakias tani in imadit le lo ikodo, inbe iwete pang Tool Mai Yesu nen, “Tool Mai, kupalongo! Dookoot katai nga ole apoto so kiau le paru, lo ngan bet akap kapala pang di tooltool yo ballingadi tiap nga. Inbe kumata le akaua llungunu ye tool atu bet akap sorok so ki nga, ngan ole araua so ki tina, inbe akap so pai mulu panga ye so ki tina ngan kootoonoo.”
8 Zaqueu, por sua vez, se levantou e disse ao Senhor: — Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguma coisa de alguém, vou restituir quatro vezes mais.
9 Motong la Yesu iwete panga nen, “Dookoot katai nga ole Maro ipamulong kuye di tooltool le imot yo kuye di kanepe ye rumu i nga, ngan ye so dook tiap tani yo bet igarungang i, yesoo ong i kutara lom medana panga, le ong i ben sasa ke Awaram moolmool nga.
9 Então Jesus lhe disse:
10 Ngan awete nen, yesoo Tool Moolmool ke Maro isi tana i nga, ngan bet si isere di tooltool yo tilledi nga, a nen ngan ikap di a ipamulu di ye so dook tiap yo bet igarung di i.”
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar o perdido.
11 Di tooltool malala mai tina yo tigaua nga, ngan titar talngadi a tilongo betanga ke Yesu yo iwetewete nga. Ngan tina Yesu ipa a ilo potai pang ye malala mai Yerusalem nga, ngan le di tooltool tina tiyeisa lal yo Maro itaru bet matan kala di tooltool ki ye i, in la o iman potai koot i.
11 Ouvindo eles estas coisas, Jesus contou uma parábola, visto estar perto de Jerusalém e lhes parecer que o Reino de Deus havia de manifestar-se imediatamente.
12 Ngan nen le Yesu ikatte betanga atu pang di nen, “Tool mai atu, in nga bet idu pang ye tana mai atu yo iken ni mooloo i, ngan idu bet du titaru a iyei tool kuto mai yo bet matan kala di tooltool ki, lo ngan bet imulu a ilong pang ye malala ki kooti.
12 Por isso, Jesus disse:
13 Le nga ye kene yo bet imadit a ipa ye in nga, ngan ikiu di kapraingi ki yo sangaul atu nga, ngan man tigaua. Motong la ikap pat yo ene gol ngan sangaul a imalimi di atu atu ye, inbe iwete pang di nen, ‘Pat yo akap pang koot nga, ngan bet la kayei urata ke kaungu pat ye le le amulu a along.’
13 Chamou dez dos seus servos, confiou-lhes dez minas e disse-lhes: “Negociem até que eu volte.”
14 “Bong ngan tool mai tani in di tooltool ke malala lono ki, lodi dook mata panga tiap. Le nga ipa a imugu, motong la tiwanga di tooltool kidi pattu a titoo bet du tiwete pang di tooltool maimai ke tana mai tani yo bet idu ye in nen. Tiyei ne, ‘Am nga lomam bet katara tool in a iyei kuto mai pam, inbe matan kalam tiap.’
14 Mas os seus concidadãos o odiavam e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: “Não queremos que este reine sobre nós.”
15 “Bong ngan di tooltool maimai ke tana mai tani in lodi bet tilongo betanga kidi tooltool tina tiap. Le nga titara tool tani a bet iyei tool kuto mai pang di, motong la imulu a ilong pang malala ki nga. Ilong, motong la iwanga pang di kapraingi ki tina yo mugu ngan ikap pat pang di nga, ngan bet timan. Ye in lono bet itor tomonai di ye pat ki tina yo ikap pang di nga, ngan tiyei urata ke kaungu pat ye, a nen ngan tikap sa mulu la ye lapau, too tiap?
15 — Quando ele voltou, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar os servos a quem tinha dado o dinheiro, a fim de saber quanto tinham conseguido ganhar em seus negócios.
16 “Le nga kapraingi ki yo iman mugu i, in iman le man iyei ne, ‘Tool mai, au i ayei urata ye pat kiong tani yo kuwi pau i, ngan le akap pat sangaul atu mulu la ilo pono nga.’
16 — O primeiro se apresentou e disse: “Senhor, a sua mina rendeu dez.”
17 “Motong la tool kuto mai tani in iyei ne, ‘Ona, ong i kapraingi dook mata! Ong in kuyei urata dook mata ye so maitiap tani yo akauu pong i, ngan le matam kala dook mata san. Ngan nanga, ole atarong bet kuyei tool mai atu a bet nen ngan matam kala malala maimai sangaul atu.’
17 O senhor lhe disse: “Muito bem, servo bom! E porque você foi fiel no pouco, terá autoridade sobre dez cidades.”
18 “Motong la kapraingi san yo itoo i, in iman le man iyei ne, ‘Tool mai, au i ayei urata ye pat kiong tani yo kuwi pau i, ngan le akap pat limi mulu la ilo pono nga.’
18 — O segundo servo veio e disse: “Senhor, a sua mina rendeu cinco.”
19 “Le nga tool kuto mai tani in iwete panga nen, ‘Dook mata, ole atarong bet kuyei tool mai atu a bet nen ngan matam kala malala maimai limi.’
19 A este o senhor disse: “Você terá autoridade sobre cinco cidades.”
20 “Motong la kapraingi tina ngan san mulu iman le man iyei ne, ‘Tool mai, pat kiong tani yo kuwi pau i, in bi. Kumata nga, aduku ye mala, motong la atarkoo dook mata a iken nga,
20 — Então veio outro servo, dizendo: “Senhor, aqui está a sua mina, que eu guardei embrulhada num lenço.
21 yesoo ong i tool gadagadam le au i atattadai ong. Kanakana ngan ong i kop sorok pat kidi diem yo titar nga, inbe kugamagama kaningi ke kumu yo di diem tikapgi, ngan lapau.’
21 Porque tive medo do senhor, que é homem rigoroso. O senhor retira o que não depositou e colhe o que não semeou.”
22 “Motong la tool kuto mai tani in iwete panga nen, ‘Ona, ong i kapraingi dook tiap sa! Betanga kiong yo dookoot ong taum kuwete nga, ngan ipaposong ye urata dook tiap kiong oo. Le ole ayemenai ong ye. Yesoo, ong i lom galanga yau bet au i tool gadagadak, inbe kanakana ngan au i akap sorok pat kidi diek yo titar nga, inbe agamagama kaningi ke kumu yo di diek tikapgi, ngan lapau.
22 Mas o senhor respondeu: “Servo mau, eu o julgarei usando as suas próprias palavras. Você sabia que eu sou homem rigoroso, que retiro o que não depositei e colho o que não semeei.
23 Le bet nen nga, ngan gelei a kutara pat kiau i ilo ye rumu ke tarungu pat, tiap nga? Kumata bet kuyei nen nga, ngan la bet pat kiau tani idik mulu pang ete, a bet nen ngan amulu a along nga, ngan akaua pat kiau tani le ipa ye pat yo bet titar ilo pono mulu nga.’
23 Por que você não pôs o meu dinheiro no banco? E, então, na minha vinda, eu o receberia com juros.”
24 “Motong la tool kuto mai tani in iwete pang di tooltool yo tikodo potai pang ye ngan nen, ‘Kakaua pat in ye tool in, inbe kakauu pang tool yo pat ki sangaul atu i.’
24 — E disse aos que estavam ali: “Tirem dele a mina e deem ao que tem as dez.”
25 “Ngan di tooltool tina ngan tiyei ne, ‘Tool mai, ngan dook mata, bong tool ni pat yo ikap koot ngo sangaul atu oo!’
25 Eles ponderaram: “Senhor, ele já tem dez.”
26 “Motong la tool kuto mai tani in iyei ne, ‘Awete pang nen, di tooltool yo so kidi nga, ngan ole akap so sa mulu pang di. Bong tool yo taukan so i, in so kasin yo bet ikap nga, ngan ole akap ye.
26 Ao que o senhor respondeu: “Pois eu declaro a vocês que a todo o que tem será dado ainda mais; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
27 Bong di koi kiau yo lodi bet ayei tool kuto mai a matak kala di tiap nga, ngan kakap di le timan matak i, inbe man karaumatamata di le imot a timmata.’”
27 Mas quanto a esses meus inimigos, que não quiseram que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e os matem na minha presença.”
28 Yesu ikatte betanga nen pang di a imot, motong la imadit ye panga mulu a itoo dada bet ilo pang Yerusalem nga.
28 E, depois de dizer isto, Jesus prosseguia a sua viagem para Jerusalém.
29 Yesu iye di galiunu titoo dada a bet tilo pang malala mai Yerusalem nga, ngan tipa le tilo potai ye malala Betpage inbe Betani yo iken ye kawal yo ene Olip in madini nga. Motong la Yesu iwanga di galiunu tina ngan ru,
29 E aconteceu que, ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos,
30 inbe iwete pang di nen, “Angru kamugu a kalo ye malala yo iken pang dama i. Ngan kumata bet kapa le lo pombe nga, ngan ole kakamata asara ke solanga di tooltool yo ene donki i, in kase paunu atu yo tiwatu i. Ngan donki tani in tool sa iwur pono a idada ye pitiao. Lo ngan bet angru karuku ooroo ki, inbe kadede a kasi.
30 dizendo-lhes:
31 Le kumata bet tool sa ikamatang le itorang nen, ‘Ai, nga gelei a karuku ooroo ke donki in nga?’ ngan kawete panga nen, ‘Tool Mai bet iyei urata ki ye ngan.’”
31 Se alguém perguntar: “Por que o estão desprendendo?”, respondam assim: “Porque o Senhor precisa dele.”
32 Motong la di galiunu ru tina yo iwanga di nga, ngan timugu a tilo ngan le lo yeru tikamata so dawa ben tina yo Yesu iwete pang di ye nga.
32 E, indo os que foram mandados, acharam tudo conforme Jesus lhes tinha dito.
33 Motong la yeru bet tiruku ooroo ke donki natunu tani, ngan di taunu tikamata di le nga titor di nen, “Ai, nga gelei a bet angru karuku ooroo ke donki natunu in nga?”
33 Quando eles estavam soltando o jumentinho, os donos do animal disseram: — Por que estão desprendendo o jumentinho?
34 Ngan tiyei ne, “Tool Mai bet iyei urata ki ye ngan.”
34 Eles responderam: — Porque o Senhor precisa dele.
35 Motong la yeru tidede donki tani in a tidu pang ye Yesu. Tidu, motong la tidut sousoungu matolene kidi ngan a tiyoo lo donki tani in pono, inbe tiyiti Yesu lo iwur ye.
35 Então trouxeram o jumentinho até Jesus e, pondo as suas capas sobre o animal, ajudaram Jesus a montar.
36 Motong la yeiso bet donki tani isola a bet itoo dada a ilo, ngan le di tooltool kapala yo tiye tipa nga, ngan tidut sousoungu matolene kidi lapau a tiyoo du dada katene ye ni yo bet ipa ye a ilo i.
36 À medida que Jesus avançava, as pessoas estendiam as suas capas no caminho.
37 Ngan ise potai pang ye ni yo dada ki ipa ke kawal Olip a bet idu i, motong Yesu di galiunu malala mai tina yo titoo nga, ngan lodi ponana a tiyitmaka Maro ene, yesoo ye mos tina le imot yo Yesu iyei a tikamata ye matadi koot nga. Le nga koodi le mai nen,
37 E, quando Jesus se aproximava da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou, com muita alegria, a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinham visto.
38 “Maro ole iyei urata dook mata pang ye tool kuto mai yo isi ye Tool Mai ene i.
38 Diziam: “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”
39 Bong ngan di Paresi pattu yo tipa kataunu ye di tooltool malala mai tina ngan tilongo yo koodi nen nga, le nga tiwete pang Yesu. Tiyei ne, “Pannoongoo, kulele di galium nga a koodi dookoot!”
39 Alguns dos fariseus lhe disseram em meio à multidão: — Mestre, repreenda os seus discípulos!
40 Motong la Yesu iraua betanga kidi nen, “Awete pang nen, kumata le bet alele di nga, ngan ole pat nga di tapdi la bet koodi a tiyitmaka Maro ene nga.”
40 Mas Jesus respondeu:
41 Yesu ipa a ilo potai pang Yerusalem, ngan ikamata, le nga itang ye.
41 Quando Jesus ia chegando a Jerusalém, vendo a cidade, chorou por ela,
42 Inbe iwete nen, “Atoo, Yerusalem, dookoot katai nga, ngan au i lok bet di tooltool kiong lodi galanga dook ye so yo bet iyei di le tinepe ye lo silene dook mata i. Bong so tina ngan iken mallangana tiap, le o ke bet lodi galanga ye tiap.
42 dizendo:
43 Atoo, Yerusalem, ngan pang dama ni nga, ngan lal dook tiap atu yo bet pombe pang yong nga, ngan ole di koi kiong timan a man tiwudu tana le iwakaia koongoo kiong i. Inbe ole tikodokalakalong ye gigim tina nga le imot a tigaliu ong le tiparkat.
43 Pois virão dias em que os seus inimigos cercarão você de trincheiras e apertarão o cerco por todos os lados;
44 Ngan ole man tisorreke koongoo kiong du tana, inbe lo tiraumatamata di tooltool kiong yo tinepe koongoo lono nga. Ngan o ke bet tigege pat kiong sa a iloko lo ene san pono, ngan tiap, yesoo bong kukilala tool yo Maro iwanga bet isi ipamulong ye so dook tiap yo bet igarungong i, in tiap.”
44 e vão arrasar você e matar todos os seus moradores. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio visitá-la.
45 Yesu ilo pombe Yerusalem, motong la ipa so a ilo koongoo lono ke bareme mai ke sungunu nga, ngan ikamata di tooltool yo tiyawar so kidi koongoo lono nga. Le nga inganga di,
45 Depois, entrando no templo, Jesus começou a expulsar os que ali vendiam,
46 inbe iwete pang di nen, “Betanga yo tiwodo lo iken ye Rau ke Maro nga, ngan iwete nen, ‘Rumu kiau i, in rumu ke pataraungu.’ Bong ang nga kayeii le iyei ben ‘ni kidi tooltool ke pinnau bet tiko ye.’ ”
46 dizendo-lhes:
47 Ngan ye ke kanakana nga, ngan Yesu lo ipatomonai di tooltool koongoo lono ke bareme mai ke sungunu tani. Bong ngan di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro nga, ngan tiye di pannoongoo ke wer ke Maro, inbe di tooltool maimai kapala kidi Yuda nga, ngan tikapge bet tisere dada yo bet tiraumata Yesu tani ye a imata i.
47 Diariamente, Jesus ensinava no templo. Os principais sacerdotes, os escribas e os maiorais do povo procuravam tirar-lhe a vida,
48 Bong ngan tikamata di tooltool yo talngadi gorengana bet tilongo betanga ki nga, ngan nen le ke bet tiyeie so sa panga tiap.
48 mas não achavam uma forma de fazer isso, porque todo o povo, ao ouvi-lo, era cativado por ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.