Lucas 16

Rau Ke Maro (APR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesu iwete pang di galiunu nen, “Tool ballingana atu, in itara tool ki atu bet matan kala so ki. Motong la di tooltool pattu man tisopo koodi pang tool ballingana tani in nen, ‘Ai, tool kiong yo kutaru bet matan kala so kiong i, in igarung so kiong dook.’
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 Motong la ikiui tool ki tani in man iwete panga nen, ‘Au i alongo betanga atu yong ben ong i matam kala so kiau dook tiap. Le ole kukarata rau a kuwete nin pat pi yo matam kala so kiau ngan kuyei urata ye nga, yesoo ong in o ke bet kuyei mai a matam kala so kiau mulu tiap.’
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 “Motong la tool tani ye taunu lon wetewete nen, ‘Atoo, dookoot nga au i ole ayei balai na? Tool mai kiau i nga bet ingangau ye urata sa. Ngan au i taukak gurak yo bet ayup kumu nga. Inbe moomook lapau yo bet ator di tooltool kapala a tilonau ye pat le so nga.
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 Oo, dookoot nga au i lok galanga ye soo so yo bet ayeii i, a bet nen ngan di tooltool bet tikamatau nga, ngan ole lodi ponana yau inbe tikiu au a alo rumu kidi ye kene yo bet tool mai kiau ingangau ye urata ki i.’
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 “Motong la ikiu di tooltool atu atu yo bun kidi ikenen go ye tool mai ki tani nga, ngan a timan pang ye. Le nga tool tina ngan atu yo imugu a iman i, in itoru nen, ‘Ai, so pi kop ye tool mai kiau a iyei bun pong nga?’
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 “Ngan tool tani iyei ne, ‘Akap kai yo ene olip, in surunu yo tipaling lo ye bor maimai nga, ngan kinkatingi ki 100.’
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 “Motong la tool san mulu iman pang ye ngan man itoru nen, ‘Ong in, so pi kop a iyei bun pong nga?’
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 “Le nga tool mai ke tool tani yo matan kala so ki dook tiap i, in ilongo betanga ye urata tina yo tool ki tani in iyei nga, le nga ipayiti ye, yesoo tool in iyei urata dook tiap, bong le iyei dada dook mata yo bet ye taunu iloni ye i. Le moolmool, di tooltool yo ke tana i nga, ngan lodi galanga dook mata ye dada matana matana yo bet tiyei urata ke tana i ye nga, le tillos di tooltool ke Maro yo tinepe ye lulngana nga.
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 Awete pang nen, balingi le so kiang ke tana i nga, ngan kalon di tooltool kapala ye, a nen ngan kaye di kagaua dook. Ngan la bet nen ngan pang dama ni bet balingi le so kiang tina ngan imot nga, ngan Maro ole lon ponana bet ikau ang a lo kanepe ye nepongo dook mata yo taukan motingi i.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 “Ngan kumata sei tool bet matan kala so yo mai tiap, in dook nga, ngan ole ke bet matan kala so yo maimai, ngan dook mata nen lapau. Bong kumata sei tool bet matan kala so yo mai tiap, in dook tiap nga, ngan ole matan kala so yo maimai, ngan dook tiap nen lapau.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 Ngan nen le kumata bet kanakana ngan matamu kala balingi le so ke tana i dook tiap nga, ngan ole sei bet itara lono yang ngan ikap so moolmool pang bet matamu kala i?
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Inbe kumata bet di tooltool titarang bet matamu kala so kidi, le bet matamu kala dook tiap le ilene nga, ngan ole sei bet ikap so tina yo nen ngan pang mulu i?
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 “Tool kapraingi sa ke bet iyei urata pang di tooltool kuto maimai ru tiap. Kumata bet iyei nen nga, ngan ole lono dook mata pang atu le ilongo betanga ki a itoo, inbe lono dook tiap pang san a iwala murini panga. Le ang nga ke bet kayei urata pang Maro, inbe kayei urata ke kaungu pat lapau tiap.”
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 Di Paresi ngan di tooltool tina yo matadi pat mata nga. Le nga tilongo betanga tina yo Yesu iwete nen nga, ngan le tikan paseme Yesu ye.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Motong la Yesu iwete pang di nen, “Ai, ang nga o lomu tar bet dada yo kayei nga, ngan o dook mata ye di tooltool matadi, too? Bong Maro lon galanga ye so yo iken lomu, ngan oo. Ngan so yo di tooltool tikamata ngan dook mata pang di nga, ngan Maro ikamata ngan ben so dook tiap le dook tiap ki taunu.
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 “Mugu ngan di tooltool tiwetewete pang ye wer ke Maro inbe ye betanga kidi Maro koonoo yo tiwodo ilo ye rau nga. Ngan tiyei nen le le ise ye lal yo Yowan ke rriungu di tooltool in pombe ye i. Bong ye lal tani yo ke Yowan in nga, ngan tiwetewete bingi dook mata pang di tooltool ye dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i. Ngan nen le tooltool alunu tilonga, le di lapau tikapge bet tilo, a bet nen ngan lo tigaua ye di tooltool yo Maro bet matan kala di nga.
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 Ngan lang le tana nga, ngan o ke bet iken le mos tiap, inbe imot. Bong betanga tina yo iken ye wer ke Maro nga, ngan ole ikenen nen a tala, le o ke bet wodenge ki kasin pa ilene tiap yege.”
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 Motong la Yesu iwete mulu nen, “Sei tool bet isukraia rimana, inbe la iyooloo garup san nga, ngan ye in iyei dada dook tiap ke bauk. Inbe kumata sei tamoto bet iyooloo garup atu yo mugu ngan nintooroo isukraii in nga, ngan ye in iyei dada dook tiap ke bauk lapau.”
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 Motong la Yesu iwete mulu nen, “Mugu ngan tool ballingana atu in inepe. Le nga ye ke kanakana nga, ngan iwit mala yo puspusngana dook mata nga, inbe isousou ye sousoungu ki yo kooroonoo dook mata i, inbe ikan kaningi yo dook mata ngan leu.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Ngan potai pang ye dada ke rumu ke tool ballingana tani, in tool atu yo ballingana tiap in tikauu a titaru a ikenen. Ye in ene la Lasarus i, bong botobotana le botobotana leu.
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 Ngan ye in pitolo belebele le itar matana ye kaningi morrana bet imaruru du kakawa ke kaningi so ke tool ballingana tani in parmana nga, ngan ole ikap a ikan. Inbe di gaunu tipa man tiyoongoo botoboto ki tina a tidamdam.
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 “Tinepe, le nga tool ballingana tiap tani, in imata. Motong la bangabangana ke Maro si ikauu le lo titaru a iye Awaram tinepe. Inbe tool ballingana tani, in imata lapau a tikelmaii.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Ngan le tool ballingana tani in idu inepe ye malala ke masngana, le tina isolo masngana mai san. Le nga bet matana pang ete, ngan ikamata Awaram inepe ni mooloo san, inbe ikamata Lasarus tani in inepe potai pang ye Awaram nga.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Motong la tool ballingana tani in koonoo nen, ‘Atoo, tamak Awaram, au i anepe ye ei dook tiap lono le asolo masngana mai san, le lom pau inbe kuwete pang Lasarus in a isili bene boroborene atu matana idu ye ran, lo ngan bet isi si itaru lo ye mek i, a bet nen ngan mek isilsil kasin ngan.’
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 “Bong ngan Awaram iraua betanga ki nen, ‘Natuk, nga ole lom kaua urata dook ngan. Ye kene yo kunepe matam rerene go nga, ngan balingi le so kiong alunu san le nepongo kiong dook mata kaiye. Inbe Lasarus in barau taukan so le nepongo ki sa dook tiap. Bong dookoot nga ole inepe ye lo ponana la ni nga, inbe ong in ole sila kunepe nangan a kusolo masngana mai nen.
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Inbe so san mulu in nen, kataunu kiam amyang i, in Maro itara moolai somai atu bet iyei ben ker paidi. Le di tooltool yo tinepe ni nga, ngan kumata le lodi bet tisaut a timala pang yang nga, ngan o ke bet timala tiap. Inbe ang tooltool yo kanepe nin nga, ngan sa ke bet isaut ke nin a iman pang yam tiap lapau.’
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 “Motong la tool ballingana tani in iyei ne, ‘Atoo, tamak, bet nen ngan atorong bet kuwanga tarraia Lasarus a imulu a idu pang ye rumu yo ke tamak i,
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 yesoo, au i di taik limi nango la tinepe ni ngo. Le lok bet Lasarus ye taunu idu a du iwete tootoo pang di bet tiyei dada yo dook mata nga, a bet nen ngan bet timmata nga, ngan di lapau titoo au a se tinepe ye malala ke masngana i be.’
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 “Bong ngan Awaram iwete panga nen, ‘Betanga ke Mose inbe kidi Maro koonoo yo tikap pang di nga, ngan la iken ye di ngo, le bet nen ngan tilongo betanga tina, inbe titoo.’
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 “Motong la tool ballingana tani in iyei ne, ‘Atoo, tamak Awaram, o tiap! Bong kumata bet tool yo timmata koot nga, ngan atu imadit mulu ye ni ke matenge, inbe ye taunu idu le du iwete betanga nga pang di nga, ngan la bet ole tiportak lodi ye dada dook tiap kidi ke sennene yo tiyei nga.’
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 “Le nga Awaram iyei ne, ‘Kumata bet tilongo betanga ke Mose inbe kidi Maro koonoo tiap nga, ngan o ke bet tilongo betanga ke tool yo imadit mulu ye ni ke matenge, lo ngan bet ikap betanga a la iwete pang di i, in tiap lapau.’”
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.