Lucas 15
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Ngan di tooltool ke sodaningi pat, inbe di tooltool kapala yo ke geingi sennene mata nga, ngan timan tigaua le tigaliui Yesu, inbe titar talngadi ye betanga ki.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Le nga di Paresi tiye di pannoongoo ke wer ke Maro tikamata le tikap malmal panga a tiwete mur ye nen, “Ai, tool ni nga gelei a iye di tooltool ke geingi sennene tigauagaua, inbe iye di tikan so nga?”
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Motong la Yesu ikatte betanga atu pang di nen,
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 “Kumata le ang tina ngan atu asara ki yo edi sipsip ngan 100, bong bet atu ilene nga, ngan ole igege di sipsip ki yo 99 ngan sila tinepe sorok ye ni kidi yo bet tikanen ye i, inbe ila la ipa a isere tani yo ilene i le lo ipusye.
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Ye kene yo bet la isere sipsip ki tani ilene in le ipusye nga, ngan ole lon ponana kaiye le ole ikauu a itaru lo poopoonoo, inbe itaure a imulu a ila pang malala ki.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Ngan ye kene yo ila pombe rumu ki nga, ngan ole ikiu di tooltool ki, inbe di tooltool yo tinepe potai ye rumu ki nga, ngan man tigaua, inbe iwete pang di nen, ‘Kaman a man ayang lod ponana, yesoo sipsip kiau atu yo ilene i, in apusye a akauu mulu oo.’”
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Motong la Yesu iyei ne, “Awete pang nen, lo ponana yo nen ngan gaongo leu ben yo iken ye malala ke Maro ngo. Kumata le tool atu ke geingi sennene bet iportaka lono pang Maro ye dada dook tiap ki yo iyei nga, ngan Maro iye di bangabangana ki ole lodi ponana ye mai san. Ngan moolmool, di tooltool yo 99 nga, ngan ole lodi ponana ye di lapau, bong o lodi ponana ye di mata tiap, yesoo di ngan tooltool noonoodi le taukadi urata yo bet tiportak lodi nga.”
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Motong la Yesu ikatte betanga san mulu pang di nen, “Kumata bet garup atu in pat ki silba sangaul atu, bong bet atu ilene rumu ki nga, ngan ole iyei balai? Ole ilanga sul ki a bet ikamata ni ye, inbe ikaua narong a isoraia rumu lono ki, inbe matan sarai dook le lo ipusye pat ki tani mulu.
8 Jesus continuou:
9 Ye kene yo bet isere pat ki tani ilene in le ipusye nga, ngan ole ikiu di tooltool ki, inbe di tooltool yo tinepe potai ye rumu ki nga, ngan man tigaua, inbe iwete pang di nen, ‘Kaman a man ayang lod ponana, yesoo pat kiau atu yo ilene i, in apusye a akauu mulu oo.’”
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Motong la Yesu iyei ne, “Awete pang nen, lo ponana yo nen ngan gaongo leu ben yo iken ye malala ke Maro ngo. Kumata le tool atu ke geingi sennene bet iportaka lono pang Maro ye dada dook tiap ki yo iyei nga, ngan Maro iye di bangabangana ki ole lodi ponana ye mai san.”
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Motong la Yesu ikatte betanga san mulu nen, “Tool atu in natunu tamoto ru.
11 E Jesus disse ainda:
12 Ngan natunu tamoto yo kase in iwete pang tamana nen, ‘Tamak, au i lok bet kupoto so kiong nga le paru a nen ngan kop yo kiau ngan pau.’ Motong la tamadi ipoto so ki tina ngan le paru, inbe ikap pang di natunu.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 “Le nga tinepe le mooloo tiap, inbe natunu kase tani in iyawar so ki tina ngan pang di tooltool a tiyimi bet ikap pat ye. Motong la ikap pat ki, inbe ila bet la inepe ye tana mai atu yo iken ni mooloo san i. Inbe igiri pat ki tina ngan ye dada dook tiap ki yo iyei nga.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Ngan igiri pat ki tina ngan a imot, inbe pitolo maiyoko pombe ye tana mai tani yo inepe ye in le imot, le isere so yo bet ikani i.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Le nga tool tani in ila la itoro malala taunu atu bet iyei urata panga. Ngan le tool ke malala tani in iwete panga bet la matan kala di ga ki, a nen ngan ipakan di.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Ila, ngan ikamata ooroo puana kulini yo di ga tikan nga, ngan lono bet ikap a ikan lapau, yesoo bong tool sa ikap kaningi panga bet ikan tiap.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 “Motong la se lon tut, le nga ye taunu lon wetewete nen, ‘Tiap, di kapraingi ke tamak le imot ngo kaningi kidi alunu san bet tikan, bong au naii aman anepe sorok ni, ngan la le bet amata ye pitolo nga!
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Le nga, ole amulu a ala pang ye tamak, la awete panga nen, “Tamak, au i ayei dada dook tiap ke sennene ye Maro matana, inbe ye ong taum matam lapau.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Le dookoot nga, au i tool dook tiap le ke bet kukiu au ye natum mulu tiap, bong bet nen ngan kutarau le ayei urata ben kapraingi kiong nga.” ’
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Motong la imadit a ipa mulu pang ye tamana a ila.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 “Motong la natunu tani in iwete panga nen, ‘Tamak, au i ayei dada dook tiap ke sennene ye Maro matana inbe ye ong taum matam lapau. Le dookoot nga, au i tool dook tiap le ke bet kukiu au ye natum mulu tiap.’
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 “Bong ngan tamana ikiu di kapraingi ki a timan man iwete pang di nen, ‘Oo, palbe be kalo kakaua sousoungu kiau mooloo ni si kasousouo natuk i ye, inbe katara padodo lo ye bene boroborene, inbe kakap loningi ke kede panga a iparir.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Lo ngan bet kala la kakaua asara yo ene bulumakau in natunu yo itup belebele ni, man karaumate, inbe kayeie mailang a takani, inbe lod ponana,
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 yesoo natuk i ben imata oo, motong la imagur mulu nga. Ye in ila a la ilene oo, motong la man tapusye a takauu mulu nga.’ Motong la tiyeie mailang tani a tikanen ye, inbe lodi ponana.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 “Ye kene tani in natunu yo mai i, in inepe kumu. Le nga imulu a iman potai pang ye rumu, ngan ilongo tina yo tipodo pari a tiwou, inbe tisiki nga.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Motong la koonoo pang kapraingi ke tamana tina ngan atu a isi le si itoru nen, ‘Ai, di tooltool ngo tiyeie soo so?’
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 “Ngan kapraingi tani iwete panga nen, ‘Taim tani in imulu a iman oo, ngan la le tamam iraumata bulumakau natunu atu yo itup belebele i, in ye, yesoo tamam lon ponana ye yo ikamata taim ipa dook mata le man pombe mulu nga.’
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 “Ngan natunu yo mai in ilongo betanga nen, le nga katen malmal le lono bet ilo rumu lono tiap. Motong la tamana ipas a idu tana bet du iwete silli, inbe ikarata betanga panga.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Bong ngan iraua betanga ke tamana nen, ‘Kumata, au i aru tanepe ye rai alunu san, le ayei urata ben poranga kiong. Inbe kuwete pau ye urata le so nga, ngan arau koom, too asak noonoongoo kiong tiap lapau. Bong lom bet kouo asara maitiap atu ben meme natunu in pau a araumate, a nen ngan aye di tooltool kiau amkani, inbe lomam ponana ye, ngan tiap sa.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Bong yeiso bet natum yo iyau so kiong la igiri ye di garup lekelekedi le imot i, in imulu a iman, ngan le lom ponana, inbe kuraumata bulumakau natunu yo itup belebele in ye sa.’
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 “Motong la tamana iwete panga nen, ‘Alei, natuk! Ong in kanakana ngan aru tanepe le so kiau le imot nga, nga so kiong.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Bong dookoot katai nga, ngan idi le imot bet lodo dook mata inbe lodo ponana, yesoo taim i ben imata oo, motong la imagur mulu nga. Ye in ila a la ilene oo, motong la man tapusye a takauu mulu nga.’”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.