Lucas 10

Rau Ke Maro (APR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngan tinepe, motong la Yesu ipootoo di tooltool 72 mulu a ikap urata pang di, motong la ipatar di le di ru ru, inbe iwanga di bet timugu a tila pang ye malala maimai le malala kakase kapala yo lono bet ole ipa pang ye nga.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Inbe iwete pang di nen, “Kaningi alunu kaiye la isullungu a iken kumu ngo, bong di tooltool ke urata yo bet tikap a tiwinnoko nga, ngan alunu tiap. Ngan nanga, ole kapatarau pang Tool Mai yo kumu taunu i, a bet nen ngan iwanga di tooltool ke urata sa mulu la tikap kaningi kanono a tiwinnoko.
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 Ngan nen bet kala! Bong lomu tut, au i awangang a kala nga, ngan ole la kayei ben di sipsip natunu yo tinepe kataunu ye di gaunu gok nga.
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Bong ken lomu ru ye so kapala yo bet kakap ngan be. Le so ben pat le depe ke lonloningi, inbe loningi ke kemu ngan o ke bet kakap a kapa ye tiap. Inbe di tooltool yo bet katauarai di dada nga, ngan ken kakodo a kawete lo ponana kiang pang di be.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 “Ye kene yo bet kapa le la pombe ye malala atu, le bet tikau ang a titarang ye rumu atu nga, ngan kulkulunu ngan ole kawete pang di tooltool yo tinepe ye rumu tani, ngan nen. Kayei ne, ‘Lo silene ke Maro iken yang.’
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Le kumata bet tool dook mata ke lo silene sa bet inepe ye rumu in nga, ngan ole betanga kiang dook mata tani in la inepe ye. Bong kumata bet tool yo inepe ye rumu in tool dook mata ke lo silene tiap nga, ngan betanga dook mata kiang tani, in ole imulu a iman pang yang.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 Ngan nen le kanepe so ye rumu tani in, le ken kapa a kala ye rumu kapala be. Inbe kaningi le ran yo bet tikap pang nga ngan kapas le kakan be kayin leu, yesoo kumata le bet tool iyei urata nga, ngan la bet ikap so ye urata kootoonoo ki nga.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Ye kene yo kapa le la pombe ye malala mai atu le bet di tooltool ki lodi ponana yang, inbe tikau ang nga, ngan kapas le kakan kaningi yo bet tikap pang ngan leu.
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 Ngan urata yo bet kayeii ye malala tani in nen: kakarata di tooltool yo matamatenge ikap di nga, ngan le tinidi dook mata mulu, inbe kakaua bingi dook mata pang di a kayei ne, ‘Mooloo tiap, inbe dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in ole si pombe mallangana pang yang.’
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 Bong ye kene yo bet kapa le la pombe ye malala mai atu, le bet di tooltool ki lodi ponana yang inbe tikau ang tiap nga, ngan kadu kakodo dada katene ke malala tani, inbe kawete pang di nen,
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 ‘Gauru ke malala kiang yo ingaungau kemam nga, ngan la bet amtaurai mulu du tana nga, a nen ngan ipaposang ye dada dook tiap kiang yo kayeii pam i. Bong lomu galanga nen; mooloo tiap, inbe dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i, in ole si pombe mallangana.’
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Awete pang nen, ye lal yo Maro itaru bet ikarata betanga kidi tooltool ye in nga, ngan ole iyemenai di tooltool ke malala tani in ye urata moonoo dook tiap ki taunu le illoso urata moonoo dook tiap yo bet pombe pang di tooltool ke malala mai Sodom i.”
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 Motong la Yesu iwete mulu nen, “Atoo! Ang di tooltool ke malala mai Korasin le Betsaida nga, ken kakamatang dook leu. Nga yo bet tool sa ilo malala mai Taia le Saidon lo iyei mos yo dawa ben ayei ye malala kiang nga, ngan matin nga le di tooltool ke Taia le Saidon tiportak lodi mukot ye sennene kidi yo tiyei nga, inbe tiwit mala pirara a tiwurur kaua punu a bet nen ngan tipapos lo madoko kidi.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Bong ye lal yo Maro itaru bet ikarata betanga kidi tooltool ye in nga, ngan ole iyemenai ang di tooltool ke Korasin le Betsaida ngan ye urata moonoo dook tiap ki taunu le ole illoso urata dook tiap masngana yo bet pombe pang di tooltool ke Taia le Saidon i.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 Inbe ang di tooltool ke malala mai Kapenam nga lomu tar balai, ole Maro iyitmakang le kalo meneng lang katene ni, too? Tiap yege! Ole ikatte ang kadu meneng lopo ni, ye ni kidi matenge.”
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Motong la Yesu iwete pang di galiunu tina ngan mulu nen, “Sei tool bet ilongo betanga kiang a itoo nga, ngan ye in itoo betanga kiau. E sei tool bet iwala murini pang nga, ngan ye in iwala murini pau lapau. E sei tool bet iwala murini pau nga, ngan ye in iwala murini pang Maro yo iwangau a asi i.”
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Tinepe a ke alunu iman a ila, motong la di tooltool 72 tina yo Yesu iwanga di a tila nga, ngan timulu a timan. Ngan lodi ponana kaiye ye urata kidi yo la tiyei nga, le nga man tigasa pang Yesu a tiyei ne, “Tool Mai, ampootoo em bet amnganga di so sidi ye nga, ngan le titoo koomam lapau.”
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Motong la Yesu iraua betanga kidi nen, “Akamata tool dook tiap, Satan, imol ke lang katene a isi dawa ben kili itai nga.
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Ngan kalongo. Au i awonai gurana kiau pang bet la kayirtoo di moto le di so ben dongo parangana bet tigarung di tooltool nga, inbe gurana kiang mai le kallos di koi kiang, le so sa yo ke bet igarungang, ngan tiap.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Bong ken lomu ponana ye yo di so sidi tilongo betanga kiang a titoo koomu, ngan be. Bong bet nen ngan lomu ponana ye yo Maro iwodo emu ilo ye rau yo iken ye malala ki ni nga.”|alt="Scorpion" src="BK00058B.TIF" size="col" loc="Luke 10:19" copy="BFBS (Bass/Knowles)" ref="10:19"
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Ye kene tani in, Maro Amunu Silene ipapono Yesu le lon ponana kaiye, le nga iyei ne, “Tamak, ong in Tool Mai ke lang inbe tana. Le au i ayitmaka em, yesoo kutarkoo so tina ngan ye di tooltool yo di tapdi tikamata di ben lo galanga kidi mai mata nga, inbe kupapos pang di tooltool yo taukadi lo galanga a tinepe le dawa ben di kakase nga. Le moolmool Tamak, ong taum kutoo lom yo dook mata i, inbe kuyei so nen.”
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 Motong la Yesu iwete pang di tooltool tina mulu nen, “So le imot nga Tamak la itar lo bek i. Ngan tool sa yo bet lon galanga ye Natunu, ngan tiap, bong Tamana yetaleu la lon galanga ye i. Inbe tool sa yo bet lon galanga ye Tamana, ngan tiap, bong Natunu yetaleu la lon galanga ye i. Inbe di tooltool yo Natunu lono bet ipitnaia Tamana pang di nga, ngan di leu la bet lodi galanga ye Tamana tani in nga.”
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Motong la Yesu iportak pang ye di galiunu a bet iwete pang di leu, ngan iwete nen, “Maro iyei urata dook mata pang ang tooltool yo kakamata so tina yo ayei nga.
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Awete pang nen, di tooltool kuto maimai yo matadi kala tana nga, ngan tiye di Maro koonoo yo ke mukot nga, ngan lodi bet tikamata so ben yo dookoot ngan ang kakamata nga, bong ngan le tikamata toko siap. Inbe lodi bet tilongo betanga ben yo dookoot ngan ang kalongo nga, bong ngan le tilongo toko siap lapau.”
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Motong la tool kuto mai atu yo lon galanga mata ye wer ke Maro i, in imadit lo ikodo a bet nen ngan itouo Yesu ye betanga. Le nga itoru nen, “Pannoongoo, nga ole ayei balai bet akaua nepongo dook mata yo taukan motingi i?”
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Motong la Yesu iraua torungu ki nen, “Rau yo tiwodo wer ke Maro ye i, in kukinkati ngan iwete balai?”
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Motong tool kuto mai tani in iraua betanga ke Yesu nen, “Wer ke Maro iwete nen, ‘Lomu pang Maro yo Tool Mai kiang i, in mai san, inbe kagaua lomu le tinimu ipa ye gurana le lo galanga kiang le imot panga.’ Inbe wer san yo itoo i, in nen, ‘Lom pang di diem mai san dawa ben yo ong taum lom pong mai san nga.’ ”
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Motong la Yesu iwete panga nen, “Ong in kuraua betanga kiau dook mata san. Le kumata bet kuyei nen nga, ngan la bet kouo nepongo dook mata yo takan motingi in nga.”
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Bong tool kuto mai tani ke wer ke Maro in lono nen, bet ye in ikapsap toko ye wer ke Maro siap, le nga itoro Yesu nen. Iyei ne, “Ai, ngan di sima diek kuwete ye di bet ayei dada nen pang di nga?”
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Motong la Yesu iraua betanga ki nen, “Ye kene atu ngan tool atu kidi Yuda ipa ke Yerusalem a bet idu pang Yeriko. Ngan di tooltool ke pinnau titokolani a tikap lonloningi ipa ye so ki le imot, inbe tirauu tirauu le dook tiap yege, le imata sap sila ikino dada katene, inbe tikoo a tila.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Ye kene tani in tool atu ke paroranga so pang Maro itoo dada tani in a bet idu lapau, ngan ikamata. Le nga ipa gis ye la itoo dada gigini san a idu.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Ngan gaongo leu, tool atu yo ipa ye rara ke Liwi in itoo dada tani a bet idu ngan ikamata tool tani yo ikenen dada katene nga, le nga ipa gis ye lapau la itoo dada gigini san a idu.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 Bong tool atu ke Samaria in itoo dada tani a bet isi ngan le si pombe ye ni yo tool tani in ikenen ye i, ngan ikamata yo imassingi a ikenen nga, le nga lono panga.
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 Motong la ipa le ila potai ye la ikamata moonoongoo ki tina, le nga ititi ran medana ipa ye kai olip surunu ilo ye, inbe isarrak mala a ipau moonoongoo tina ye. Motong la ipamaditi a iyitmaki lo iwur asara ki ke solanga di tooltool yo ene donki in pono, inbe ipayira ye la itaru ye rumu atu kidi lowo, inbe yeru tinepe a matan kala.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 Tinepe a mongmongini ki, motong la ikap pat silba ru la ikap pang rumu taunu, inbe iwete panga nen, ‘Nga ole matam kala tool i dook, bong kumata bet kotte pat kiong sa mulu ye nga, ngan amulu a aman lo ngan bet kuwete pau a nen ngan arau pat kiong tina.’”|alt="Good Samaritan" src="DN00479b.tif" size="col" loc="Luke 10:33-35" copy="UBS (Dunham)" ref="10:33-34"
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 Motong Yesu titoro tool kuto mai tani ke wer ke Maro in nen, “Ngan lom tar balai ye di tooltool tol tina nga? Sei tool ikamata tool tani yo di tooltool ke pinnau tirauu i, in le iyei ben ene moolmool i?”
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Motong la kuto mai ke wer tani in iraua betanga ke Yesu nen, “Tool yo lono panga le iloni dook mata i.”
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Yesu iye di galiunu tina tipa a tila, ngan le la pombe ye malala atu. Ngan garup atu yo ene Mata i, in ikamata Yesu, le nga ikauu a ilo rumu ki.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Ngan Mata tani in taini garup atu, ene la Madia i. Ye in ikamata Yesu nen nga, le nga iman iwur potai pang ye, inbe itar talngana a ilongo betanga ke soo so yo iwetewete ye nga.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Bong Mata tani in itu ye dawaingi le karatanga kaningi yo bet tiye Yesu tikan nga, le nga ila la iwete pang Yesu nen, “Tool Mai, ngan lom pau yo taik i igegau a iman bet autaleu ayei urata mai nga lapau, too? Kuwete panga a iman man ilonau ye urata pa.”
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Bong ngan Tool Mai iraua betanga ki nen, “Mata, Mata, akamatong ngan lom madoko ye so matana matana alunu san.
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 Bong so dook mata ataleu yo bet kakauu ngan ilonang i, in la taim Madia lono panga mai mata le ikauu oo. Le o ke bet takauu a takutaki ye tiap.”
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.