João 4

Rau Ke Maro (APR) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ye kene tani in di Paresi tilongo betanga bet Yesu illoso Yowan a irriu di tooltool alunu kaiye le tiyei ben di galiunu a titoo nga.
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 Bong ngan Yesu ye taunu la irriu di tooltool tina, ngan tiap, di galiunu la tirriu di nga.
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 Le nga Yesu talngan rau bet di Paresi tilongo betanga ye di tooltool tina yo titoo ngan oo. Motong la imadit a igege tana mai Yudia, inbe imulu a ila pang tana mai Galili mulu nga.
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 Ngan itoo dada yo ipa kataunu ye tana mai Samaria in a ila.
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 Le nga ipa nen a ila, ngan le la pombe ye malala mai atu kidi Samaria yo ene Saika i. Ngan malala tani in iken potai pang ye tana kasin yo mugu ngan Yakop ikap pang natunu Yosep nga.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Inbe ran gimono yo mugu ngan Yakop ikeli i, in iken ye ni tani lapau. Ngan tina Yesu ipa ye dada mooloo a ila le panga rauu, le nga la iwur potai pang ye ran kelingi tani in gigini. Ngan ke ise isolokati kataunu kat le igoro ke matana sangaul be ru.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 — ausente —
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 — ausente —
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Motong la garup tani in iwete panga nen, “Ai, ong i tool kidi Yuda, inbe au i garup ke Samaria. E nga gelei a kutorau bet akut ran pong a kuyin nga?” (Ngan garup tani in iwete panga nen, yesoo di Yuda ngan tiye di Samaria tigauagaua tiap.)
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 Motong la Yesu iraua betanga ki nen, “Kumata bet lom galanga ye so dook mata yo bet Maro ikauu pang di tooltool ye lo ponana ki i, inbe ye tool yo itorong bet kop ran panga a iyin in nga, ngan matin nga le kutoru a nen ngan ikaua ran yo bet ikaua nepongo dook mata pang di tooltool i, in pong.”
10 Então Jesus disse:
11 Motong la garup tani in iwete panga nen, “Tool Mai, ran i idu lopo san, inbe ong i taukam so yo bet kukut ran ye i. E nga ole kouo ran yo bet ikaua nepongo dook mata pang di tooltool i, in ngai?
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Sasa kiidi yo Yakop i, in ikele ran naii pam. Inbe ye taunu iye di natunu tiye di asara ki yo edi bulumakau le sipsip nga, ngan di le imot tiyini ran tani i lapau. Bong ong i gelei, o kulloso Yakop la kuwete bet kouo ran yo bet ikaua nepongo dook mata pang di tooltool i, too?”
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 Motong la Yesu iraua betanga ki nen, “Di tooltool le imot yo tiyini ran i nga, ngan ole morak di mulu.
13 Então Jesus disse:
14 Bong kumata sei tool bet iyini ran yo bet akauu panga in nga, ngan o ke bet moraku mulu tiap. Bong ran tani in ole iyei ben ran punu nga, inbe rongrongbe ke lono, a nen ngan ikaua nepongo dook mata yo taukan motingi i, in panga.”
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 Motong la garup tani iyei ne, “Atoo, Tool mai, nga ole kouo ran tani in pau, a nen ngan morakau a amulu si adoko ran i mulu be.”
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 Motong la Yesu iwete panga nen, “Kulo lo kouo nimtooroo, lo ngan bet angru kasi.”
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Bong ngan garup tani in iraua betanga ki nen, “Atoo, au i taukak niktooroo.”
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Yesoo, ong in kuyooloo tamoto limi oo, inbe tamoto yo dookoot angru kanepe ni, in nimtooroo tiap. Le betanga kiong yo kuwete nga, ngan moolmool le imot.”
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Motong la garup tani in iyei ne, “Tool mai, akamatong ngan ong i Maro koonoo atu.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Mugu ngan di sasa kiam tisung ye kawal bi e i. Bong ang Yuda nga kawete bet ni yo bet tagaua a tasung ye i, in la Yerusalem leu i.”
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 Motong la Yesu iwete panga nen, “Garup, kutara lom medana ye betanga kiau. Ye lal atu yo bet pombe i, in di tooltool ole se tisung pang Tamada ye kawal i mulu tiap, inbe lo tisung panga Yerusalem tiap lapau.
21 Jesus disse:
22 Ang Samaria nga kasung pang tool yo lomu galanga ye tiap i. Bong am Yuda nga amsung pang tool yo lomam galanga ye i. Yesoo, dada yo Maro bet ipamulu di tooltool ye so dook tiap yo bet igarung di i, in ipa yam Yuda.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Bong lal tani yo awete pong ye bet pombe i, in dookoot nga pombe oo. Le di tooltool yo bet tisung moolmool nga, ngan ole tisung pang Tamada ye gurana ke Maro Amunu yo bet ipasongosongo di ye nga, inbe ye dada yo moolmool nga. Yesoo, Tamada in lono dook mata ye di tooltool yo tisung panga nen nga.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 Maro i ben amunu le ke bet takamata tiap, le di tooltool yo bet tisung panga nga, ngan ole tisung panga ye gurana ke Maro Amunu yo bet ipasongosongo di nga, inbe ye dada yo moolmool nga.”
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Yesu iwete nen a imot, motong la garup tani in iyei ne, “Au i lok galanga ye Mesaia yo tiwete ene ye Kirisi i, in ole isi. Inbe ye kene yo bet isi ye in nga, ngan ole ipagalanga lodo ye so nga le imot.”
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 Motong la Yesu iwete panga nen, “Ai, au tani naii la dookoot nga awetewete pong i.”
26 Então Jesus afirmou:
27 Yesu iwetewete pang garup tani in go, inbe di galiunu timulu ke malala mai a tisi. Ngan tikamata yo yeru tiwetewete nga, le titakrai. Bong di atu sa mala bet itoru nen, “Nga kusere soo so?” too “Nga gelei a kuye garup i kawetewete nga?” ngan tiap.
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 Motong la garup tani in igege bor ki ke ran in sila iken, inbe imulu a ilo pang malala lo iwete pang di tooltool nen,
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 “Ai, kaman a tadu du kakamata tool atu ni ngan. Tool ni iwete pau ye so le imot yo ayei mugu nga. Ye ni o Kirisi tani, too?”
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Motong la di tooltool tina ngan tigege malala mai tani, inbe tidu pang ye bet du tikamata.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Ngan ye kene tani in Yesu di galiunu tiwete panga nen, “Pannoongoo, kon so pa ngan.”
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 Bong ngan iwete pang di nen, “Au i kaningi kiau yo bet akan nga, ngan ang nga lomu galanga ye tiap.”
32 Jesus respondeu:
33 Ngan iwete nen, le nga di galiunu di tapdi tiwetewete nen, “Ai, o tool sa ikap kaningi si ikap panga a ikan, too?”
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 Motong la Yesu iyei ne, “Kaningi yo kiau i, in nen, bet ole atoo tool yo iwangau a asi, in lono, inbe ayei porai urata ki.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 Ang nga kawete bet taudu pai mulu la iken pang dama nga, lo ngan bet takana so matana. Bong awete pang nen, matamu gaga a kakamata kumu nga, ngan dingding patunu ke kaningi nga, ngan isullungu ke bet tagogo oo.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Ngan tool yo iyei urata ye goganga kaningi i, in dookoot nga ikap pat ye urata kootoonoo ki. Moolmool, dookoot nga ye in la igogo kaningi yo ke nepongo dook mata yo taukan motingi i. Ngan nen le tool yo ke penge kaningi in iye tool yo ke goganga kaningi i, in ole yeru le ru bet lodi ponana.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 Ngan nen le betanga yo tiweta in kanono pombe moolmool nen, ‘Tool atu ole ipe so, inbe tool san ole igogo kaningi kanono.’
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Au i awangang bet la kagogo kaningi kanono ke kumu yo kayei urata ye tiap nga. Ngan di diemu kapala la urata rau di ye kumu tina ngan, inbe ang nga bet kala kumu leu la kagogo kaningi kanono tina yo pombe ye urata kootoonoo kidi nga.”
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Di tooltool alunu ke Samaria yo tinepe ye malala mai tani nga, ngan tilongo betanga ke garup tani, le nga titara lodi medana pang Yesu. Yesoo, garup tani in iwete nen, “Tool ni iwete pau ye so le imot yo ayei mugu nga.”
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Le nga di tooltool ke Samaria yo tidu pang ye Yesu nga, ngan titoru a timangmang ye bet iye di tinepe kasin ngan. Motong la sila iye di tinepe ye ke ru.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 Ngan nen le di tooltool alunu mulu la titara lodi medana pang Yesu lapau nga, yesoo di tapdi tilongo betanga ye ye taun koonoo.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Motong la tiwete pang garup tani in nen, “Am nga amtara lomam medana ye betanga kiong yo kuwete ngan leu tiap. Bong dookoot nga am tapmam amlongo betanga ye le lomam galanga nen: Ye in tool tani yo isi bet si ipamulu di tooltool ke tana i ye so dook tiap yo bet igarung di i.”
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Yesu iye di tooltool ke Samaria tinepe ye ke ru tina ngan a imot, motong la igege di sila tinepe inbe ila pang Galili.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 (Ngan mugu ngan Yesu ye taunu iwete nen, bet tool atu iyei Maro koonoo nga, ngan o ke bet di tooltool ke malala ki ye taunu tilongo betanga ki inbe tiraua panga tiap.)
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Ngan ye kene tani in ipa le la pombe Galili nga, ngan le di tooltool ke Galili lodi ponana ye a tikauu. Yesoo, di ngan tilo Yerusalem ye lal maiyoko kidi Yuda ke sungunu yo tiwete ene ye Paskimoolooningi ke Maro in nga, ngan tikamata so tina le imot yo iyei nga, ngan lapau.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 Motong la Yesu ipa mulu a ila pombe ye malala mai Kana yo iken ye tana ke Galili i. Ngan Kana in malala tani yo mugu ngan iportaka ran le iyei wain ye i. Ye kene tani in tool mai atu yo matan kala urata ke tool kuto mai ki i, in natunu tamoto yo inepe Kapenam in matamatenge mai ikauu.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 Ngan tool mai tani in ilongo betanga ke Yesu bet igege Yudia a iman pang Galili nga, le nga ila pang ye la itoru a imangmang ye bet yeru tidu pang Kapenam, a nen ngan du ikamata natunu a ikarata le tinini dook mata mulu. Yesoo, mooloo tiap ngo bet natunu tani imata.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 Ngan iwete nen, motong la Yesu iwete panga nen, “Ang tooltool nga ole kakamata mos matana matana inbe urata maimai yo ayei nga, ngan la bet o katara lomu medana yau nga, too?”
48 Jesus disse ao funcionário:
49 Ngan tool mai tani in iwete panga nen, “Tool mai, kupa tarrai a kuman a aru tadu, mooloo tiap natuk ni ngo bet imata.”
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 Motong la Yesu iyei ne, “Kudu. Natum ni ole imata tiap.”
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 Ngan ye kene yo ipa dada go ye in nga, ngan itauarai di kapraingi ki yo tikaua bingi ke natunu tani in a tise nga. Le nga tiwete panga nen, “Ai, natum tani, in tinini dook mata mulu oo.”
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 Motong la itor di ye ke matana yo tinini dook mata mulu ye i. Ngan tiwete nen, “Rono pang rrai ye so ben ke matana atu, ngan matamatenge ikoo ye a tinini dook mata mulu.”
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 Motong la kase tani in tamana lon galanga nen, rono ye so ben ke matana atu, ngan Yesu iwete panga nen, “Natum ni ole imata tiap.” Ngan nen le tool mai tani in iye di tooltool yo tinepe rumu ki nga, ngan di le imot titara lodi medana pang Yesu.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Le i mos ru ki yo iyeii ye kene yo ipa ke Yudia a imulu a ila Galili ye i.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.