João 18

Rau Ke Maro (APR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ye kene tani in Yesu ipatarau nen a imot, motong la iye di galiunu tipa le tikessautu ran yo ene Kitron i. Ngan ran tani ke koonoo kapala in kumu atu yo tipe kai olip ye i, le nga Yesu iye di galiunu tina ngan tipa so le tilo kumu tani in lono.
1 Depois de dizer essas coisas, Jesus atravessou com seus discípulos o vale de Cedrom e entrou num bosque de oliveiras.
2 Ngan Yuta, tool tani yo bet itara Yesu la di koi ki bedi i, in lon galanga ye kumu tani, yesoo kene kapala, ngan Yesu iye di galiunu lo tigaua nango.
2 Judas, o traidor, conhecia aquele lugar, pois Jesus tinha ido muitas vezes ali com seus discípulos.
3 Le nga Yuta irara di tooltool ke patokongo budanga atu ke Rom tiye di gaunu yo di tooltool maimai ke paroranga so le di Paresi tiwanga di nga, ngan a tila pang ye kumu ke olip tani. Di ngan tila ngan kapala tilanga sul a titoko, inbe di kapala ngan tikap so yo tikarata le ilolo dawa ben sul nga, inbe kapala ngan tikap dawa ke patokongo.
3 Os principais sacerdotes e fariseus tinham dado a Judas um destacamento de soldados e alguns guardas do templo para acompanhá-lo. Eles chegaram ao bosque de oliveiras com tochas, lanternas e armas.
4 Ngan Yesu in lon galanga ye so le imot yo bet pombe panga, ngan oo. Le nga ipa le ila potai ye di, motong la itor di nen, “Ai, ang nga kasere sei?”
4 Jesus, sabendo tudo que ia lhe acontecer, foi ao encontro deles. “A quem vocês procuram?”, perguntou.
5 Motong la tiraua betanga ki nen, “Am nga amsere Yesu ke Nasaret.”
5 “A Jesus, o nazareno”, responderam. “Sou eu”, disse ele. (Judas, o traidor, estava com eles.)
6 Ye kene tani in yeiso bet Yesu iyei ne, “I au tani naii,” ngan le tidikmai pang mur inbe timolol du tana.
6 Quando Jesus disse: “Sou eu”, todos recuaram e caíram para trás, no chão.
7 Motong la Yesu itor di mulu nen, “Ang nga kasere sei?”
7 Mais uma vez, ele perguntou: “A quem vocês procuram?”. E, novamente, eles responderam: “A Jesus, o nazareno”.
8 Le nga Yesu iwete pang di nen, “Awete pang mugu oo, i au tani naii. Le au i la kaman bet man kaserau i, a kakau au, inbe kayei di tooltool kiau nga be, a tila.”
8 “Já lhes disse que sou eu”, respondeu ele. “E, uma vez que é a mim que vocês procuram, deixem estes outros irem embora.”
9 Yesu iyei nen, ngan le iyei betanga tina yo iwete mugu nga le itar kanono moolmool. Ngan betanga tina ngan iwete nen, “Au i matak kala di tooltool yo kop di pau nga, ngan nen le di atu sa ilene tiap.”
9 Ele fez isso para cumprir sua própria declaração: “Não perdi um só de todos que me deste”.
10 Ngan Simon Pita, in pul ki atu ke patokongo lapau. Le nga iposi tina le itarakede kapraingi ke tool kuto mai ke paroranga so pang Maro, in talngana oonoo, le imakede. (Ngan kapraingi tani in ene la Malkas i.)
10 Então Simão Pedro puxou uma espada e cortou a orelha direita de Malco, o servo do sumo sacerdote.
11 Motong la Yesu iwete pang Pita nen, “Ai, kupariri pul kiong in a ilo ye nene mulu! Nga gelei, lom bet ayin ye ruku ke masngana yo bet Tamak ikauu pau i, in tiap, too?”
11 Jesus, porém, disse a Pedro: “Guarde sua espada de volta na bainha. Acaso não beberei o cálice que o Pai me deu?”.
12 Motong la di tooltool ke patokongo tina ngan tiye kuto mai kidi yo matan kala di i, inbe di gaunu yo tikodokala bareme mai ke sungunu nga, ngan tiparama Yesu a tipauu ye ooroo medana.
12 Assim, os soldados, seu comandante e os guardas do templo prenderam Jesus e o amarraram.
13 Motong la tikauu a tila pang ye Anas yo Kepas roonoo i, in mugu. Ngan Kepas tani, in iyei tool kuto mai ke paroranga so pang Maro ye rai tani in.
13 Primeiro, levaram Jesus a Anás, pois era sogro de Caifás, o sumo sacerdote naquele ano.
14 Inbe ye in la mugu ngan iwete pang di Yuda nen, “Dada dook mata in nen: Kumata bet tool atu ikol di tooltool kiidi a imata nga, ngan ole di tooltool kiidi le imot nga sa tilledi tiap.”
14 Caifás foi quem tinha dito aos outros líderes judeus: “É melhor que um homem morra pelo povo”.
15 Ye kene tani yo tikaua Yesu a tila pang ye Anas nga, ngan le Simon Pita iye Yesu galiunu san, in yeru titoo lapau a tila. Ngan tina tool kuto mai ke paroranga so pang Maro, in lon galanga ye Yesu galiunu san tani, ngan la le timalum panga bet itoo Yesu a ilo pang koongoo lono nga.
15 Simão Pedro e outro discípulo seguiram Jesus. Esse outro discípulo era conhecido do sumo sacerdote, de modo que lhe permitiram entrar com Jesus no pátio do sumo sacerdote.
16 Bong Pita in inepe ke diki potai pang ye dada, inbe inam. Le nga Yesu galiunu tani yo tool kuto mai ke paroranga so pang Maro, in lon galanga ye i, in imulu du iwete pang garup yo matan kala dada i, motong la ikaua Pita a yeru tilo pang koongoo lono.
16 Pedro teve de ficar do lado de fora do portão. Então o discípulo conhecido do sumo sacerdote falou com a moça que tomava conta do portão, e ela deixou Pedro entrar.
17 Tilo, motong la garup tani yo matan kala dada i, in itoro Pita nen, “Ong i o tool tani ni galiunu atu, too?”
17 A moça perguntou a Pedro: “Você não é um dos discípulos daquele homem?”. “Não”, respondeu ele. “Não sou.”
18 Ngan ni sil dook tiap, le nga di kapraingi ke tool kuto mai ke paroranga so pang Maro, ngan tiye di gaunu tikodo le tiwakaia ei yo tipata i, inbe iloo di. Le nga Pita lapau ila iye di tikodo, inbe ei tani in iloo.
18 Como fazia frio, os servos da casa e os guardas tinham feito uma fogueira com carvão e se esquentavam ao redor dela. Pedro estava ali com eles, esquentando-se também.
19 Ye kene tani in tool kuto mai ke paroranga so pang Maro, in itor panini Yesu ye di galiunu, inbe ye betanga yo ipatomonai di tooltool ye nga.
19 Lá dentro, o sumo sacerdote começou a interrogar Jesus a respeito de seus discípulos e de seus ensinamentos.
20 Motong la Yesu iwete panga nen, “Au i betanga yo awete pang di tooltool nga, ngan atarkoolek inbe awete sa sollono, ngan tiap, bong awete mallangana le imot. Le kanakana ngan apatomonai di tooltool ye ni nangai yo di Yuda timan tigaua ye i. Le apatomonai di ye rumu kidi Yuda ke gaongo, inbe ye bareme mai ke sungunu.
20 Jesus respondeu: “Falei abertamente a todos. Ensinei regularmente nas sinagogas e no templo, onde o povo se reúne.
21 E nga gelei bet kutorau nen nga? Bet nen ngan kutor di tooltool la tilongo betanga kiau nga. Di ngan ole lodi galanga ye betanga yo awete nga.”
21 Por que você me interroga? Pergunte aos que me ouviram. Eles sabem o que eu disse”.
22 Ye kene tani yo Yesu iwete nen ye in nga, ngan le gaunu atu yo ikododo potai ye i, in ipodo damono, inbe iyei ne, “Ai, kuwete bet in dada dook mata la kuraua betanga ke tool kuto mai ke paroranga so pang Maro ye i, too?”
22 Um dos guardas do templo que estava perto bateu no rosto de Jesus, dizendo: “Isso é maneira de responder ao sumo sacerdote?”.
23 Motong la Yesu iwete panga nen, “Kumata bet awete betanga sa dook tiap nga, ngan kupaposi la mallangana. Bong bet awete betanga dook mata nga, ngan nga gelei a le kurau sorok au nga?”
23 Jesus respondeu: “Se eu disse algo errado, prove. Mas, se digo a verdade, por que você me bate?”.
24 Motong la Anas iwete le ooroo tina yo tipaua Yesu ye i, in iken ye nen, inbe tikauu a tila pang ye Kepas yo iyei tool kuto mai san ke paroranga so pang Maro i.
24 Então Anás amarrou Jesus e o enviou a Caifás, o sumo sacerdote.
25 Ngan Simon Pita tani in ikododo a ei iloo. Le nga di tooltool tina yo tiye tikododo nga, ngan titoru mulu. Tiyei ne, “Ong i o tool tani ni galiunu atu, too?”
25 Nesse meio-tempo, enquanto Simão Pedro estava perto da fogueira, esquentando-se, perguntaram-lhe novamente: “Você não é um dos discípulos dele?”. Ele negou, dizendo: “Não sou”.
26 Motong la kapraingi atu ke tool kuto mai ke paroranga so pang Maro, in rara ke tool tani yo Pita itarakede talngana i, in iyei ne, “Ai, ong i ben akamatong kuye Yesu kanepe nango la kumu lono ke olip ngo, kuwete?”
26 Mas um dos servos da casa do sumo sacerdote, parente do homem de quem Pedro havia cortado a orelha, perguntou: “Eu não vi você no bosque de oliveiras com Jesus?”.
27 Bong ngan Pita ipataukala mulu. Tina yo ngan ye kene tani in palbe leu inbe tareke itang.
27 Mais uma vez, Pedro negou. E, no mesmo instante, o galo cantou.
28 Motong la di Yuda tikaua Yesu a tigege rumu ke Kepas, inbe tikauu a tila pang ye rumu ke tool kuto mai kidi Rom yo matan kala tana mai Yudia i. Ngan ye kene tani in muntu yege, ngan di Yuda tina lodi kaua urata nen bet di tapdi nga o tilo rumu lono ke tool kuto mai kidi Rom, in tiap. Yesoo, ye wer kidi in igunkala di ke bet tilo ye rumu ke di tooltool rara san tiap. Di Yuda tina ngan tiyei bet nen ngan ole di tapdi tigarung di ye Maro matana ngan o ke bet tikan asara ke lal yo bet lodi tut ye Paskimoolooningi Ke Maro, in tiap.
28 O julgamento de Jesus diante de Caifás terminou nas primeiras horas da manhã. Em seguida, foi levado ao palácio do governador romano. Seus acusadores não entraram, pois se contaminariam e não poderiam celebrar a Páscoa.
29 Le nga tinam a tinepe ke diki, inbe Pailot isi pang ye di si itor di nen, “Ang nga kakaua tool in se kapatokode a ikodo matak ye soo so?”
29 Então o governador Pilatos foi até eles e perguntou: “Qual é a acusação contra este homem?”.
30 Pailot itor nen, motong la tiyei ne, “Kumata tool i bet tool ke geingi dada dook tiap kidi talnga dikidiki tiap nga, ngan matin nga le amkauu a amman pang yong tiap.”
30 Eles responderam: “Não o teríamos entregue ao senhor se ele não fosse um criminoso”.
31 Le nga Pailot iyei ne, “Bet nen ngan kakauu a kala, lo ngan bet la kakarata betanga ki ye wer yo kiang ang tapmu nga.”
31 “Então levem-no embora e julguem-no de acordo com a lei de vocês”, disse Pilatos. “Só os romanos têm direito de executar alguém”,
32 Ngan so yo nen ngan bet pombe, a bet nen ngan iyei betanga tina yo mugu ngan Yesu iwete ye dada yo bet imata ye i, in le kanono pombe moolmool.
32 Assim cumpriu-se a previsão de Jesus sobre como ele morreria.
33 Le nga Pailot imulu a ilo pang rumu lono, motong la ikiui Yesu a ilo le lo itoru nen. Iyei ne, “Oo kuwete, ong i la tool kuto mai yo matam kala di Yuda le imot i, too?”
33 Então Pilatos entrou novamente no palácio e ordenou que trouxessem Jesus. “Você é o rei dos judeus?”, perguntou ele.
34 Pailot itor nen, motong la Yesu iraua betanga ki. Iyei ne, “Ngan in torungu kiong ong taum, too tool sa la iwete pong yau la le kutor nen nga?”
34 Jesus respondeu: “Essa pergunta é sua ou outros lhe falaram a meu respeito?”.
35 Le nga Pailot iwete panga nen, “Nga gelei, kuwete bet au i di Yuda atu, too? Ngan di tooltool kiong ong taum, tiye di tooltool maimai ke paroranga so pang Maro la tikau ong a kuse pang yau nga. Ngan ong i kuyeie soo so?”
35 “Acaso sou judeu?”, disse Pilatos. “Seu próprio povo e os principais sacerdotes o trouxeram a mim para ser julgado. Por quê? O que você fez?”
36 Motong la Yesu iraua betanga ki nen, “Dada kiau yo bet matak kala di tooltool ye i, in dawa ben dada ke di tooltool yo ke tana i, nga tiap. Ngan yo bet atoo dada ben kidi tooltool ke tana i nga, ngan matin nga le di kapraingi kiau timadit a tirau di kuto maimai kidi Yuda yo timan bet man tikau au a tiparamau nga. Bong dada yo ayei tool kuto mai a matak kala di tooltool kiau ye i, in dawa ben di tooltool kuto maimai yo ke tana i, nga tiap.”
36 Jesus respondeu: “Meu reino não é deste mundo. Se fosse, meus seguidores lutariam para impedir que eu fosse entregue aos líderes judeus. Mas meu reino não procede deste mundo”.
37 Yesu iwete nen le nga Pailot itoru, “Ai, moolmool! Ong i o tool yo iyei tool kuto mai, ngan atu, too?”
37 Pilatos disse: “Então você é rei?”. “Você diz que sou rei”, respondeu Jesus. “De fato, nasci e vim ao mundo para testemunhar a verdade. Todos que amam a verdade ouvem minha voz.”
38 Yesu iwete nen, le nga Pailot itoru. Iyei ne, “Ngan betanga moolmool, in soo so?”
38 Pilatos perguntou: “Que é a verdade?”. Depois que disse isso, Pilatos saiu outra vez para onde estava o povo e declarou: “Ele não é culpado de crime algum.
39 Bong momo kiang Yuda atu in nen: Ye rai kanakana nga, ngan kumata le bet talo ye lal maiyoko kidi Yuda ke bet lodi tut ye Paskimoolooningi Ke Maro in pombe nga, ngan ole katorau bet apadu di tooltool yo tinepe rumu dook tiap kidi talnga dikidiki lono nga, ngan atu a isi tana. Le lomu bet apadu tool kuto mai yo matan kala di Yuda le imot in a isi pang yang, too?”
39 Mas vocês têm o costume de pedir que eu solte um prisioneiro cada ano, na Páscoa. Vocês querem que eu solte o ‘rei dos judeus’?”.
40 Pailot itor nen, bong ngan di Yuda tina ngan koodi a tiraua betanga ki. Tiyei ne, “Tiap, ye in kupadua be! Kupadu Barabas a isi pang yam!” Ngan Barabas tani, in mugu ngan ipamaditi patokongo a bet tinganga di Rom ye tana kidi Yuda, inbe ye in tool dook tiap ke pinnau lapau.
40 Eles, porém, gritaram: “Não! Esse homem, não! Queremos Barrabás!”. Esse Barrabás era um criminoso.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.