Gálatas 4

Rau Ke Maro (APR) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Nga bet aseke betanga kiau mulu nen. Kumata tool atu bet natunu tamoto atu nga, ngan bet pang dama ni nga, ngan ole natunu tani in ikap so tina ke tamana yo ipamede betanga ye bet ikap panga, ngan le imot. Le ye kene yo natunu tani in iyei kase paunu go nga, ngan inepe dawa ben poranga ke tamana tani in.
1 Portanto, pensem da seguinte forma: enquanto não atingir a idade adequada, o herdeiro não está numa posição muito melhor que a de um escravo, apesar de ser dono de todos os bens.
2 Nen le ye kene yo iyei kase paunu go nga, ngan di tooltool kapala la matadi kala, inbe matadi kala so ki tina le lo igoro lal tani yo tamana itaru i.
2 Deve obedecer a seus tutores e administradores até a idade determinada por seu pai.
3 Le gaongo leu ye idi nga lapau, ye kene yo idi nga tanepe ben di kakase ye in nga, ngan le tatoo dada dook tiap ke tana i dawa ben poranga yo ilongo betanga ke tool mai ki a itoo i.
3 O mesmo acontecia conosco. Éramos como crianças; éramos escravos dos princípios básicos deste mundo.
4 Bong lal yo Maro itaru, in pombe, motong iyawara Natunu a isi. Ngan isi nga, ngan le si garup atu kapono ye, motong la ipasuiu ngan le iyei tool a inepe la wer yo kidi Yuda ngan parmana.
4 Mas, quando chegou o tempo certo, Deus enviou seu Filho, nascido de uma mulher e sob a lei.
5 Le ye punu yo a le Maro iyawara Natunu a si inepe la wer kidi Yuda tina parmana ye i, in bet nen a iraia tinini mai i le imot a tiraumate bet iyimidi ye yo tanepe la wer parmana nga, a bet nen ngan ikau idi a ipamulidi le man tayei ben Maro di natunu.
5 Assim o fez para resgatar a nós que estávamos sob a lei, a fim de nos adotar como seus filhos.
6 Ngan ye yo ang ngan di natunu nga, ngan la le iwanga Natunu Amunu a isi lomu nga. Le nga Amunu tani in iyei ang a koomu le mai nen, “Tamak, alei Tamak.”
6 E, porque nós somos seus filhos, Deus enviou ao nosso coração o Espírito de seu Filho, e por meio dele clamamos: “ Aba , Pai”.
7 Nen le ang ngan kanepe ben di poranga mulu tiap, bong Maro iyei ang a kayei ben ye di natunu oo. Inbe kumata le bet kayei ben Maro di natunu koot nga, ngan so tina le imot yo bet ikap pang natunu nga, ngan ole ikap pang lapau.
7 Agora você já não é escravo, mas filho de Deus. E, uma vez que é filho, Deus o tornou herdeiro dele.
8 Mugu nga ang ngan lomu galanga ye Maro tiap, ngan la le kayei ben di poranga pang di so yo maro moolmool tiap nga.
8 Antes de conhecerem a Deus, vocês eram escravos de supostos deuses que, na verdade, nem existem.
9 Bong dookoot nga lomu galanga ye Maro oo. Le awete nen, bong dook mata bet awete mulu nen, Maro lon galanga yang oo. E nga gelei bet kamulu a kala pang ye dada dook tiap yo ke tana i nga? Ngan dada dook tiap yo nen nga, ngan taukan gurana yo bet ilonang nga. E nga gelei bet la dada dook tiap ke tana ngan iparamang a bet kayei poranga panga mulu nga?
9 Agora que conhecem a Deus, ou melhor, agora que Deus os conhece, por que desejam voltar atrás e tornar-se novamente escravos dos frágeis e inúteis princípios básicos deste mundo?
10 Ngan ang ngan kakapge bet katoo momo kidi Yuda le kayei dawa ben di a kaparanai lal maimai kidi yo pombe ye ke le taudu le rai kapala nga.
10 Vocês insistem em guardar certos dias, meses, estações ou anos.
11 Nen le au i atattadai yang san ye so yo kayei nga, yesoo lok tar nen bet urata kiau yo ayei pang a bet alonang ye nga, ngan ole ilene sorok.
11 Temo por vocês. Talvez meu árduo trabalho em seu favor tenha sido inútil.
12 Ang di diek nga, au i lok mede bet le katoo betanga kiau a kanepe le dawa ben au i. Ngan mugu nga anepe dawa ben ang ngan, inbe ye kene tani in mala bet kayei toko kak so sa dook tiap, ngan tiap.
12 Irmãos, peço-lhes que sejam como eu, pois eu também sou como vocês. E vocês não me trataram mal
13 Le moolmool, ang ngan o lomu tut go ye punu balai a le amala yang kulkulunu mala awetewete pang ye bingi dook mata i nga. Ngan yesoo, ye kene tani in tinik gurana tiap.
13 e certamente se lembram de que eu estava doente quando lhes anunciei as boas-novas pela primeira vez.
14 Inbe ye tinik yo gurana tiap i, in iyei ang le igarung lomu mai san. Bong le mala bet kawala murimu pau, too tinimu booroomoo yau, ngan tiap. Bong lomu ponana yau a kakau au le dawa ben kakaua bangabangana atu ke Maro, too dawa ben kakaua Yesu Kirisi nga.
14 Embora minha saúde precária fosse uma tentação para me rejeitarem, vocês não me desprezaram nem me mandaram embora. Ao contrário, acolheram-me e cuidaram de mim como se eu fosse um anjo de Deus, ou mesmo o próprio Cristo Jesus.
15 E dookoot nga lo ponana kiang tani in iken ngai? Awete pang moolmool nen, ye kene tani in lomu pau mai san bet kalonau. Le nga yo bet awete pang bet kapai matamu patunu ngan a kakap pau nga, ngan matin nga le kapai a kakap pau.
15 Que aconteceu com a alegria que vocês demonstraram naquela ocasião? Estou certo de que, se fosse possível, teriam arrancado os próprios olhos e os teriam dado a mim.
16 E la dookoot nga bet ayei koi pang ye yo awetewete pang ye betanga moolmool nga, too?
16 Acaso me tornei inimigo de vocês porque lhes digo a verdade?
17 Ngan di tooltool kapala nga, ngan tinidi bese bet tikau ang a kala ye di nga, ngan ye dada yo dook mata nga tiap. Bong di ngan lodi bet tiyei ang nen a kanepe le manga mooloo yau, a bet nen ngan tinimu bese bet katoo di leu.
17 Esses falsos mestres estão extremamente ansiosos para agradá-los, mas suas intenções não são boas. Querem afastá-los de mim para que dependam deles.
18 Le kumata bet tinimu bese nga, ngan dook mata, bong bet nen nga, ngan tinimu bese bet kayei dada dook mata pang di diemu kapala. Inbe kanakana ngan kayei dada tina le ikenen leu, bong kayei ye kene yo ayang tanepe ye in leu be.
18 Se alguém deseja agradá-los, muito bem; mas que o faça sempre, e não só quando estou com vocês.
19 Atoo, di natuk yo lok pang mai san nga, au i nga akanamaia masngana mulu yang dawa ben masngana yo pombe pang ye garup yo bet ipasui i. Au i ole ayei nen le lo kakodo le kamede ye Kirisi yo inepe lomu in.
19 Ó meus filhos queridos, sinto como se estivesse passando outra vez pelas dores de parto por sua causa, e elas continuarão até que Cristo seja plenamente desenvolvido em vocês.
20 Nen le so yo lok kaua urata ye mai san i, in bet dookoot nga ole ayang tanepe, inbe awete betanga sa yo bet alonang ye nga, yesoo lok sarrara yang ye dada yo kayei nga.
20 Gostaria de poder estar aí com vocês para lhes falar em outro tom. Mas, distante como estou, não sei o que mais fazer para ajudá-los.
21 Ang di tooltool yo lomu bet katoo wer nga, kawete pau ngan. Ang ngan lomu galanga ye so yo Mose iwodo a iken ye wer tina nga lapau?
21 Digam-me, vocês que desejam viver debaixo da lei: acaso sabem o que a lei diz de fato?
22 Ngan Rau ke Maro iwete nen bet Awaram in di natunu tamoto ru. Ngan garup yo iyei poranga pang rimana i, in ipasuiu atu, inbe garup yo iyooloo i, in ipasuiu san.
22 De acordo com as Escrituras, Abraão teve dois filhos, um nascido de uma escrava e outro de sua esposa, que era livre.
23 Inbe Awaram natunu tani yo garup poranga ipasuiu i, in ipasuiu ye dada ke di tooltool ke tana. Bong natunu yo rimana ipasuiu i, in ipasuiu ye dada yo Maro ipamede betanga medana pang Awaram ye i.
23 O filho da escrava nasceu segundo a vontade humana; o filho da mulher livre nasceu segundo a promessa.
24 Le di garup ru tina nga, ngan tinanpootoo betanga medana tina yo ru nga. Ngan betanga medana atu in ke kawal Sinai, in bet ipasui nga, ngan ole di natunu tiyei poranga leu, in la Aka i.
24 Essas duas mulheres ilustram duas alianças. A primeira, Hagar, representa o monte Sinai, onde o povo recebeu a lei que o escravizou.
25 Nen le Aka tani in inanpootoo kawal Sinai yo ikodo ye tana mai Arabia i. Inbe inanpootoo Yerusalem yo iken dookoot katai i, in lapau, yesoo di tooltool ki ngan tinepe ben poranga pang wer.
25 E Hagar, que é o monte Sinai, na Arábia, representa a Jerusalém de agora, pois ela e seus filhos vivem sob a escravidão da lei.
26 Bong Yerusalem yo iken ye malala ke Maro i, in ke bet iyei ben garup yo poranga in tiap. Ye in la tinada i.
26 A segunda, Sara, representa a Jerusalém celestial. Ela é a mulher livre, e é nossa mãe.
27 Le ben betanga tina yo tiwodo lo iken ye Rau ke Maro nga, ngan iwete nen,
27 Como dizem as Escrituras: “Alegre-se, mulher sem filhos, você que nunca deu à luz! Grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto! Pois a abandonada agora tem mais filhos que a mulher que vive com o marido”.
28 Le di diek nga, ang ngan dawa ben Esaka. Ngan ye betanga medana tani yo Maro ipamede i, ngan le ang ngan kayei Maro di natunu.
28 E vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Nen le ye kene tani in kase yo tipasuiu ye dada kidi tooltool ke tana i, in iyei dada dook tiap pang kase san tani yo tipasuiu ye gurana ke Maro Amunu Silene i. Ngan la dookoot nga nen lapau, dada yo nen ngan gaongo leu la iken nga.
29 Ismael, o filho nascido da vontade humana, perseguiu Isaque, o filho nascido do poder do Espírito, e o mesmo ocorre agora.
30 Bong soo betanga Rau ke Maro iweta i? Rau ke Maro iwete nen, “Kanganga garup yo poranga in le ipa ye natunu. Ngan garup yo poranga i, in natunu tani o ke bet ikap toko so kasin pa ye tamana le ben natunu yo rimana ipasuiu, in pitiap yege.”
30 Mas o que dizem as Escrituras sobre isso? “Livre-se da escrava e do filho dela, pois o filho da escrava não será herdeiro junto com o filho da mulher livre.”
31 Nen le di diek nga, idi nga garup yo poranga in di natunu tiap, bong idi nga garup la poranga tiap in di natunu.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava; somos filhos da mulher livre.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.