Atos 27
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Ye kene tani in tikarata betanga yam bet ole amkaua ookoo sa, inbe amkooi ye a amdu pang tana mai Itali. Ngan le tisukete Paulu tani in iye di diene kapala yo tinepe ye rumu dook tiap kidi talnga dikidiki lono nga, ngan la Yulies bene. Ngan Yulies tani in tool turana bulbulini ke patokongo, inbe ye in iyei kuto mai pang budanga atu yo tiwete edi ye Di Tooltool Ke Patokongo Ke Sisa nga.
1 Ficou resolvido que devíamos embarcar para a Itália. Então entregaram Paulo e os outros presos a Júlio, um oficial romano que era do batalhão chamado “Batalhão do Imperador”.
2 Ngan ookoo tani yo amyiri lo pono i, in ookoo ke malala mai Adaramitium. Inbe ookoo tani in bet ikooi a idewe launu ke malala yo iken ye tiek ke tana mai Esia nga. Motong la tiruku ooroo a bet amkooi a amdu nga, ngan le Aristakus ke malala mai Tesalonaika yo iken ye tana mai Masedonia i, in iyiri lapau a amye amdu.
2 Nós embarcamos num navio da cidade de Adramítio, que estava pronto para navegar para os portos da província da Ásia. E assim começamos a viagem. Aristarco, um macedônio da cidade de Tessalônica, estava conosco.
3 Le nga amkooi ye ke tani le lo mongmongini ki nga, ngan le la amsolo ye malala mai Saidon. Ngan Yulies tani in iyei dada dook mata pang Paulu, le nga imalum panga bet idi tana di ikamata di tooltool ki, a bet nen ngan tiloni ye so yo imaka ye nga.
3 No dia seguinte chegamos ao porto de Sidom. Júlio tratava Paulo com bondade e lhe deu licença para ir ver os seus amigos e receber deles o que precisava.
4 Amnepe kasin nango, motong la amgege Saidon a bet amkooi mulu a amdu nga, ngan le amtoo kooingi dadana tiap, yesoo amsosala eng lapau. Le nga amkooi kataunu ye motmot Saipras, inbe tana pu a amla.
4 Depois de sairmos de Sidom, navegamos ao norte da ilha de Chipre a fim de evitar os ventos que estavam soprando contra nós.
5 Amkooi a amla, motong la bet amkooi a amdu nga, ngan le amsautu tiek yo potai pang ye tana ke Silisia le Pampilia i, inbe amkooi le du pombe ye malala mai Maira yo iken ye tana mai Lisia i.
5 Atravessamos o mar em frente ao litoral da região da Cilícia e província da Panfília e chegamos a Mirra, uma cidade da província da Lícia.
6 Ngan du amsolo nango, motong la tool turana bulbulini tani in ikamata ookoo atu ke malala mai Aleksandia in idaudau. Ngan ookoo tani in bet ikooi a idu pang Itali, le tool mai tani in ikau am la amyiri ye a amdu.
6 Ali o oficial romano encontrou um navio da cidade de Alexandria, que ia para a Itália, e nos fez embarcar nele.
7 Ngan le amkooi mosmos ye ke alunu, yesoo eng mai la ipa ke dama a amsosali i. Le nga amkooi a amdu potai ye malala mai Nidas, bong ngan eng mai san le ke bet amsosali, inbe amkooi popobe pang dama tiap. Ngan nen le nga amportaka ookoo, inbe amkooi a amla pang ye motmot Kirit potai pang ye matana ke Salmone. Ngan le amkooi so le la amkoo ye motmot tani in kapala ki.
7 Navegamos bem devagar vários dias e com grande dificuldade chegamos em frente da cidade de Cnido. Como o vento não nos deixava continuar naquela direção, passamos pelo cabo Salmona da ilha de Creta e seguimos pelo lado sul daquela ilha, o qual é protegido dos ventos.
8 Amla ke motmot tani in kapala ki, motong la amkooi mosmos a amdada tana le le la pombe ye ni atu yo tiwete ene ye Launu Dook Mata i, in iken potai pang ye malala mai Lasia.
8 Assim fomos navegando bem perto do litoral e, ainda com dificuldade, chegamos a um lugar chamado “Bons Portos”, perto da cidade de Laseia.
9 Ngan tina amkooi mosmos nen le ke alunu iman a ila, inbe lal maiyoko kidi Yuda ke sapanga ye kaningi in imot oo. Ngan nen le amlo ye lal yo bet eng tani in imadit le dook tiap yege i, le nga Paulu ikap betanga pang di tooltool tina ngan nen.
9 Ficamos ali muito tempo, e tornou-se perigoso continuar a viagem porque o inverno estava chegando . Então Paulo avisou:
10 Iyei ne, “Di tamoto nga, kapalongo! Au i akamata nen, kumata le bet takooi dookoot nga, ngan ole tapusye lal dook tiap, le ookoo kiidi ole perbe, inbe burum le so alunu la bet ilene nga. Inbe idi nga ole tallede lapau.”
10 — Homens, estou vendo que daqui para diante a nossa viagem será perigosa. Haverá grandes prejuízos não somente com o navio e com a sua carga, mas também haverá perda de vidas.
11 Paulu iwete nen, bong ngan tool turana bulbulini tani in ilongo betanga ki tiap. Bong itoo betanga ke koddenge ke ookoo, inbe ke ookoo tamana.
11 Mas o oficial romano tinha mais confiança no capitão e no dono do navio do que em Paulo.
12 Ngan launu tani yo amdau ye i, in launu dook mata ke bet ookoo idau, inbe iko dook ye yoro, ngan tiap. Ngan nen le nga di tooltool yo tinepe ookoo pono nga, ngan alunu la lodi bet amkooi mulu, inbe amgege ni tani in a amla nga. Ngan lodi tar nen, bet amkooi le dook nga, ngan ole amkooi a ampa so le la pombe ye launu san ke Kirit yo Pinik i, a nen ngan la amko ye yoro, inbe amnaia eng tani in nango le katen si ngan. Ngan launu tani in la isanga yoro le eng yo ipa ke sawa ngan tiap i.
12 O porto não era bom para passar o inverno. Por isso a maioria achava que devíamos sair dali e tentar chegar a Fênix. Essa cidade é um porto de Creta que tem um lado para o sudoeste e o outro para o noroeste. E eles achavam que poderíamos passar o inverno ali.
13 Amnepe nango, le nga karaka ipa surunu mosmos dook mata. Ngan nen le lodi tar bet ole amkooi dook mata le amla ye launu tani yo tiweta i. Le nga tiyaua pat yo tikatte du iparama ookoo i, in se ete, inbe amkooi a amdada tana ke Kirit a amla.
13 Começou a soprar do sul um vento fraco, e por isso eles pensaram que podiam fazer o que tinham planejado. Levantamos âncora e fomos navegando o mais perto possível do litoral de Creta.
14 Ngan amkooi a amla le mooloo tiap, inbe yoro mai imadit le gurana san. Ngan yoro tani in ipa ke motmot Kirit kapala ki ke kono ni a ilong le dook tiap yege.
14 Mas, de repente, um vento muito forte, chamado “Nordeste”, veio da ilha
15 Ngan tina ampusye eng nen nga, le nga amkapge bet amrookoo kokor ye ookoo tani, inbe amsosala eng a amla, ngan tiap. Ngan nen le nga ampas le amdau leu, inbe eng isuru ookoo tani in a amdu.
15 e arrastou o navio de tal maneira, que não pudemos fazer com que ele seguisse na direção certa. Por isso desistimos e deixamos que o vento nos levasse.
16 Amdu ngan le amkooi ke motmot maitiap yo tiwete ene ye Kauda in murini ke kono. Ye kene tani in du amko kasin ye muru ye motmot tani in murini, motong la amyei urata mai a amkapge bet amyiti ookoo kase yo amyole in se ookoo mai pono.
16 Para escaparmos do vento, passamos ao sul de uma pequena ilha chamada Cauda. Ali, com muita dificuldade, conseguimos recolher o bote do navio.
17 Le nga di loningi ke koddenge ke ookoo tani in tiyiti ookoo kase tani se ete se tipauu ye ooroo le imede, motong la tikatte rre le ipa ke ookoo mai tani in parmana, inbe tipauu ye le imede a bet nen ngan iparama. Ngan titattadai bet amkooi a amdu ngan le du amsauloko ye ululu yo iken tiek lono potai pang ye Aprika i, le nga tirau le ke ookoo tani, inbe ampas le amdau bet eng isuram leu a amdu.
17 Os marinheiros levantaram o bote para dentro do navio e amarraram o casco do navio com cordas grossas. Estavam com medo de que o navio fosse arrastado para os bancos de areia que ficam perto do litoral da Líbia. Então desceram as velas e deixaram que o navio fosse levado pelo vento.
18 Ngan eng tani in isuram a amdu nga, ngan dugu le kokor ki maimai leu le tina iwulam dook. Le nga ke tani in imot, inbe amlo ye ke san, motong la di loningi ke koddenge tani ngan timadit a tikatte burum kapala du tiek lono.
18 E a terrível tempestade continuou. No dia seguinte começaram a jogar a carga no mar.
19 Amkooi nen le ye ke tol ki, motong la di loningi ke koddenge tani ngan timadit a tikatte le ke ookoo ngan le ipa ye rre le so ki, ngan du tiek lono.
19 E, no outro dia, os marinheiros, com as próprias mãos, jogaram no mar uma parte do equipamento do navio.
20 Ngan eng tani in isitoo pa nen a irau am nga, le nga ke alunu yo amkooi ye nga, ngan ke le bong tina yo kanakana nga, ngan le mala bet amkamata toko ke le kanpitiki pitiap yege. Ngan nen le nga lomam tar nen, nga ole dook yam tiap, bong ole am le imot amllemam.
20 Durante muitos dias não pudemos ver o sol nem as estrelas, e o vento continuava soprando forte. Finalmente perdemos toda a esperança de nos salvarmos.
21 Amkooi sorok kaiye ye ke alunu, le nga di tooltool tikan toko so pitiap. Motong la Paulu tani in imadit lo ikodo kataunu kidi tooltool tina, inbe iwete pang di nen. Iyei ne, “Di tooltool kiau nga, kakamata koot? Ngan yo bet kulkulunu nga, ngan kalongo kook le tagege motmot Kirit tiap nga, ngan matin nga le tapusye lal dook tiap i tiap, inbe so sa bet ilene tiap lapau.
21 Fazia muito tempo que eles não comiam nada. Então Paulo ficou de pé no meio deles e disse: — Homens, vocês deviam ter dado atenção ao que eu disse e ter ficado em Creta; e assim não teríamos tido toda esta perda e este prejuízo.
22 Bong dookoot nga ole awete pang nen, ken lomu mede leu, yesoo idi nga sa o ke bet ilene tiap, bong ookoo leu la bet ole ilene i.
22 Mas agora peço que tenham coragem. Ninguém vai morrer; vamos perder somente o navio.
23 Au i tool ke Maro, inbe asung panga lapau. Le bong katai a le muntu nga, ngan bangabangana ki atu isi le si ikodo ke gigik,
23 Digo isso porque, na noite passada, um anjo do Deus a quem pertenço e sirvo apareceu a mim
24 inbe iyei ne, ‘Paulu, ken kutattadai be! Ong in ole du kukodo dama ke Sisa ye ni ke karatanga betanga. Inbe kulongo, Maro ilongo pataraungu kiong oo, le ole iyei dada dook mata pang di tooltool le imot yo kuye di kakooi ye ookoo i nga, le o ke bet sa ilene, ngan tiap.’
24 e disse: “Paulo, não tenha medo! Você precisa ir até a presença do Imperador. E Deus, na sua bondade, já lhe deu a vida de todos os que estão viajando com você.”
25 Le di tooltool kiau nga, ngan ken lomu mede leu, yesoo au i atara lok medana pang Maro bet ole iyei so tina a pombe le imot ben yo iwete pau ye nga.
25 Por isso, homens, tenham coragem! Eu confio em Deus e estou certo de que ele vai fazer o que me disse.
26 Bong bet nen ngan ole eng isuru ookoo i a tadu le du isauloko ye motmot sa.”
26 Porém vamos ser arrastados para alguma ilha.
27 Amdaudau le bong sangaul be tol iman a ila, le ye bong sangaul be pai ki in nga, ngan amdaudau ye tiek mai yo Mediterenian i. Le nga bong kataunu ngan di loningi ke koddenge ke ookoo tani ngan tiyetai ben ookoo o idau a idi potai ye tana oo.
27 Duas semanas depois, à noite, continuávamos sendo levados pela tempestade no mar Mediterrâneo. Mais ou menos à meia-noite, os marinheiros começaram a sentir que estávamos chegando perto de terra.
28 Le nga bet titouo tiek, motong la tikaua ooroo ke touanga tiek in a tipadua a idu bet tikamata ole tiek idu lopo go, too tiap. Ngan le tipusye touanga tani in rowo ki ben sangaul ru. Motong la ookoo ikooi kasin mulu pang tana le mooloo tiap, inbe tipadu ooroo tani mulu du. Ngan le tipusye touanga tani in rowo ki ben sangaul be limi leu la idu pang lopo nga.
28 Então jogaram no mar uma corda com um peso na ponta e viram que a água ali tinha trinta e seis metros de fundura. Mais adiante tornaram a medir, e deu vinte e sete metros.
29 Ngan nen le nga titattadai bet kumata le ookoo ikooi a idi le di isauloko ye ni yo pat ki in nga, ngan ole perbe. Motong la tikatte pat yo bet iparama ookoo nga, ngan pai idu ke ookoo kirini ke mur a bet du iparama ookoo, inbe tipatarau bet palpalbe be ke se ipiti matana tarrai.
29 Eles ficaram com muito medo de que o navio fosse bater contra as rochas. Por isso jogaram quatro âncoras da parte de trás do navio e oraram para que amanhecesse logo.
30 Ngan tikamata ookoo yo bet di isauloko nga, le nga di tooltool yo tiyei urata ye ookoo nga, ngan lodi kaua urata bet ole titarkooledi a tikoo ye ookoo tani. Motong la tiyitmaka ookoo kase yo iken ookoo mai pono i, in du idau, inbe tillung bet du tikatte pat ke ookoo damono a bet iparama ookoo.
30 Aí os marinheiros tentaram escapar do navio. Baixaram o bote no mar, fingindo que iam jogar âncoras da parte da frente do navio.
31 Motong la Paulu imadit a iwete pang tool turana bulbulini tani in iye di tooltool ke patokongo tina ngan nen, “Ai, kumata le bet di tooltool ke ookoo ngo tinepe ye ookoo i tiap nga, ngan ole ang nga kallemu.”
31 Então Paulo disse ao oficial romano e aos soldados: — Se os marinheiros não ficarem no navio, vocês não poderão se salvar.
32 Le nga di tooltool ke patokongo tina ngan tisaputu rre yo tiwata ookoo kase tani in ye a iparama i, inbe idau a ila.
32 Aí os soldados cortaram as cordas que prendiam o bote e o largaram no mar.
33 Motong la sila tinepe le nga potai bet ke se ipiti matana, motong Paulu iwete le koon mede ye betanga pang di tooltool tina ngan le imot a bet tikan so pa. Le nga iwete pang di nen, “Atoo, ye ke sangaul be pai yo ila koot nga, ngan lomu madoko le kakan toko kaningi sa ye manga mooloo i tiap, inbe kanepe sorok.
33 De madrugada Paulo pediu a todos que comessem alguma coisa e disse: — Já faz catorze dias que vocês estão esperando e durante este tempo não comeram nada.
34 Le dookoot nga awete le kook mede pang bet kakan so pa, a nen ngan itokang. Ngan awete pang nen, ang le imot nga, ngan o ke bet so sa igarungang tiap. Ole kanepe dook mata.”
34 Agora comam alguma coisa, por favor. Vocês precisam se alimentar para poder continuar vivendo. Pois ninguém vai perder nem mesmo um fio de cabelo.
35 Paulu tani in iwete pang di nen a imot, motong la ikap porong pattu, inbe imadit lo ikodo dama kidi, a iwete lo ponana ki pang Maro ye, motong la itepala porong tina a ikan.
35 Em seguida Paulo pegou pão e deu graças a Deus diante de todos. Depois partiu o pão e começou a comer.
36 Di tooltool tina ngan tikamata Paulu yo iyei nen nga, le nga ipamede di, motong la di le imot lodi dook mata a tikan so lapau nga.
36 Então eles ficaram com mais coragem e também comeram.
37 Ngan am tooltool tina le imot yo amnepe ye ookoo tani in pono nga, ngan kinkatingi kiam ben 276.
37 No navio éramos ao todo duzentas e setenta e seis pessoas.
38 Di tooltool tina ngan tikan so dook le kapodi sung, motong la tikatte dingding patunu ke kaningi, ngan idu tiek lono, a bet nen ngan ookoo imarra, inbe sukbe pang ete.
38 Depois que todos comeram, jogaram o trigo no mar para que o navio ficasse mais leve.
39 Ye kene tani in sila amnepe le nga ke ise bet se ipiti matana, ngan di tooltool ke ookoo tani ngan tikamata tana, bong tikilala ni tani in tiap. Bong tikamata launu atu yo ululu ki dook mata i. Le nga lodi tar bet kumata le guradi nga, ngan ole tiyeie ookoo a ikooi le di isauloko ye ni tani in.
39 Quando amanheceu, os marinheiros não reconheceram a terra, mas viram uma baía onde havia uma praia. Então resolveram fazer o possível para encalhar o navio lá.
40 Motong la tisaput rre ye pat tina yo tikatte du iparama ookoo ngan le imot sila ikino tiek lono. Inbe tipolo rre yo tipau poi maimai ru yo ke kaungu poi ye ookoo nga, ngan lapau. Motong la tiyiti le yo iken ke ookoo damono i, in ilo ete, a nen ngan bet muru itingi nga, ngan ookoo tani in ikooi a idi pang tana.
40 Eles cortaram as cordas das âncoras, e as largaram no mar, e desamarraram os lemes. Em seguida suspenderam a vela do lado dianteiro, para que pudessem seguir na direção da praia.
41 Bong ngan ookoo ikooi a amdi nga, ngan le di isaurai le isauloko ye ululu yo iken tiek lono nga. Le nga ookoo tani in damono isaurai le imede le ke bet ipulles tiap. Ngan nen le dugu maimai iraua kirini ke mur i, in le le perperbe le dook tiap.
41 Mas o navio bateu num banco de areia e ficou encalhado. A parte da frente ficou presa, e a de trás começou a ser arrebentada pela força das ondas.
42 Le nga di tooltool ke patokongo lodi kaua urata bet ole tiraumatamata di tooltool yo ke rumu dook tiap kidi talnga dikidiki lono nga, ngan le imot a timmata. Ole nen ngan bet tiwe a tidi tana nga, ngan tikoo.
42 Os soldados combinaram matar todos os prisioneiros, para que nenhum pudesse chegar até a praia e fugir.
43 Bong ngan tool turana bulbulini ke patokongo in lono bet ilono Paulu. Ngan nen le nga iwetekala di tooltool ke patokongo tina bet ken tiraumatamata di tooltool tina ngan be. Motong la iwete pang di tooltool yo lodi galanga ye benge nga, ngan bet tipas mugu a tidu tiek lono, a nen ngan tiwe a tidi tana.
43 Mas o oficial romano queria salvar Paulo e não deixou que fizessem isso. Pelo contrário, mandou que todos os que soubessem nadar fossem os primeiros a se jogar na água e a nadar até a praia.
44 Inbe di tooltool yo kapala nga, ngan ole tikap siri le ookoo soonoo kapala yo perperbe nga, a nen ngan tisur ye le tidi tana. Motong la tiyei nen, ngan le am le imot di amsolo tana dook mata.
44 E mandou também que os outros se salvassem, segurando-se em tábuas ou em pedaços do navio. E foi assim que todos nós chegamos a terra sãos e salvos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.