Atos 20
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Ye kene tani in di tooltool tina ngan oorootang a imot, motong la Paulu iwanga pang Yesu di galiunu yo tinepe ye malala tani in nga, ngan man tiye tigaua, inbe ikap betanga pang di a ipamede lodi bet tikodo le timede ye dada yo dook mata nga. Motong la iparau di a sila tinepe, inbe ipa a idu pang Masedonia nga.
1 Quando acabou a confusão, Paulo mandou chamar os irmãos e falou com eles para animá-los. Então se despediu deles e foi para a província da Macedônia.
2 Ngan idu nga, ngan le ipa ye malala tina le imot yo iken ye tana mai tani in nga, inbe iwetewete kaiye betanga pang di tooltool yo titara lodi medana nga, a nen ngan bet ipamede lodi bet tikodo le timede. Ngan iyei nen, inbe ipa le le la pombe ye tana mai Giris,
2 Atravessou aquelas regiões, animando muito com as suas mensagens os cristãos. Aí chegou à província da Acaia,
3 ngan le la inepe nango ye taudu tol. Motong la Paulu tani in lon kaua urata bet ikaua ookoo sa a imulu a idi pang Siria. Bong ngan ilongo betanga ben di Yuda tiraua betanga bet ole tiraumate a imata. Ngan nen le ipalele lono mulu, inbe iwete bet ipa tana ke Masedonia a idi.
3 onde ficou três meses. Quando já estava pronto para ir à província da Síria, soube que os judeus estavam fazendo planos contra ele. Então resolveu voltar pela Macedônia.
4 Ngan bet imulu ngan le di tooltool alunu la tiyei ene a tiye tipa nga. Di tooltool tina ngan edi nen: Sopata yo Pirus ke malala mai Beria, in natunu; inbe Aristakus iye Sekundus ke malala mai Tesalonaika; inbe Gaius ke malala mai Debe; inbe Timoti iye di tooltool ru ke tana mai Esia, yo edi Tikikus ye Toropimus nga.
4 Foram com ele as seguintes pessoas: Sópatro, filho de Pirro, da cidade de Bereia; Aristarco e Segundo, de Tessalônica; Gaio, de Derbe; Timóteo; e também Tíquico e Trófimo, que eram da província da Ásia.
5 Ngan di tooltool tina nga, ngan tipa a timugu le di tinamam la malala mai Toroas ngo.
5 Eles foram na frente e nos esperaram na cidade de Trôade.
6 E am ngan si amnepe nanga la Pilipai nga, le lal ke kaningi porong yo taukan so yo bet iyeii a isung i, in imot, motong la amyiri ye ookoo atu la Pilipai nga. Inbe amkooi ye ke limi, motong la amdi pombe pang ye di diemam tina ngan Toroas nga. Motong la amye di amgaua, inbe am le imot amnepe la Toroas ngo ye ke limi be ru nga.
6 Depois da Festa dos Pães sem Fermento , nós partimos da cidade de Filipos. Cinco dias depois nos encontramos com eles em Trôade e ficamos ali uma semana.
7 — ausente —
7 No sábado à noite nós nos reunimos com os irmãos para partir o pão . Paulo falou nessa reunião e continuou falando até a meia-noite, pois ia viajar no dia seguinte.
8 — ausente —
8 Havia muitas lamparinas acesas na sala onde nós estávamos reunidos, a qual ficava no terceiro andar da casa.
9 Inbe tamoto kase atu yo ene Yutikas i, in lo iwur ye dada ke kaungu muru ke rumu tani in. Inbe itar talngana pang Paulu tani yo isudungu betebetanga le taukan maryoongoo i. Le nga Yutikas tani in matan ge a iken mata le iken kalli, le tina imol ye rumu tani in lono yo iken ke ete yege ni, in pang diki a ipa so le du pumbe tana, le nga bet tidada a tidu bet du tikauu, ngan imata oo.
9 Um moço chamado Êutico estava sentado numa janela. E, como Paulo continuasse falando durante muito tempo, o sono do moço foi aumentando. De repente, ele dormiu e caiu da janela. Quando o levantaram, estava morto.
10 Motong la Paulu itoo di lapau a idu tana, motong la du iloko lo tamoto kase tani in pono a iwookoo. Inbe iwete pang di tooltool tina ngan nen, “Ken lomu sakarungu be. Nga imagur.”
10 Então Paulo desceu, abaixou-se, abraçou o moço e disse: — Não se assustem, pois ele está vivo.
11 Paulu tani in iwete nen, motong la imulu a ilo pang ye rumu sokalana tani lo iye di tooltool tina ngan tigaua a tikana medana, inbe tikan so gaongo lapau. Motong la Paulu imadit a isudungu betebetanga pang di mulu le le du muntu mai le ni galanga, motong la igege di tooltool tina ngan sila tinepe, inbe ipa mulu nga.
11 Em seguida Paulo subiu de novo, partiu o pão e comeu. Falou ainda muito tempo, até de manhã, e depois foi embora.
12 Inbe di tooltool tina ngan tikaua tamoto kase tani yo imagur mulu i, in a tila pang ni kidi. Ngan le di tooltool tina ngan lodi ponana belebele.
12 Aí levaram o moço, vivo, para a casa dele, e isso os deixou muito animados.
13 Amye Paulu amkarata betanga bet amyiri ye ookoo atu, inbe amkooi ye a ammugu pang malala mai Asos le di amnamu nango. Inbe ye in ole ipa tana le ilong, ngan la bet amye amkooi ye ookoo nga.
13 Nós fomos na frente e embarcamos no navio que nos levou até o porto de Assôs, onde devíamos esperar Paulo. Ele mandou que fizéssemos isso porque queria ir por terra até lá.
14 Ye kene tani in Paulu ipa le long pombe pang yam Asos, motong la ampayira lapau, inbe amye amkooi a amla pang ye motmot yo ene Mitilini i.
14 Quando ele se encontrou conosco em Assôs, nós o recebemos no navio e seguimos viagem até a cidade de Mitilene.
15 Amla amnepe Mitilini, motong la mongmongini ki nga, ngan amkooi mulu le la pombe potai pang ye motmot Kios. Ngan le ke tani in iman a ila, motong la ye ke san mulu ngan amkooi le di amsolo ye motmot Samos nga. Le nga ke tani in iman a ila, motong la ye ke san mulu in nga, ngan amkooi le di pombe ye malala mai Miletus nga.
15 Então partimos dali e, no dia seguinte, passamos perto da ilha de Quios. No outro dia já estávamos na ilha de Samos e um dia depois chegamos ao porto de Mileto.
16 Ngan Paulu tani in lon kaua urata bet ikooi le ikapusu Epeses, yesoo lono bet di inepe kaiye mata ye tana mai Esia tiap. Ngan ye in ipagaigai bet idi a ilo tarrai pang Yerusalem, a nen ngan bet igoro lal maiyoko kidi Yuda ke kaningi so matana yo tiwete ene ye Pentekos i, in bet pombe nga, ngan ole ikamata nango la Yerusalem ngo.
16 Paulo tinha resolvido não parar na cidade de Éfeso para não ficar muito tempo na província da Ásia. Ele estava com pressa, pois queria chegar a Jerusalém, se possível, antes do dia de Pentecostes .
17 Ngan Paulu idi pombe Miletus, motong la iwanga pang di kuto maimai kidi tooltool yo tigaua ye bareme ke Yesu a tinepe Epeses nga, ngan bet timan pang ye bet man tiye tiwetewete ngan.
17 Em Mileto Paulo mandou chamar os presbíteros da igreja de Éfeso para se encontrarem com ele.
18 Ngan tina nen nga, le di kuto maimai tina ngan timan pombe, motong la iwete pang di nen, “Ai, kulkulunu yege, ye kene yo apola pombe ye tana mai Esia ye in le se dookoot nga, ngan ang tapmu ngan lomu galanga ye dada kiau yo ayei pang ye ke tina le imot yo ayang tanepe ye, ngan oo.
18 Quando eles chegaram, Paulo disse: — Vocês sabem como foi que passei todo o tempo que estivemos juntos, desde o primeiro dia em que cheguei à
19 Le ang nga lomu galanga nen, ye ke alunu san la di Yuda tina tiraua betanga a bet tigarungau ye nga. Ngan ye dada kidi yo tiyeii nen i, in le tikaua lo madoko inbe touanga mai pau le atang kaiye san. Bong ngan au tauk i atarau le adu lopo ni, inbe ayei urata tani ke Tool Mai i.
19 Fiz o meu trabalho como servo do Senhor, com toda a humildade e com lágrimas. E isso apesar dos tempos difíceis que tive, por causa dos judeus que se juntavam contra mim.
20 Inbe ang ngan lomu galanga lapau nen, au i awetewete pang ye betanga ke Maro nga, ngan atarkoo betanga dook mata moolmool yo bet alonang ye ngan sa, nga tiap. Bong apatomonai ang mallangana ye ni ke gaongo, inbe ye rumu tina yo kiang atu atu nga, ngan lapau.
20 Vocês também sabem que fiz tudo para ajudar vocês, anunciando o evangelho e ensinando publicamente e nas casas.
21 Kanakana ngan awetewete betanga medana pang di Yuda le di Girik bet tiportak lodi pang Maro ye dada dook tiap kidi yo tiyei nga, inbe di le imot bet titara lodi medana pang Tool Mai kiidi yo Yesu i.
21 Eu disse com firmeza aos judeus e aos não judeus que eles deviam se arrepender dos seus pecados, voltar para Deus e crer no nosso Senhor Jesus.
22 “Le kalongo. Maro Amunu Silene ila lok, inbe ye taunu ipasongosongau bet dookoot nga adi a alo pang Yerusalem. Ngan au i lok galanga ye soo so yo bet alo Yerusalem ngan pombe pang yau, in tiap.
22 Agora eu vou para Jerusalém, obedecendo ao Espírito Santo, sem saber o que vai me acontecer lá.
23 Bong au i lok galanga nen, ye malala maimai tina le imot yo apa pang ye nga, ngan Maro Amunu Silene iwete pau nen, bet rumu dook tiap kidi talnga dikidiki yo bet di tooltool titarau a alo lono nga, inbe urata moonoo masngana yo bet di tooltool tiyei pau nga, ngan alunu san la inamau a ikenen ngo.
23 Sei somente que em todas as cidades o Espírito Santo tem me avisado que prisões e sofrimentos estão me esperando.
24 Bong ngan au i ke bet akamata nepongo kiau ben so dook mata pau, ngan tiap. Yesoo, au i lok mede bet atoo dada yo apa ye koot i, a nen ayei poraia urata yo Tool Mai Yesu ikauu pau i, in le imot ngan. Ngan urata tani i, in ke bet awetewete pang di tooltool ye bingi dook mata ke Maro yo bet lono pang di a iyei dada dook mata pang di nga.
24 Mas eu não dou valor à minha própria vida. O importante é que eu complete a minha missão e termine o trabalho que o Senhor Jesus me deu para fazer. E a missão é esta: anunciar a boa notícia da graça de Deus.
25 “Mugu ngan ayang tanepe, inbe awetewete pang ye dada yo Maro bet matan kala di tooltool ki ye i. Bong dookoot nga lok galanga nen, pang dama ni nga, ngan ang tina nga le imot ngan sa o ke bet ikamata matak mulu tiap.
25 — Eu tenho estado entre vocês, anunciando o Reino de Deus , e agora sei que vocês não vão me ver mais.
26 Ngan nen le dookoot nga bet awete betanga galangana pang nen. Kumata le bet ang tina ngan atu bet ilene nga, ngan in au busunu kiau tiap,
26 Por isso, com toda a certeza eu afirmo hoje que, se algum de vocês se perder, eu não sou o responsável.
27 yesoo au i awetewete pang nga, ngan atarkoo betanga sa yang ye dada le imot yo Maro lono bet katoo, ngan tiap.
27 Pois não deixei de lhes anunciar todo o plano de Deus.
28 Le bet nen nga, ngan ken ang tapmu kakauwai yang dook leu, inbe kakauwai ye di tooltool le imot yo tigaua ye bareme ke Maro nga. Di ngan di tooltool tina yo ye taunu iyimi di ye rara ke Natunu nga, ngan nen le tiyei ben di sipsip ki. Ngan nen le Maro Amunu Silene ipootang bet kayei kuto maimai pang di, le matamu kala di sipsip ke Maro tina ngan dook.
28 Cuidem de vocês mesmos e de todo o rebanho que o Espírito Santo entregou aos seus cuidados, como pastores da Igreja de Deus, que ele comprou por meio do sangue do seu próprio Filho.
29 Ngan au i lok galanga nen, ye kene yo bet agegang ye in nga, ngan ole di gaunu gok dook tiap la bet timan a man tinepe kataunu yang, a nen ngan man tigarung di sipsip tina nga.
29 Pois eu sei que, depois que eu for, aparecerão lobos ferozes no meio de vocês e eles não terão pena do rebanho.
30 Inbe ang tapmu lapau, di tooltool kiang kapala ole timadit a tikap llungunu yang, inbe tipalele betanga yo moolmool i, a bet nen ngan di tooltool yo ke Maro nga, ngan titara lodi medana ye betanga kidi a la titoo di ben di galiudi.
30 E chegará o tempo em que alguns de vocês contarão mentiras, procurando levar os irmãos para o seu lado.
31 Le ken kakauwai yang dook leu! Inbe lomu tut ye rai kerana tol yo ayang tanepe ye nga, ngan ye ke le bong tina yo kanakana nga, ngan au i matak surun du yang, ngan nen le amaryoo ye kaungu noonoongoo pang ang atu atu, ngan tiap.
31 Portanto, fiquem vigiando e lembrem que durante três anos, de dia e de noite, eu, chorando, não parei de ensinar cada um de vocês.
32 “Ngan nen le dookoot nga, atarang la Maro bene, inbe lok bet lomu tut betanga ke Maro ye dada dook mata yo bet iyei pang nga. Ngan betanga ke Maro tina ngan la bet ipamedang, inbe ikap so dook mata yo Maro lono bet ikap pang di tooltool ki le imot yo ipootoo di panga ye taunu nga.
32 — E agora eu os entrego aos cuidados de Deus e da palavra da sua graça. Pois ele pode ajudá-los a progredir espiritualmente e pode dar-lhes as bênçãos que guarda para todo o seu povo.
33 Ye kene yo ayang tanepe ye in nga, ngan au i matak gorengana ye pat gol le silba, too mala le so ke tool siap.
33 Não cobicei nem a prata, nem o ouro, nem as roupas de ninguém.
34 Ang tapmu nga lomu galanga yau ben ye au tauk bek ngan ayei urata ye so yo bet ilonau ye nepongo kiau nga, inbe ayei urata ye so yo bet alon di tooltool yo aye di amnepe, ngan lapau.
34 Pelo contrário, vocês sabem que eu trabalhei com as minhas próprias mãos e consegui tudo o que eu e os meus companheiros de trabalho precisávamos.
35 Inbe ye so tina le imot yo ayei nga, ngan bet apitnaia dada pang nen; kumata le bet idi nga tayei urata le gurada nga, ngan la bet talon di tooltool yo ke bet di tapdi tilon di tiap nga. Ngan nen le ole lod tut betanga ke Tool Mai Yesu yo ye taunu iwete nga. Ngan Yesu tani in iwete nen, ‘Lo ponana ke tool yo ikap so pang ene i, in ole illoso lo ponana ke tool yo ikap so i.’”
35 Em tudo tenho mostrado a vocês que é trabalhando assim que podemos ajudar os necessitados. Lembrem das palavras do Senhor Jesus: “É mais feliz quem dá do que quem recebe.”
36 Paulu iwete pang di nen a imot, motong la iye di kuto maimai tina ngan tigun turudi, inbe ipatarau.
36 Quando Paulo acabou de falar, ajoelhou-se com os irmãos e orou.
37 Ipatarau a imot, motong la di le imot titang, inbe tiwookoo Paulu a tisomo pangana.
37 Então todos choraram muito e abraçaram e beijaram Paulo.
38 Ngan di le imot lodi madoko dook tiap, yesoo bong Paulu iwete pang di bet o ke bet tikamata matana mulu tiap. Motong la tikaua Paulu a du titaru ookoo pono nga.
38 Estavam tristes, especialmente porque ele lhes tinha dito que nunca mais iam vê-lo. Então eles o acompanharam até o navio.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.