Atos 18
Rau Ke Maro (APR) vs NTLH
1 Paulu iwetewete pang di kuto maimai a imot, motong la igege malala Aten, inbe imadit a ila pang ye malala mai san yo ene Korin i.
1 Depois disso, Paulo saiu de Atenas e foi para a cidade de Corinto.
2 Ila, ngan le la ipusye tool atu kidi Yuda yo ene Akuila i. Ngan Akuila tani in tool ke tana mai Pontus, inbe ye in mugu ngan iye rimana Pirisila yeru tipa ke tana mai Itali a timan, yesoo Sisa Kolodius itara betanga bet di Yuda le imot bet tigege malala mai Rom a tikoo. Le nga Paulu ila bet la ikamata di yeru.
2 Encontrou ali um judeu chamado Áquila, que era da província do Ponto. Fazia pouco tempo que ele tinha chegado da Itália com Priscila, a sua esposa. Eles tinham saído de lá porque o imperador Cláudio havia mandado que todos os judeus fossem embora de Roma. Paulo foi visitá-los
3 Motong la iye di tinepe, inbe iye di tikaua urata ye saingi asara kulini pang rumu yo badabada nga, yesoo Paulu tani in urata ki yo iyeii i, in gaongo leu ben di ngan.
3 e acabou ficando ali para trabalhar com eles, porque a profissão de Paulo e a deles era a mesma, isto é, fazer barracas.
4 Le nga Paulu iye di tinepe, inbe kanakana ye lal kidi Yuda ke sungunu nga, ngan ilo rumu kidi Yuda ke gaongo in lono, a lo iwetewete pang di Yuda le Girik a ikapge bet ipamadit lodi, a nen ngan bet titara lodi medana pang Yesu.
4 E todos os sábados ele falava na sinagoga e procurava convencer os judeus e os não judeus.
5 Inbe ye kene yo Silas iye Timoti tipa ke Masedonia a timan ye in nga, motong la Paulu ipas le iwetewete betanga ke Maro pang di tooltool ngan leu. Ngan le Paulu tani in iwete betanga pang di Yuda nen, “Yesu in Kirisi tani yo Maro ipootoo bet si ikap di tooltool ki a ipamulu di i.”
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da província da Macedônia, Paulo começou a dar todo o seu tempo para anunciar a mensagem. Ele afirmava aos judeus que Jesus é o Messias .
6 Ngan Paulu iwete pang di nen, bong ye kene tani in di Yuda tikapge bet tirautoo betanga ki, le nga tikan paseme ye betanga dook tiap. Motong la Paulu itaurai gauru ye sousoungu ki du tana a bet ipapos di ye dada dook tiap kidi yo tiyeii i, inbe iwete pang di nen, “Ai, kumata le bet Maro igarungang le kallemu nga, ngan in busunu kiang ang tapmu. Au tauk i taukak busunu ye urata kiau i. Le dookoot nga ole ala la awetewete betanga ke Maro pang di tooltool yo tipa ye rara kidi Yuda tiap nga.”
6 Mas alguns deles ficaram contra Paulo e o xingaram. Então, em sinal de protesto, ele sacudiu o pó das suas roupas e disse: — Se vocês se perderem, os culpados serão vocês mesmos. A responsabilidade não será minha. De agora em diante vou anunciar a mensagem aos não judeus.
7 Motong la Paulu igege rumu ke gaongo tani, inbe ipas a ila pang ye rumu ke tool atu yo ene Titi Yastus i. Ngan ye in tool ke sungunu pang Maro kidi Yuda, inbe rumu ki ikodo potai pang ye rumu ke gaongo tani in.
7 Então ele saiu de lá e foi morar na casa de um homem chamado Tício Justo, um não judeu que adorava a Deus. A casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Inbe tool kuto mai yo matan kala rumu kidi Yuda ke gaongo i, in ene la Kirispas i. Ye in iye di tooltool yo iye di tinepe ye rumu ki nga, ngan di le imot titara lodi medana pang Tool Mai. Inbe di tooltool alunu kaiye ke Korin la tilongo betanga ke Paulu, ngan le titara lodi medana lapau a tirriu di nga.
8 Crispo, que era o chefe da sinagoga, também creu no Senhor Jesus, e todas as pessoas da sua casa também creram. Muitas pessoas da cidade de Corinto ouviram a mensagem, creram e foram batizadas.
9 Motong la ye bong atu in Paulu ikamata Tool Mai ye mianga bet iwete panga nen, “Ai, ken kutattadai be! Bong kuwetewete le ikenen leu, inbe ken kupakomo koom be.
9 Certa noite Paulo teve uma visão, e nela o Senhor disse:
10 Au i ole anepe yong, le tool sa ke bet imadit a igarungong, nga tiap, yesoo di tooltool kiau alunu kaiye nanga la tinepe ye malala mai i nga.”
10 porque eu estou com você. Ninguém poderá lhe fazer nenhum mal, pois muitas pessoas desta cidade são minhas.
11 Tina Paulu ikamata mianga nen nga, le nga sila inepe nango la Korin ngo ye rai kerana atu inbe taudu limi be atu, inbe ipatomonai di tooltool ye betanga ke Maro.
11 E Paulo ficou ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus àquela gente.
12 Bong ye kene yo Gaiyo iyei tool kuto mai pang tana mai Akaia ye in nga, ngan le di Yuda tina ngan tigaua lodi le atu, inbe timadit a tikadono Paulu. Le nga tikauu a lo tipatokode ye ni ke karatanga betanga, inbe tiwete nen.
12 Quando Gálio se tornou o governador da província da Acaia, os judeus se juntaram contra Paulo. Eles o agarraram, o levaram ao tribunal
13 Tiyei ne, “Ai, tool i nga ikapge bet ipatomonai di tooltool, a bet nen ngan tiwil betanga yo iken ye wer kiam nga, inbe tisung pang Maro ye dada san.”
13 e disseram ao Governador: — Este homem está querendo convencer o povo a adorar a Deus de um modo que é contra a nossa
14 Di Yuda tina ngan tiwete nen, le nga Paulu tani in iyiti koonoo bet iraua betanga kidi. Bong ngan Gaiyo imadit le iwete pang di Yuda tina ngan nen, “Di Yuda nga, kumata le bet tool i ipaskimooloonoo wer kiidi sa, too bet iyeie dada dook tiap sa nga, ngan la bet ole dook mata ke bet au i alongo betanga yo kiang nga.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Judeus, se isso fosse alguma falta grave ou um grande crime, seria justo que eu tivesse paciência para escutá-los.
15 Bong bet ang ngan lomu madoko ye betanga kasin pa, inbe ye di tooltool edi yo iken ye wer kiang ang tapmu nga, ngan la le bet kaman pang yau nga, ngan dook tiap. Bet nen ngan ole ang tapmu kakarata betanga tani in. Au i o ke bet alongo betanga ke so yo nen ngan a akarata tiap.”
15 Mas, como é só uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam vocês mesmos. Eu não vou ser juiz nesses assuntos.
16 Gaiyo iwete pang di Yuda tina nen, motong la inganga di a tikoo ye rumu ke karatanga betanga tani.
16 Em seguida os expulsou do tribunal.
17 Motong la di tooltool tina yo Gaiyo inganga di nga, ngan di le imot tiportak bet tiparama Soten, tool kuto mai yo matan kala rumu kidi Yuda ke gaongo i, inbe tirauu sila nangan la damadama ke rumu ke karatanga betanga ngan. Bong ngan Gaiyo tani in lon madoko ye dada yo tiyeii i, in tiap.
17 Então eles agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e o surraram diante do tribunal. Porém Gálio não se importou com isso.
18 Paulu inepe kaiye nango la Korin ngo, motong la iye Pirisila ye Akuila timadit a tigege di diedi kapala yo titara lodi medana pang Yesu nga, inbe tipa le tila ye malala mai san yo Senkiria i. Le nga ye kene tani yo Paulu la inepe Senkiria ye in nga, ngan tikoto kutono, yesoo itoo momo kidi Yuda ye yo mugu ngan ipamede betanga medana atu pang Maro nga. Motong la iyiri ye ookoo atu a bet ikooi ye a idi pang Siria nga. Ngan le ikaua Pirisila iye Akuila lapau a tiyei ene, inbe tiye tikooi ye ookoo tani in a tidi.
18 Paulo ficou muitos dias com os cristãos em Corinto. Depois se despediu deles e embarcou num navio para a província da Síria, junto com Priscila e o seu marido Áquila. Antes de embarcar em Cencreia, ele rapou a cabeça como sinal de que havia cumprido uma promessa que tinha feito a Deus.
19 Tikooi a tidi, le di pombe ye launu ke Epeses, motong la Paulu igege Pirisila iye Akuila sila tinepe nango, inbe ye taunu ilo rumu kidi Yuda ke gaongo in lono lo iye di Yuda tiwetewete nga.
19 Eles chegaram à cidade de Éfeso, e Priscila e Áquila ficaram ali. Paulo entrou na sinagoga e falou com os judeus.
20 Le nga ye kene tani in di Yuda tina titoru nen, “Ai, nga ole si amyong tanepe kasin ngan.” Bong ngan Paulu iyei ne, “Atoo, o anepe tiap.”
20 Então lhe pediram que ficasse com eles mais tempo, porém ele não quis.
21 Paulu tani in iwete nen, motong la bet ipa, ngan iwete pang di nen, “Kumata le Maro ye taunu lono dook mata bet amulu a aman pang yang nga, ngan la bet amulu a aman nga.” Motong la Paulu igege Pirisila iye Akuila sila tinepe, inbe iyiri ye ookoo mulu a igege malala tani yo Epeses i.
21 E, quando foi embora, disse: — Eu voltarei, se Deus quiser. Então Paulo embarcou e partiu de Éfeso.
22 Ngan ookoo tani yo iyiri ye i, in ikooi a idi ngan le di isolo ye tiek ke malala mai Sisaria. Motong la Paulu ipa tana a ilo pang Yerusalem lo matan so di tooltool yo tigaua ye bareme ke Yesu nga, inbe iwete lo ponana ki pang di. Motong la igege di sila tinepe, inbe imulu a idu pang Antiok nga.
22 Quando desembarcou em Cesareia, foi logo para Jerusalém. Ali ele fez uma curta visita à igreja e depois seguiu para Antioquia da Síria. A terceira viagem missionária de Paulo
23 Ngan Paulu tani in idu Antiok nga, ngan le du inepe kasin, motong la ipa mulu. Ngan le idu ye malala atu atu yo iken ye tana ke Galesia le Pirigia nga, inbe du ipamede Yesu di galiunu le imot a bet nen ngan tikodo le timede ye Tool Mai.
23 Depois de ficar algum tempo em Antioquia, ele foi embora. Atravessou a província da Galácia e o distrito da Frígia, indo de um lugar para outro e animando todos os cristãos.
24 Ngan tool atu kidi Yuda in ene la Apolos i. Ye in tool ke malala mai Aleksandia ngan du inepe nango la Epeses ngo. Ngan ye in tool ke bet ikap tutu koonoo dook ye betebetanga ki, inbe lon galanga dook mata ye Rau ke Maro.
24 Um judeu chamado Apolo, nascido na cidade de Alexandria, havia chegado a Éfeso. Ele falava muito bem e tinha um conhecimento profundo das Escrituras Sagradas .
25 Ngan Apolos tani in tipatomonaii ye dada ke Tool Mai lapau le lon galanga ye. Le bet ipatomonai di tooltool nga, ngan iwete betanga yo moolmool ngan leu pang di ye so yo Yesu iyei nga. Bong ye in lon galanga ye rriungu yo ke Yowan, in leu.
25 Era também instruído no Caminho do Senhor , falava com grande entusiasmo, e o seu ensinamento a respeito de Jesus era correto; porém conhecia somente o batismo de João.
26 Inbe ye in ilo rumu kidi Yuda ke gaongo in lono, lo iwetewete betanga ke Maro nga, ngan itattadai di tooltool tiap, bong iwete le koon mede san. Le nga ye kene tani in Pirisila iye Akuila tilongo betanga ki, motong la yeru tikiuu a ila rumu kidi la tiwete nin dada yo ke Maro ngan panga, a bet nen ngan lon galanga ye dook.
26 Ele começou a falar com coragem na sinagoga . Priscila e o seu marido Áquila o ouviram falar; então o levaram para a casa deles e lhe explicaram melhor o Caminho de Deus.
27 Motong la ye kene yo Apolos lon wetewete bet idu pang tana mai Akaia ye in nga, ngan le di diene kapala yo titara lodi medana pang Yesu a tinepe Epeses nga, ngan tipamede ye betanga. Inbe tiwodo rau pang Yesu di galiunu yo tinepe Akaia ngo a tiwete pang di bet Apolos du pombe ngan tikauu. Motong la Apolos idu nga. Ngan kene yo Apolos du pombe Akaia ye in nga, ngan le ilon kaiye Yesu di galiunu yo mugu ngan Maro lono pang di a iyei dada dook mata pang di ngan le titara lodi medana panga nga.
27 Quando Apolo resolveu ir para a província da Acaia, os cristãos de Éfeso o animaram e escreveram cartas para os irmãos de lá, pedindo que o recebessem bem. Chegando lá, ele ajudou muito aqueles que, pela graça de Deus, haviam crido.
28 Inbe iwetewete le koon mede ye betanga ke Maro la mallangana ye di tooltool matadi, a bet nen ngan irautoo betanga kidi Yuda yo tiweta i. Ngan nen le iwete pang di ye betanga yo iken ye Rau ke Maro nga, a bet ipagalanga lodi ye nen, bet Yesu in Kirisi, tool tani yo Maro ipootoo bet si ikap di tooltool ki a ipamulu di i.
28 Pois Apolo, com argumentos fortes, derrotava os judeus nas discussões públicas, provando pelas Escrituras Sagradas que Jesus é o Messias .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.