Romanos 9
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 — ausente —
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 — ausente —
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 — ausente —
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 Ikire oto mwala a God e lio hilisire ka'u, na e toolera oto mala mo kalena, na ikire no'one kire leesie oto manikuluha'ana. A God e ne'isae moute'i oto pe'ire aana mo heiholota'inge, na e niie mo Ha'atolanga a Mosis oto hunire, na e haiholota'inie mo niinge diana hunire, na e ha'a-uusulire aana tolaha ni palonga.
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 Mo weuwada oto i na'o mala a Ebraham na a Aesak na a Jekob, ikire mo na'ohai mwane nge a God e lio hilisire, na a Kraes e hute oto no'one mai mala iinoni aana komu ikire ngeena. Na ingeie oto a God, na ko aalaha haahie ta'ena nga ola, na e diana hunie kie ke paalahea taraure'i oto di. !Iau! !Ke urine oto!
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 ?Oto e ue? ?Uri a God e pulongosie oto mo heiholota'inge ingeie huni ha'adiana'aa mo Jiu? Ha'ike oto oo'oo, aena aana e ka'a ike ahutana mwala ni Jiu oto uri ikire mo iinoni a God.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Na e ka'a ike uri ahutana mwala nge kire hute mai aana komu a Ebraham ni oto uri ikire mo tohungei kalena. Aana ma'alana ngaeta mo mwela lo'u kire hute aana a Ebraham, ta'e a God e haiholota'i hunie a Ebraham uuri, Tohungana komu i'oe kei uure mola mai mwaanie a Aesak. Jenesis 21:12
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Oto e ka'a ike ahutana mo iini e hute aana komu e uure aana mei epu a Ebraham ni uri ikire mo kalena God. Ta'e mo tohungei kalena God, ikire oto mo iini kire hute aana komu aana hiiwalaimolinge a Ebraham. Aana ikire oto kire hiiwalaimoli aana haiholota'inge a God mala a Ebraham no'one e hiiwalaimoli aana haiholota'inge a God
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 maholo e unue hunie a Ebraham uuri, Aana halisi meine ne kei he'i ooli lo'u mei, na aana maholona a Sera e ha'ahutaa oto kele mwela mwane. Jenesis 18:10
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Na e urine no'one aana e ro iu nge kire hute aana a Ribeka na poro ingeie a Aesak, weuwemami mo Jiu.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 Maholo na kirerue ka'a hute ue, ta'e a God e lae oto mola i sulie oala'inge ingeie, na e lio hilisie ta'a-ta'a iini aana ro mwelana. Aana maholona, na nga iini aadarue e ka'a da ue nga mei ola diana, wa ke dau hu'isie nga mei ola.
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 Ta'e ma'alana e urine, a God e te'uri hunie a Ribeka, Na'ohai mwela i'oe kei esu nana ruana nga mwela i'oe. Jenesis 25:23 Leune ko haata'inie uri a God e ka'a lio hilisie ike a Jekob i sulie nga mei ola diana e asuie, ta'e lio-hilisinge a God e lae mola i sulie oala'inge ingeie maraana.
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Na i laona mo Uusu-uusu Maa'i, a God e ere lo'u i sulie lio-hilisinge ngeena uuri, Nou manata diana hunie a Jekob, ta'e nou leledie a Iso. Malakae 1:2-3
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 ?Oto nga taa nge kie kei unue? ?Uri a God e lae takalo mwaanie oodo-oodonga aana leune? !Ha'ike oto oo'oo!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Aana a God e ere luhesie tolahana hunie a Mosis uuri, Ne kei aamasie taane nga iini no ko sare aamasie, na ne kei pe'ie taane nga iini no ko sare pe'ie. Eksodas 33:19
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Oto maholo a God ko lio hilisie nga iini mala iinoni ingeie, nge lio-hilisinge ngeena e sa'a lae ike i sulie nga taa iinoni ngeena e saeto'o aana wa mei esunge uri taa e asuie, ta'e a God ko lae mola i sulie aamasinge ingeie maraana.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Na urine lo'u, mala uusulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maa'i, a God e unue hunie inemauri wau i Ijip uuri, Nou ha'a-uuresi'o hunie uri o ke ne'i inemauri peine, ta'e nou esuie mola urine uri hunie ne ke haata'inie nanamanga ineu maholo ne kei a'aila'asi'o. Urine nge ahutana mwala i laona walumalau kire ke si saie uri nou peine lo'u liutaa. Eksodas 9:16
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Oto kolu leesie uri maholo a God ko sare aamasie nga iini, e sai aamasie mola, na mala uri ko sare da saena nga iini ke hau mwaanie e rongo hunie, nge e sai esuie no'one urine.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Oto nou saie mola uri nga iini hikemiu kei dolosi eeku uuri, “?Mala ko urine oto, e ue ka'u a God ko haro unu-unue mola uri kie takalo? ?A tei e sai heitelili honosie nga taa a God e saeto'o aana?”
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 !Ha'ike eena mwae! ?Uri o lo'onga'inie uri i'oe, o sai ere oolisie a God? !E aasa oto oo'oo! Mei ola kire aadumie mola e sa'a unue ike hunie iinoni nge e aadumie uuri, “?E ue o eedu uurini eeku?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Iinoni nge ko eedu-eedu e sai esuie mola ta'ena nga mei ola i sulie saena, hule aana e sai eedumie mola e ro nime hai aaopa'i aana ta'a-ta'a rotoi ei. E sai esuie mola ngaeta nime hunie ke lio kohi malisine mo ngeuhe paine, na ngaeta iini lo'u hunie ngaunge mola i suli dinge.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Oto e sada no'one mola mala nga taa a God e asuie, aana ikie mo iinoni kie urihana mola mo nime a God e aadumi'i. Mala uri a God ko sare haata'inie saewasunge ingeie na uri hunie mwala ke leesie sakanga aana ha'aloinge e asuie, nge leu i sapena a God ni ngeena. Ta'e mala uri a God ko haro lae rako mola pe'ie saewasunge ingeie, ma'alana uri e malisine oto ke saewasulie mwala ngeena na ke horo suuhe'inire, nge leu i sapena lo'u ni ngeena.
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 Na leu i sapena lo'u, mala uri ko sare haata'inie oto manikuluha'ana aana mwala nge e aamasire. Mwala nge e aamasire ngeena, ikire oto e lio hilisire hunie kire ke ii'o pe'ie aana leu e manikulu'e ta'au i Lengi.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 !Na ikie oto mwalana! A God e soikie mai i saana uure mwaanie ta'ena nga komu ni welumalau, na e ka'a ike mola mwaanie mo Jiu, ta'e mwaanie no'one mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Aana a God e ere i sulie mo Aapoloa Aaopa i laona Uusu-uusu Maa'i a Propet Hosea aana e te'uri, Mwala nge ikire nga mwala ineu ha'ike i na'o, nge ne kei haara'inire uuri, “!Mwala ineu!” Na mwala nge nou ka'a manata diana ike hunire i na'o, nge ne kei haara'inire aana, “!Mwala nou tohungei manata diana hunire!” Hosea 2:1,23
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Na e unue lo'u uuri, Aana leu nge nou ere ka'u hunire uuri, “I'omu ngeena nga mwala ineu ha'ike,” ta'e aana leune no'one mwala kei he'i haara'inire lo'u uri ikire mo kalena God nge e ii'o huu. Hosea 1:10
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Na a Propet Aesaea e ere i sulie mwala ni Israel aana e tola tahanga'inie mei wala uuri, Ma'alana mwala ni Israel kire ke hunge lo'u mala u'uune oone wai sulie oone, ta'e ha'a-uurilana toota'i iini aada mola kei lae.
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Aana e sa'a tewa ike lo'u na a God kei ha'aloie oto ahutana walumalau ienini. Aesaea 10:22-23
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Oto mala a Propet Aesaea e unue ka'u lo'u i sulie mo Jiu uuri, Mala uri a God Hahu'ana Nanama, e ka'a toli'aasie toota'i iini aana mo mwela ikie ke oore mwaanie ha'aloinge ingeie, na kie suu mango oto mala e ro hanue aaela i Sodom na i Komora eena. Aesaea 1:9
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Oto nga taa nge melu ko unu-unue e uuri mola. Mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike na kire ka'a ari'apasie ike uri kire ke oodota'i i maana God, kire ne'i iinoni oodota'i oto i maana God mola aana kire hiiwalaimoli aana Kraes.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Ta'e mwala ni Israel nge kire ari'apasie uri kire ke lulu i sulie mo Ha'atolanga uri hunie kire ke oodota'i i maana God, kire ka'a dau oodoie ike.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 ?Aana e ue nge kire ka'a dau oodoie? Kire ka'a dau oodoie ike aena aana kire ko eri'apasie mola uri kire ke asuie mo esunge oodo na kire ka'a lulu i sulie ike tala ni hiiwalaimolinge aana God. Oto aana kire ka'a lo'onga'inie uri oodo-oodonga e ne'ie mola mei ola aana hiiwalaimolinge, nge kire domu mala iinoni e tataro aana hau.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 A God e ere i sulie maenga a Kraes i laona mo Uusu-uusu Maa'i uuri, !Omu ke rongo ka'u! No ko ha'a-uuresie nga iini i Jerusalem nge e urihana hau ni ha'atataro, na kei da mwala kei dou-domu. Ta'e nga iini nge ko hiiwalaimoli aana, e sa'a roro'a norudile ike. Aesaea 8:14, 28:16
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.