Romanos 2
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs NTLH
1 Oto i'omu nge omu ko unu-unue uri mo iini nge kire dau urine kire tohungei deu aaela, i'omu no'one omu ke lio talamiu. ?Oto omu ko ere huni taa? Aena aana maholo omu ko leie ngaeta mwala urine, e urihana omu ko lei'omu lo'u mola maraamiu ni ngeena, aena aana i'omu na omu ko deu-deu aaela no'one mola mala ikire.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Kie saie ka'u taane oto uri e tohungei melisi na e tohungei oodo hunie uri a God kei leie mwala haahie mo aaelanga urine.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 ?Oto e ue? I'omu, omu ko leie ka'u ngaeta mwala haahie mo takalonga ikire ta'e hule aana i'omu maraamiu no'one, omu ko talei esuie no'one mola mo aaelanga nge omu ko leie mwala ngeena haahi'i. ?Uri omu ko lo'o-lo'onga'i uri a God e sa'a lei'omu ike? !Ha'ike eena mwae! !Kei lei'omu taane no'one!
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 A God e tohungei saediana huni'omu, na e ka'a sai saewasu lau-leu ike, ta'e ko tohungei toli rako mola pe'i'omu. !Ta'e i'omu, omu ko ne'i-ne'isae mwakata'inie mola tolahana! ?Aana e ue? ?Uri omu ka'a lio-lio saie ike uri a God e tohungei diana huni'omu urine, aena aana ko niie nga kele maholo huni'omu hunie uri omu ke oonisae mwaanie mo tolahai ola aaela i'omu?
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Ta'e saemiu e hau mola hule aana omu ka'a sare oonisae lo'u mwaanie mo takalonga i'omu. Oto aena leune omu ko si da mola ha'aloilemiu ke paine oto lo'u aana hai dinge nge a God kei haata'inie saewasunge ingeie haahie tata'alanga mo iinoni. Na maholo nge a God kei leie ta'ena nga iinoni, nge ahutana mwala ke si leesie oodota'inge ingeie.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 Aana a God kei waaie ta'ena nga iinoni oto i sulie helelana aana nga moi taa e asui'i. Sam 62:12
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Mwala nge ko lae pe'i deu esunge diana, aana kire tohungei saeto'o aana uri kire ke ii'o huu pe'ie a God, na uri a God ke lae-lahera, na ke ha'apaina'ara, mwala ngeena nge a God kei niie maurihe huu nada.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Ta'e mwala nge saeda e aaela aana kire ko ne'isae paine mola haahire maraada, na kire ka'a saeto'o aana ike walaimolinge, ta'e kire ko lulu i sulie mola mo tolahai ola aaela, ikire ngeena nge a God kei tohungei saewasulire na kei ha'aletehire oto hiito'o.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Ta'e-ta'ena nga iinoni ko deu-deu aaela, kire kei sapesalu na ha'amotaahilada kei lae. Taungei ola urine kei reu aana ta'ena nga iinoni aaela, ma'alana ikire mo Jiu wa ikire nga mo Jiu ha'ike.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Ta'e ahutana mwala nge kire ko lae pe'i esu diana, a God kei ha'amanikulu'ara, na kei ha'apaina'ara, na kei niie hanuelamanga hunire. Leune kei reu aana ta'ena nga iinoni diana, ma'alana ikire mo Jiu wa ikire nga mo Jiu ha'ike.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 Aana a God e sa'a rara haahie ike nga iini.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Mo Ha'atolanga a God nge a Mosis e uusu'i oto wai na'o e lae mola hunie mo Jiu, na a God kei leire haahie mo ooraha'aanga ikire aana kire dau hu'isie mola mo Ha'atolanga ngeena. Na ahutana mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike nge kire ka'a to'o aana ike mo Ha'atolanga ngeena, nge ikire no'one a God kei leire. Ka'a ike aana kire dau hu'isie mo Ha'atolanga ngeena, ta'e aana kire dau hu'isie nga taa nge kire saie uri e to'ohuu na e oodota'i.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Mwala nge kire ko talei rorongo aasie mola mo Ha'atolanga ngeena, kire sa'a roro'a ii'o oodota'i ike i maana God. Ta'e mwala nge kire ko lulu i sulie walu ola i laona mo Ha'atolanga ngeena, ha'alaa a God ko da kire ke oodota'i i maana.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike, niilana mo Ha'atolanga a Mosis e ka'a lae ike hunire hunie kire ke sai'i. Ta'e maholo kire ko ha'a-uuresie mo ha'atolanga ikire maraada, na mo ha'atolanga ikire ngeena kire sada mola pe'ie mo Ha'atolanga a God, nge e haata'inie oto uri kire saie taane nga taa e oodo na nga taa e aaela.
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 Leune e haata'inie uri nga taa mo Ha'atolanga e unue, e ii'o taane oto i lalo aada, aena aana manatada mola maraada e sai haata'i diana aana taane aada uri mo ola kire ko esui'i e oodo taane wa ha'ike.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Na mala Tataroha Diana no ko tataroha'inie ko unu tahanga'inie, a God ke si haata'inie kira tei nge kire oodota'i aana maholo a Jisas Kraes kei leie ta'e-ta'ena nga ola e ii'o mumuni i lalo aana mau-meuringe mo iinoni.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 ?Oto e ue aana i'omu mo Jiu? Omu tohungei noruto'o uri a God ke ha'a-uuri'omu aena aana omu to'o aana mo Ha'atolanga a Mosis ngeena, na omu ko tooha'ini'omu uri i'omu oto mo iinoni a God.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Omu ko unu-unue uri omu saie ne'isaenga a God, na uri omu saie mo eehu'i ola, aena aana uri mo Ha'atolanga ko unu'i huni'omu.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 Lo'onga'inge i'omu uri omu sai na'ona mwala kire ulu, na uri i'omu oto raa-raa hunie mwala kire ii'o i laona rodohono.
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 Na omu ko lo'o-lo'onga'i uri i'omu oto mo ha'a-ha'a-uusuli mo iini kire pu'osasu na mo iini kire urihana mo mwela aana tolahana a God. Omu ko lo'o-lo'onga'i mola urine aana omu unue uri omu to'o aana aahu'ine ahutana sai-olanga na walaimolinge i laona mo Ha'atolanga.
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 ?Oto mala uri omu ko ha'a-uusulie ngaeta mwala urine, na e ue ka'u omu ka'a sai ha'a-uusuli'omu maraamiu? Omu ko unue uuri, “Mwaanie nga iini e peli-peli.” Ta'e i'omu maraamiu ke'u omu ko peli-peli mola.
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Na omu ko unue no'one uuri, “Mwaanie nga iini e mai-mesi.” Ta'e i'omu maraamiu ke'u omu ko mei-mesi mola. Omu ko tohungei leledie mo nunui ola aana mo god eero-eero nge ngaeta mwala ko palo-palo'i, ta'e hule aana omu ko lai pelie lo'u mo nunui ola ngeena mwaanie mo nume ni palo-palo ikire.
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Omu ko ere tooha'ini'omu aana uri omu to'o aana mo Ha'atolanga a God, ta'e omu ko si ha'amasaa lo'u mola a God aani hele hu'isilana mo Ha'atolanga ingeie.
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Aena urine ka'u mo Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, I tehula'ana roro'anga i'omu mo Jiu, nge mwala ikire nga mo Jiu ha'ike kire ko si ere aaelasie satana a God. Aesaea 52:5
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Mala uri omu ke lulu i sulie mo Ha'atolanga to'ohuu, alaa torihesi'onga e to'o aana taane mei ne'isaenga diana mala ha'a-ara uri i'omu mo iinoni a God. Ta'e mala uri omu ko lae hu'isie mola mo Ha'atolanga, nge torihesi'onga omu toolea ngeena e ne'ie mola mei ola mwaakule ni ngeena.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike, kire ka'a to'o aana ike tolahai torihesi'onga ngeena, ta'e mala uri kire kei lae oodo mala a God e unue aana mo Ha'atolanga, nge a God kei lo'onga'inire oto mala mo tohungei iinoni ingeie no'one mala mo iini kire hele aana oto torihesi'onga.
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Oto mwala urine nge kire ka'a hele aana ike torihesi'onga aana sapeda, ta'e kire ko tola i sulie taane oodota'inge nge mo Ha'atolanga ko ere i sulie, mauringe ikire e haata'inie oto uri e malisine a God ke lei'omu mo Jiu. Aena aana omu ko lae pe'i deu hu'isie mola mo Ha'atolanga, ma'alana niilana mo Ha'atolanga e lae oto huni'omu i laona mo Uusu-uusu Maa'i, na omu hele aana oto torihesi'onga.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 ?Oto kira tei nge mo tohungei iinoni ni Jiu? Mei ola mola po'oi sinaha ha'ike ni ngeena, aana iinoni nge ko ii'o i sulie tolahana mo Jiu, ta'e ko lae hu'isie mola mo Ha'atolanga, ingeie nga tohungei iinoni ni Jiu ha'ike. Na tohungei ha'a-ara mo iinoni a God e ka'a ola ike mola po'oi sinaha aana torihesi'onga ni sape.
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Tohungei iinoni ni Jiu oto iini nge manatana e oodo oto pe'ie a God, na tohungei ha'a-ara aana iinoni a God, mei hei-oolisinge takoie a God nge a Li'oa Maa'i ko esuie aana saena iinoni. Leu ngeena e ka'a lae ike mai mwaanie mo Ha'atolanga nge uusuleni e sai lae i laona mo puke, ta'e Li'oa Maa'i a God oto mola hahaiteli ni e sai esuie. Taungei iinoni urine e ka'a saeto'o aana ike mwala ke lahea, ta'e saena mola hunie a God ke lahea.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.