Romanos 15
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Oto ikie, mo iini kie saie taane uri a God e sa'a leikie ike haahie mo ola urine, nge kie ke su'uri deu mola i sulie walu ola mala saeka maraaka. !Ha'ike! Ta'e leu i sapeka oto hunie kie ke toli rako pe'ie mwala nge hiiwalaimolinge ikire e mamaela'a na kire ko me'u mwaanie ohe mo ola urine kire aapu hunire.
1 It iyab ata baitumatum fairih karam ata ofonah hai baitumatum ririmin tanibaisih hai bit turin tanab. Men akisit isat tananot taniyasisiramih.
2 Oto ta'ena nga iini aaka ke kineta'inie tolahana mwaanie e waelie hiiwalaimolinge aasine, ta'e kie ke asuie mola mo ola diana huni ha'asusue hiiwalaimolinge ikire ke susu.
2 Naatu tanabow ata ofonah hiniyasisir, naatu tanibaisih hai baitumatum nawowab nayen.
3 Kie ke haimaanie mola a Kraes, aana a Kraes na e ka'a dau ike mola i sulie hari-huninge ingeie maraana. Oto e lae mai huni deu i sulie saena God ma'alana mo maelonga kire ha'asapesalu'aa. Aana mo Uusu-uusu Maa'i e unue i sulie a Kraes uuri, Mo wala nge kire ere aaelasi'o a God aani, kire ko hite aaelasieu oto no'one. Sam 69:9
3 Keriso i men taiyuwin ana yasisir isan bowamih. Baise nati efanin, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo na’atube sinaf. “Sabuw iyab tur kakafih hi’u hibi’a’akir ana bit etei ayu tafau yan re.”
4 Ahutana walu ola nge uusuleni e lae i laona mo Uusu-uusu Maa'i oto wau i na'o, kire uusu'i huni ha'ananaukie ni ngeena, uri hunie hiiwalaimolinge ikie ke a'aila'a na hunie kie ke uure ma'uta'a tara'asi aani maa'oohinge susuto'o loosie mo ola nge a God e haiholota'ini'i hunikie.
4 Anayabin tur abisa marasika hikikirum i bai’obaiyit isan, saise nawawainabit ana veya, nati Buk Atamanin ana turamaim koufair tanab nuhit nafot tanama.
5 A God oto ni ko pe'i-pe'ikie hunie hiiwalaimolinge ikie ke a'aila'a hunie kie ke uure ma'uta'a tara'asi. Na no ko aarea God hunie ke pe'i'omu urine hunie omu ke ii'o diana pe'ie ta'a-ta'a mei sae aani lulu i sulilana tolahana Jisas Kraes.
5 God koufair naatu yatenub ana matuwan, isan ayoyoyoban i boro a kou’ay nita’imon, Jesu Keriso kwani’ufunun.
6 Oto aana omu ko lulu i sulie a Jisas urine, omu ke si meni uure tararuru hunie omu ke mani soi ha'amanikulu'aa God, Aamana Aalaha ikie a Jisas Kraes.
6 Naatu dogor ta’imon namatar auta’imon fana kwanabora’ah God, ata Regah Jesu Keriso Tamah ana merar kwanay kwanabora’ara’ah.
7 Omu ke tau-tekuhi'omu heiliu mala ka'u a Kraes e takuhi'omu oto, uri hunie mwala ke si ha'amanikulu'aa God aana.
7 Taituwa hai merar kwanay kwanabuwih, Keriso a merar yi bubuwi na’atube. Saise bora’a’araten God kwanitin niyasisir.
8 Omu ke aamasito'o aana uri a Kraes ko deu esunge oto huni pe'ie mo Jiu ni ngeena, huni haata'inie aada uri mo heiholota'inge a God hunie mo weuwada mo ola to'ohuu.
8 A tur ao’owen, Keriso i na Jew sabuw hai bai’akirayan orot matar, God ana tur gewasin isan bow, ana omatanen uwatanah wabih gagamin itih hikirum inu’in sinaf na yabin matar.
9 Na leune e rau uri hunie mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike, kire ke ha'amanikulu'aa no'one a God haahie aamasinge ingeie hunire. Leune oto ne'isaenga aana mei wala unulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maa'i uuri, Oto ne ke si ha'apaina'a'o God pe'ire mo iinoni nge ikire nga mo Jiu ha'ike, na ne ke kana ni paalahea satamu. Sam 18:49
9 Saise Eteni Sabuw God hitabora’ara’ah i ana kabeber isan. Buk Atamaninamaim hikikirum na’atube
10 Na mo Uusu-uusu Maa'i e he'i unue lo'u uuri, I'omu mwala nge nga mo Jiu ha'ike, omu ke ii'o ni ilenimwa'enga mola pe'ie mwala a God. Diutronomi 32:43
10 Ibanak eo maiye;
11 Na mo Uusu-uusu Maa'i e unue no'one uuri, Ahutemiu mwala nge i'omu nga mo Jiu ha'ike, omu ke paalahea Aalaha. Na ahutana mwala ke mani paalahea. Sam 117:1
11 Naatu iban maiye eo,
12 Na a Propet Aesaea e unue lo'u uuri, Nga inemauri kei lae mai mwaanie komu a Jesi hunie kei aalaha haahie mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike. Na ingeie oto kire kei maa'oohie pe'ie noruto'onga aana huni ha'a-uurire. Aesaea 11:10
12 Naatu iban Isaiah eo maiye,
13 A God oto iini nge kie ko maa'oohi susuto'o hunie, na no ko ei'eitanaie hunie ke ha'ahonu'omu aana ilenimwa'enga na hanuelamanga paine aena aana omu hiiwalaimoli aana. Na no ko ei'eitanaie no'one hunie nanamanga aana Li'oa Maa'i ke tohungei ha'a-a'aila'aa hiiwalaimolinge i'omu maholo omu ko maa'oohi susuto'o hunie nga taa e haiholota'inie hunikie.
13 Ayoyoyoban abaitumatumamaim God nuhifot bit i yasisir naatu tufuw nit, saise Anun Kakafiyin ana fairamaim yasisir ebit dogor wanawanan awan nakaratan nakarsuwai nare.
14 Maeni eesiku maa'i, nou hiiwalaimoli uri omu honu makeato oto aana ta'ena nga tolahai ola diana, na uri omu tohungei saenanau oto aani, hule aana omu sai ha'ananau'omu heiliu oto aani.
14 Taitu ayu aso’ob, kwa a gewasin i ra’at, naatu so’ob tutufin etei kwabai karam, imih karam taituwa boro kwani’obaiyih.
15 Ta'e ma'alana ke urine, na no ko he'i uusue lo'u ngaeta mo ola huni'omu, hunie uri omu ke aama-aamasito'o aani. Nou kele ere hiito'o i sulie mo olana, aena aana a God ni e aamasieu na e lio hilisieu
15 Baise iti fef wanawanan i sawar gagamih afa bebeyan a tur ao’owen saise nuhi anakusib. Anayabin God ana gewasin ayu wanawana’umaim yari’iy
16 hunie uri ne ke ne'i iinoni eu'esu a Jisas Kraes huni pe'i'omu, mwala nge i'omu nga mo Jiu ha'ike. No ko taroha'inie Tataroha Diana uri hunie i'omu mo Aapoloa Aaopa, omu ke lae mai i saana God. Oto e urihana no ko esu mala pris aana no ko toole'omu mo Aapoloa Aaopa mai i saana God mala nga uunu-olanga e maa'i na a God ko sae mango haahie, aana a Li'oa Maa'i e ha'amaa'i'omu oto nana.
16 Keriso ana akir orot amatar Ufun Sabuw isah anabowamih. Naatu firis na’atube anabow God ana Tur Gewasin anao’orerereb. Saise Ufun Sabuw hinan siwar na’atube hinamatar God hai merar nay nabuwih, naatu Anun Kakafiyin nakusouwih kakafiyih hinamatar.
17 Oto e diana mola hunie uri ne ke ere tooha'inie nga taa a Jisas Kraes ko esuie aana mauriha'aku nana God.
17 Isan imih au bowabow God isan, Jesu Keriso wanawananamaim abowabow i abiyasisir gagamin maiyow.
18 Ta'e nou sa'a ere tooha'inieu ike haahie nga mei ola lo'u. Ne kei ere tooha'inie mola a Kraes na e ha'ananama'aa walaku na asunge ineu hunie ne ke na'ona mo Aapoloa Aaopa huni lulu i sulie a God.
18 Anayabin iti isan ayu boro men kafa’imo sawar afa isah anao’omih. Baise abisa Keriso iyunu ao naatu abow Ufun Sabuw abonawiyih hina God tebobosiyasiyar akisinamo boro anao.
19 Oto mwala kire hiiwalaimoli aana i sulie nou esuie mo hu'i-hu'ite pe'ie nanamanga aana Li'oa Maa'i mala mo tolimaa aana nanamanga a God. Oto ahutana mo henue uure i Jerusalem lai hule oto aana taitelihe aana po'o ni henue i Ilirikam, nou lae pe'i taroha'inie oto Tataroha Diana i sulie a Jisas Kraes oto aani.
19 Anun Kakafiyin ana fairamaim, ina’inan naatu baifofofor fokarih himatar. Jerusalem imaim au nanawan abusuruf God ana tur abinan aremor ana tafaram wabin Ikonium atit.
20 Na oto tarau no ko sare laeliwala aana Tataroha Diana mola aana mo henue nge mwala ka'a saie wa kire ke rongoa ue a Kraes, mwaanie uri nou lae pe'i esu lo'u mola aana hanue ngaeta iinoni e aehotaa oto soihaada'inge aana.
20 Akokok kwanekwan efan menamaim Keriso ana tur men hinonowar imaim anabinan hinanowar. Anayabin ayu men bar wowabayan orot boro orot ta ana bar bubu rarouw nonowatin tafanamaim anawowab.
21 Aana no ko sare ha'a-oaie mo Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, Mo iini nge nga iini ka'a ha'arongora ue aana a Kraes, kire kei leesie taane, na mo iini ka'a rongoa ue, kire kei manata'inie taane. Aesaea 52:15
21 Bukamaim hikikirum na’atube,
22 Aana mo maholo hunge mo esunge ngeena ko liu honosieu mola mwaanie laenga wau huni maatoli'omu.
22 Ana’an nati isan ayu kwa isa namih mar etei ayu hirorowenbibiru.
23 Ta'e maholo ienini nou ha'amangoa oto mo esunge ineu aana mo henue mai leu. Na aena aana nou sasare lae wau huni maatoli'omu aana mo helisi oto hunge,
23 Baise boun efan iti wanawanan ayu au bowabow i sawar naatu kwamur manin maiyow akok kwanekwan atan ata’iti isan ama akakaibababan.
24 nge nou ne'isae moute'i oto ie huni lae wau i seemiu. Nou lo'o-lo'onga'i uri aana maholo ne kei lae wau hunie po'o ni henue i Spen, ne ke hola'i liu weu i seemiu hunie nga kele maholo, aana nou saeto'o aana uri omu ke si pe'ieu aana laenga ineu hunie i Spen.
24 Imih bounabo anotanot boro anan ana’iti. Spain bainanawan isan ananan founamaim boro anarun ana’iti.
25 Ta'e no ko hola'i lae ka'u ta'au i Jerusalem pe'ie kele mei to'oha huni pe'ie mo eesike maa'i ta'au.
25 Boun i ayu au Jerusalem anan God ana sabuw hai bowabow ta ta isan.
26 Aana mo eesike aana hiiwalaimolinge wau aana mo po'o ni henue i Masedonia na i Akaea, kire ko sasare niie mei to'oha huni pe'ie mo iinoni meitale a God ta'au i Jerusalem.
26 Ekalesia sabuw nati Masedonia naatu Akaiya wanawanan Jerusalem sabuw yababan wairafih hai tur hinonowar i yasisir auman baibaisih isan hai siwar kaifai hiyai.
27 Ikire maraada ni kire lo'onga'i ni esuie leune urine, aana e urihana kire kaoni aana mo Jiu na e roro'aire no'one huni pe'ie mo meitale ta'au i Jerusalem, aena aana mo Jiu oto ni kire hola'i pe'ire aana mo ola diana hunie mauriha'ai. Oto mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike, e malisine mola kire ke pe'ie lo'u mo Jiu aani niilana mo ola diana hunie mauringe mai welumalau.
27 Iti sinaf isan i hiyasisir, naatu kabay hiyai hibiyafar ana itinin i wayow na’atube hisinaf. Anayabin Jew sabuw ayubih ana baigegewasin i wan Ufun Sabuw hifaramih bairi hibai.
28 Oto i purine ne kei ha'amangoa niilana mei to'oha ngeena hunie kira maitale ta'au i Jerusalem, na nou saie uri kire hele aana oto, nge ne ke si liu weu i seemiu aana ne ke lae hunie po'o ni henue i Spen.
28 Imih ayu bowabow anisawar hai siwar kafai abai anan anitih. Imaibo au Spain ananan ef aumatan boro anarun ana’itibo anan.
29 Na nou saie uri maholo ne kei lae wau i seemiu, nge kolu kei honu makeato aana mo ha'adiana'anga a Kraes.
29 Ayu kwa isa ananan, i aso’ob Keriso ana baigegewasin tutufin etei boro auman anan.
30 Maeni eesiku maa'i, aena aana kie mani lado oto pe'ie Aalaha ikie a Jisas Kraes, na i tehula'ana manata-diananga a Li'oa Maa'i e niie hunikie hailiu, nge no ko eitanai'omu uri omu ke pe'ieu i laona asunge ineu aani aarenga'inge hunie a God talaku.
30 Taitu, abifefeyani ata Regah Jesu Keriso wabinamaim naatu Anun Kakafiyin ana yabowamaim au biyababanamaim kwanikofan naatu isou kwanayoyoban God nibaisu.
31 Omu ke aarea God no'one talaku aana maholo ne kei hule i Jerusalem, mwaanie mwala ni Jiudia nge kire ka'a hiiwalaimoli ike kire waelieu. Na omu ke aarea God lo'u talaku uri hunie mwala a God ta'au i Jerusalem, kire ke ilenimwa'e huni hele konie mei to'oha nge no ko toolea ta'au huni pe'ilada.
31 Kwanayoyoban saise Eteni Sabuw Judea wanawanan tema’am umahine God natafafaru naatu God ana sabuw Jerusalemamaim tema’am au bowabow isan hiniyasisir au merar hinay.
32 Oto aana ko urine na mala uri a God ko saeto'o aana oto, nge ne ke lae wau i seemiu pe'ie ilenimwa'enga oto paine, na ne ke mamalo diana wau pe'i'omu.
32 Saise God nakokok na’at ayu boro ereyasisir ana matabir maiye not boubun auman anan kwa aninanawani.
33 Na ineu, no ko aarea a God nge ingeie oto aahu'ine hanuelamanga, ke ii'o huu pe'ie ahutemiu. Iau, ke urine oto.
33 Tufuw ana God kwa etei isa nama wanatowan. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.