Romanos 11
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Oto no ko he'i dolosi lo'u. ?Uri a God e sere'inie oto mwala ingeie mo Jiu? !Ha'ike oto oo'oo! Ineu maraaku oto mwane ni Jiu aana nou hute mai aana komu a Ebraham uure aana po'o ni iinoni a Benjamin.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 A God e sa'a tohungei sere'inie ike mwala ingeie nge e lio hilisire oto uure wau i na'o. Omu saie ka'u oto laladonga i sulie a Elaeja i laona mo Uusu-uusu Maa'i, aana maholo e aarea God na e tohungei ere aaelasie mwala ni Israel uuri,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 Aalaha, kire horo mangoa oto mo propet i'oe na kire ohoie oto mo ora ni uunu-uunu i'oe. Ta'e ineu oto mola nou oore, na kire ko sare horo'ieu oto no'one. 1 King 19:10,14
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 ?Oto a God e aalamie a Elaeja uri taa? A God e aalamie mola uuri, Nou to'o aana ue e hiu sinolai mwane nge kire ka'a palo-paloa ike a Bal, god eero-eero. 1 King 19:18
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 E urine no'one mola si'irini. Aena aana aamasinge ingeie mone, a God e lio hilisie toota'i iini aana mo Jiu hunie kire ke hiiwalaimoli aana a Kraes.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 E ka'a lio hilisire ike aena aana mo esunge diana kire asui'i, ta'e i sulie niinge ni aamasinge ingeie mola maraana hali'ite. Aana mala uri ke lio hilisire i sulie asunge ikire e diana, ha'alaa aamasinge a God e ne'ie oto waaitana asunge na e ka'a ne'i niinge lo'u.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 ?Oto e ue eena? E lio mala uri mwala ni Jiu ka'a lio oodoie ike mei oodota'inge i maana God nge kire hai-heitalea aana lulu i sulilana mo Ha'atolanga. Toota'i iini mola kire lio oodoie, aana a God e lio hilisire. Ta'e mo iini e ka'a lio hilisire kire hei-heitale lae-lae na saeda e hau oto.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Oto kire ii'o oto mola mala mo iini mo Uusu-uusu Maa'i e ere i sulire uuri, A God e toli'aasire mola hunie kire ke ii'o aana pu'onga ikire maraada. Lae mai hule si'iri, kire ka'a sai lio oto aana maada, na kire ka'a sai rongo oto aana aalingada.
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Na kire urihana no'one mo maelonga a Deved Inemauri nge e ere i sulire uuri, God o ke da kire ke pola mola pe'ie pwanu, na o ke da kire ke lo'onga'inie uri walu ola e diana mola hunire, aana kire ko ngeu-ngeu pote mola tarau. O ke te'urine aada, mwaanie kire lio saie uri o kei su'ue aaelanga ikire hunire.
9 Naatu David eo na’atube,
10 O ke ha'a-ulue maada mwaanie kire lio-lio, na o ke da sapeda ke maelaa'a oto mola tarau aana asunge e aasa. Sam 69:22-23
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Oto ne ke dolosi lo'u uuri. ?Uri maholo mo Jiu kire teke i aano urine, lo'onga'inge aana uri kire aaela tara'asi oto ni ngeena? !Ha'ike taane! Ta'e i sulie mo Jiu kire dau aaela, oto a God ko lae pe'i ha'a-uurie mola mwala nge ikire nga mo Jiu ha'ike hunie mo Jiu ke saehanalie nga taa a God e asuie aada.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 A God e niie oto dianaha'ana mo ola nana mo Aapoloa Aaopa maholo mo Jiu kire dau tekela'inie oala'inge a God aana kire sere'inie Tataroha Diana a Kraes. ?Ta'e nga taa kei reu maholo mo Jiu kire kei hiiwalaimoli aana, na kire kei ha'a-oaie ne'isaenga a God? !Nou saie a God kei tohungei ha'adiana'aa ahutana mwala aana walumalau lo'u liutaa!
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 Ie no ko ere namiu mwala nge i'omu nga mo Jiu ha'ike. Ineu oto Hurula'aa a Kraes huni'omu mo Aapoloa Aaopa nge i'omu nga mo Jiu ha'ike. No ko ere hiito'o huni'omu i sulie mei esunge ineu ngeena,
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 aena aana no ko sare asuie mola mwala ineu mo Jiu ke saehanalie ha'a-uuringe omu to'o aana, hunie uri nga mo iini aada ke aali'u mei takoie a God hunie ha'a-uurilada ke lae no'one.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Oto aana mo Jiu kire ii'o po'oi sinaha mala ie, nge e niie maholo oto hunie ahutana mwala lo'u aana walumalau hunie kire ke uure ruru pe'ie a God. ?Ha'alaa nga taa nge kei reu mala uri mo Jiu kire kei lae lo'u mei i saana a God? !Ngeena kei urihana uri kire mauri eeliho'i lo'u mwaanie maenga!
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Lo'onga'i ke'u i sulie maholo kie ko niie nga kele makaka'ai ngeulaa mala nga uuraa'inge hunie a God. Aena leune, nge ahutana oto ho ngeulaa ngeena ha'amaa'ilana e lae oto no'one. Na mala uri imi-imine nga ai e maa'i, nge ahutana mo sasarana na kire mani maa'i oto no'one. Oto mo Jiu kire urine no'one, aana a God e lio hilisie mo weuwada oto i na'o huni ne'ie mo iinoni ingeie, na nou saie lio-hilisinge ngeena e aaluhie oto komu nge e aehota aada.
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Kira Ebraham kire urihana mo imi-imine nga tohungei ei hungu-hungu nge a God e saeto'o aana oto liutaa. Ta'e ma'alana mo Jiu kire ne'ie ai diana a God urine, a God e hali aasie oto mo sasarai ola hunge mwaanie ai ngeena, aena aana e leledie oto mo Jiu nge kire sere'inie a Kraes. Na i'omu, ma'alana uri omu urihana mola mo sasarai ola aana ai ni me'esu, ta'e a God e ne'i'omu aana leu oolisie mo sasarai ola e ta'aasi'i oto, na e lado'omu oto aana ai diana ngeena. Oto aana maholo ienini, i'omu no'one omu sai helesie ta'ena nga ola diana ko lae-lae mai uure mwaanie mo Jiu.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Aana urine, mwaanie omu mwa-mwaka aana mo sasarai ola a God e ta'aasi'i ngeena. Mwaanie omu ere tooha'ini'omu, aena aana i'omu, omu sa'a roro'a niie ike mauringe hunie imi-imine ai diana ngeena, ta'e imi-imi ola ngeena nge e sai niie mauringe namiu.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Na mwaanie omu ere tooha'ini'omu uuri, “A God e hali aasie mo sasarai ola aana tohungei ei diana ngeena hunie uri ke lado'emi weu oolisie mo sasarai ola e hali aasi'i ngeena.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Leune e to'ohuu taane, ta'e a God e hali aasi'i aena aana kire ka'a hiiwalaimoli ike. Na i'omu oto, omu ii'o aana ai diana ngeena mola i sulie omu hiiwalaimoli. Oto mwaanie omu too-tooha'ini'omu haahie leune, ta'e omu ke lio talamiu mola.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Lo'onga'i ke'u i sulie mo tohungei sasarai ola aana ai diana ngeena. Maholo kire dau hu'isie oala'inge a God, nge a God e ka'a toli'aasie ike uri kire ke ii'o mola aana ai diana ngeena, ta'e e hali aasi'i mola. ?Oto mala uri omu ka'a lulu i sulie oto a Kraes, uri omu ko lo'o-lo'onga'i a God kei toli'aasie mola omu ke ii'o aana ai diana ngeena? !Ha'ike oto oo'oo!
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Omu ke sai diana aana uri a God e tohungei diana oto liutaa hunikie, ta'e e sai leikie no'one. Ko leie mwala nge kire toli'aasie tolahana, ta'e e diana huni'omu. Na kei diana tara'asi huni'omu mala uri omu kei nou-noruto'o aana aamasinge ingeie. Ta'e mala uri omu ka'a dau urine, nge kei heli aasi'omu no'one.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Na mala uri mo Jiu kire ko aehota hiiwalaimoli lo'u, a God kei lado aaliho'i lo'u aada aana leu nge kire o'o'o ka'u aana hola'ina'o aana ai diana ngeena. Aena aana a God e to'o aana mola nanamanga huni lado aaliho'i aada.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 A God e lae pe'i lado'omu mola pe'ie tohungei ei diana ngeena, ma'alana uri e aasa aana omu uure mola mwaanie ai ni me'esu. Aena urinena, kei mwada'u mola hunie a God kei lado aaliho'i aana mo Jiu, nge kire urihana mo sasarai ola to'ohuu aana tohungei ei diana ngeena.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Maeni eesiku maa'i, saeku uri omu ke sai diana aana oala'inge a God nge mwala kire ka'a saie ike oto i na'o. No ko ladoa namiu oto ienini mwaanie omu tooha'ini'omu maraamiu na omu lo'o-lo'onga'inie uri omu diana lo'u liutaa aana mo Jiu. Tolahai ola nge e da saena mo Jiu e hau ngeena e ka'a ma'uta'a ike, ta'e kei ii'o ha'awali mola. A God ko maa'oohie mola iidu-iidunge ke ahu aana mo iinoni e lio hilisire mwaanie mo Aapoloa Aaopa,
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 nge aana maholona a God ke si ha'a-uurie ahutada mo Jiu, oto mala e unue i laona mo Uusu-uusu Maa'i uuri, A Ha'a-uuri kei uure mai mwaanie i Jerusalem, na kei ta'aasie mo tolahai ola aaela mwaanie mo Jiu.
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Na ne kei ha'a-oaie haiholota'inge ineu hunire, aana ne kei ta'aasie mo ooraha'aanga ikire. Aesaea 59:20-21, 27:9
27 “Naatu
28 Mo Jiu, kire sere'inie Tataroha Diana, na aena urinena a God ko tohungei saewasulire oto. Ta'e nga taa kire asuie ngeena ko pe'i'omu, mwala nge i'omu nga mo Jiu ha'ike, aena aana maholo kire ka'a hiiwalaimoli, nge melu lae mai taroha'inie a Kraes huni'omu. Ta'e i sulie a God e lio hilisire mone oto, a God ko tohungei manata diana hunire ue, i sulie haiholota'inge ingeie hunie mo weuwada.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Aana maholo a God ko lio hilisie oto nga iini na ko niie ha'adiana'anga oto hunie, e sa'a he'i oolisie ike lo'u saena.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Oto wau i na'o, i'omu mwala nge nga mo Jiu ha'ike, omu ka'a sare lulu i sulie ike a God, ta'e maholo ienini omu helesie oto aamasinge ingeie aena aana omu hiiwalaimoli aana Tataroha Diana. Na taroha'inilana a Kraes e lae mola huni'omu aena aana mo Jiu kire sere'i rongoa oto.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Oto kei urine no'one hunire mo Jiu nge kire ka'a sare lulu i sulie a God aana maholo ienini. A God e sai aamasire no'one mala ka'u e aamasi'omu.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 A God e haata'inie oto uri ahutana mo iinoni, ma'alana ikire mo Jiu wa ha'ike, ta'e kire mani hai-heitohea mola na e malisine ke ha'aletehie ahutada. A God e haata'inie leune hunikie, hunie kie ke lio saie uri e oodo taane mola hunie a God ke ha'a-uurie ta'ena nga iinoni aena aana aamasinge ingeie oto mola hahaiteli.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 No ko tohungei pangata'inie aamasinge a God.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Oto mala mo Uusu-uusu Maa'i e unue uuri,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 ?A tei e niie ka'u nga mei ola hunie a God,
35 O yait God a sawar itin,
36 A God oto e ha'aholaa ahutana walu ola,
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.