Mateus 6
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Oto a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “Omu ke lio talamiu, mwaanie omu deu-deu haada'i aana nga moi taa diana aana oodo-oodonga i'omu i maana mwala uri hunie kire ke leesi'i mola. Aena aana omu kei te'urine, omu sa'a roro'a hele aana ike nga waaite mwaanie Aamamiu i Lengi.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 “Ta'ena nga maholo o ko niie nga mo ola hunie nga iinoni meitale, o ke su'uri deu haada'i lo'u aana uri hunie mwala ke saie, mala mo iini ko lupwe'i deu-deu nge kire ko lai eu'esuie i laona mo nume ni palo-palo, na i sulie mo tala paine, uri hunie mwala ke too-tooha'inire. To'ohuu no ko unue huni'omu uri mo iini nge kire ko tete'urine, kire hele mangoa oto waaitada.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Ta'e i'oe, maholo o ko pe'ie nga iinoni meitale, o ke dau mumuni mola aana, mwaanie nga iinoni e saie lo'u, ma'alana nga tohungei malahumu diana.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Hunie pe'inge i'oe ke mumuni, na Aamamu nge ko lee-leesi ola mumuni ke si waai'o taane haahie.”
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 Na a Jisas e he'i te'uri lo'u, “Maholo omu ko aarenga'i omu ke su'uri deu mala mo iini ko lupwe'i deu-deu, nge saeda uri kire ke uure i laona mo nume ni palo-palo, na aani maai tala rue uri hunie mwala ke leesie kire ko aarenga'i. Ineu no ko unue huni'omu uri mo iini urine, kire hele mangoa oto waaitada.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Ta'e maholo o ko aarenga'i, o ke lae ii'o mumuni maraamu i duru i'oe, o ke honoa maa, na o ke aarenga'i hunie Aamamu iini e ii'o mumuni. Na ingeie iini e sai lio saie nga taa o ko esu mumuni aana, ke si waai'o haahie.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 “Na maholo omu ko aarenga'i, mwaanie omu talei ooni-ooni mola aana mo wala mwaakule mala mwala ni pu'o. Aana lo'onga'inge ikire uri mo aarenga'inge tewa ni rongo-hunileni kei lae.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Omu ke su'uri heimaanie mo iini urine, aana Aamamiu e manata'inie oto nga moi taa omu saeto'o aani na omu ka'a suke ue aana.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Ta'e omu ko aarea God omu ke aarenga'i uuri.
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Aalahanga i'oe ke lae mai.
10 A aiwob tan,
11 O ke niie mai huni'emi mo ngeulaa e adona si'iri.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Na o ke sae'aasie huni'emi mo ooraha'aa i'emi,
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Na mwaanie o toli'aasi'emi huni ooraha'aa maholo malaahongalamami ko lae,
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 “Mala omu kei sae'aasie hunie ta'ena nga iinoni mo roro'anga kire ko deu hu'isi'omu eeni, nge Aamamiu i Lengi kei sae'aasie huni'omu mo ooraha'aanga i'omu.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ta'e mala omu ka'a sae'aasie hunie ta'ena nga iinoni mo roro'anga kire dau hu'isi'omu eeni, nge Aamamiu i Lengi e sa'a sae'aasie ike no'one mwaani'omu mo ooraha'aanga i'omu.”
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 Oto a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “Maholo omu ko oolongau, mwaanie omu nunuku dara mala mo iini ko lupwe'i deu-deu. Aana kire ko lupwe'i lio rahitou mola hunie mwala ke leesie uri kire ko oolongau. Ta'e ineu no ko unue huni'omu uri mo iini nge kire ko te'urine, kire hele mangoa oto waaitada.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Ta'e i'oe, maholo o ko oolongau, o ke hodalie maamu na o ke arapasie pwaumu.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Mwaanie mwala e lio saie uri o ko oolongau, ta'e Aamamu e ii'o mumuni mola ke saie. Na Aamamu ko lee-leesi ola mumuni, ke si waai'o i tehula'ana.”
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 “Mwaanie omu dudurue mo ola diana i'omu mei laona walumalau, leu mo kokorosi kei ngeu'i aana na kauwa'a kei waeli'i aana. Na mo iinoni peli-peli kire sai hoka'ie mola nume huni pelileni.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Ta'e omu ke dudurue mo ola diana namiu i Lengi, leu mo kokorosi e sa'a ngau aana na kauwa'a sa'a waeli'i aana. Na i Lengi no'one nge e aasa hunie mo iinoni peli-peli kire kei hoka'ie nume hunie pelinge.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Aena aana leu nge to'olamiu e ii'o aana, nge saemiu kei talei o'o'o no'one mola aana leune.”
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “Oto maamu e urihana raa-raa hunie sapemu. Mala uri maamu e manola, nge ahutana sapemu kei matapwa oto.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Ta'e mala maamu e ka'a manola, nge ahutana sapemu kei rorodo'a mola. Mala uri raa-raa i saemu ngeena kei ne'i rodohono, nge o ke si tohungei ii'o oto mola i laona rodohono eena.
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Na e urine lo'u aana nga ta'a-ta'a koni-konihe e sa'a roro'a asu susule'i ike nana nga ro poro paine hai aaopa'i. Aana kei manata diana mola hunie eetana nga iini, na kei ngiduupu hunie ruana nga iini, wa kei ha'ama'u mola aana ruana nga iini, na kei maaleledie eetana nga iini. Oto e tohungei aasa hunie omu kei ne'isae ha'ama'u aana a God na to'o-to'onga aana walumalau ie mala uri e ro poro paine i'omu.”
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 “Aena ngeena no ko unue huni'omu uri, mwaanie omu lae oto i tolahi'e hiito'o i sulie mei ngeulaa ni ngaa, na mei wei ni inu huni ha'amaurie sapemiu. Na omu ke su'uri tolahi'e liutaa no'one i sulie mei ola ni to'oni haahie sapemiu. Aena mauringe oto e roro'a liutaa aana ngaulaa, na sapemiu e roro'a liutaa aana to'oni.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Omu ke leesie ka'u mo menu ko loo-loho hailiu ngeena. Kire ka'a au'esu hohola, wa uri kire ke so'o-so'okoni huni duru'i. Ta'e Aamamiu i Lengi ko ha'a-ha'angaure taane. !Ilisie i'omu mo iinoni! Omu roro'a liutaa aana mo menu i maana a God.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Oto aana ma'alana omu ke lo'o-lo'onga'i liutaa lo'u i sulie mauringe i'omu, ta'e omu sa'a roro'a da ike mauringe ngeena ke tewa lo'u.
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 “Omu ke su'uri tolahi'e hiito'o no'one i sulie to'oni ni ho'osie i'omu. Omu ke leesie ka'u mo ei tataka nge kire ko pwito hailiu ngeena. Kire ka'a au'esu wa kire ke tau-teuri sala.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ta'e no ko unue huni'omu uri ma'alana a Solomon Inemauri e to'o-to'o liutaa na e sai to'oni aana mo to'oni manikulu'e, ta'e mo ei tataka ngeena kire ho'o sala lio diana liutaa aana.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Mo ei tataka ngeena, mo ola ka'a o'o'o tewa ike no'one. Kire ko eehurara mola i matana ho'owa, na i seulehi kire ko nunulu oto lo'u, na mwala ko aasi'i mola i laona dunge. ?Oto mala a God ko ha'ato'onie mo takai ei ngeena, ohe omu unue uri a God e sa'a nii to'oni ike haahi'omu? !Hiiwalaimolinge i'omu e lae otoi mwei-mwei hiito'o!
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Oto omu ke su'uri tolahi'e liutaa i sulie mei ngeulaa ni ngaa, wa mei wei ni inu, wa mei ola ni to'oni aana.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Mwala ni pu'o, ni kire ko lae otoi totolahi'e hiito'o i sulie mo ola urine. Ta'e i'omu, Aamamiu i Lengi e saie taane oto uri omu saeto'o aana mo olana.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Ta'e omu ke ne'i-ne'isae aana Aalahanga a God na oodo-oodonga ingeie liutaa aana ta'ena nga ola mai aano, na ingeie ke si sapeie ta'ena nga ola huni'omu.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Aena ngeena mwaanie omu lae oto i totolahi'e liutaa aana nga taa kei reu i ho'owa. Toli'aasie oto hunie i ho'owa mo ne'isaenga aana. Aana ahutana mo dinge e mani ado oto aani aaelanga aana.”
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.