Mateus 11
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Maholo a Jisas e hatonga'i wala mango hunie aawalai pwaarongoisuli mwana rue ingeie, e si lae mwaanie i leune na ko lae lo'u hunie po'o ni henue i Kalili huni ha'a-uusuli na ni laeliwala nana mwala aana mo huilume hao i leune.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Oto a Jon Loto Maa'i e ii'o i nume ni ho'o, na maholo ko rongoa tataroha aana asunge a Kraes, oto ko uusunge'inie ngaeta mo pwaarongoisuli ingeie i saana huni dolosi aana uuri,
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 “?Uri i'oe ni oto a Ha'a-uuri kei lae mai, wa melu kei maa'oohie ue nga iini aaopa?”
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Oto a Jisas ko aalamire ko te'uri, “Omu ke aaliho'i na omu ke ha'arongoa a Jon aana nga moi taa omu ko rongo'i na omu ko leesi'i oto.
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 Aana mo ulu ko lio-lio oto, mo rarasi ko lae-lae diana oto lo'u, mo iini ko sapesalu aana maelaa ni osa kire mola oto, mo iini e pungu ko rorongo oto lo'u, na mo iini e mae kire ko meuri eeliho'i oto lo'u. Na laeliwalanga aana Tataroha Diana ko lae oto hunie mo meitale.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 Na omu ke ha'arongoa no'one a Jon uri ilenimwa'enga paine kei lae hunie mo iini hiiwalaimolinge ikire e susu, na kire ka'a ne'isae rue-rua'a aaku.”
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Oto mo pwaarongoisuli a Jon kire rorongo i sulie mo aalaminge a Jisas, kire si eeliho'i i saana a Jon. Oto a Jisas ko si aehota ere-ere nana mwala i sulie a Jon uuri, “?Maholo omu lae ta'au i saana Jon i henuesala, nga taa ni omu lae ta'au huni leesie? ?Ohe omu lo'onga'inie uri a Jon nga iinoni saena e rue-rua'a mala apai rade ko eu'esule'i aana iiru? !Ha'ike!
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 ?Wa nga ola uri taa ni omu lae-lae ta'au huni leesie? ?Ohe iinoni e to'oni eeni to'oni lio manikulu'e? !Ha'ike no'one! Mwala e to'oni urine kire ko o'o'o mola aana mo nume mo inemauri.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 ?Ta'e nga taa ni omu lae ta'au huni leesie? ?Huni leesie nga propet? !Iau! !E to'ohuu oto! Na a Jon nge omu leesie e paine lo'u liutaa aana mo propet oto i na'o.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Aana ingeie oto iini nge a God e ere rarangana i laona mo Uusu-uusu Maa'i uuri, Ne kei uusunge'inie hurula'aa ineu wau i na'omu hunie ke dau aakau aana tala i'oe loosi'o. Malakae 3:1
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 No ko unue oto huni'omu uri a Jon Loto Maa'i e paine liutaa aana ta'ena nga iini e hute mai welumalau. Ta'e iini nge e mwai-mwei oto liutaa aana Aalahanga a God e paine lo'u liutaa aana a Jon.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 Uure oto aana maholo a Jon Loto Maa'i e aehota laeliwala lae mai hule si'iri, Aalahanga a God ko peine a'aila'a mola, ma'alana mo mwane hai-heiseuni ko deu rarahie kire ke paine haahie.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Uure oto waite mo uusu-uusu mo propet na mo Ha'atolanga a Mosis kire unu tahanga'inie oto walana a God lae mai hule aana pongine a Jon.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Oto mala uri omu ko mwa'e-mwa'e ni hiiwalaimoli aana nga taa nge kire unu-unue lae-lae'i meine, na a Jon oto propet mala a Elaeja.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Mwaanie omu rorongo aasie mola mo wala ienini, ta'e omu ke lo'o-lo'onga'i diana i suli'i.
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 “?Ne kei unu ha'amalaa pwaunge aana maholo ienini aana nga taa? Kire urihana mola pulitaa ni mwela nge ko pwarero i laona amaa, oto ruana nga pulitaa ko ere uuri hunire,
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 Maholo melu ko kanalie mo kana ni ha'arurunge namiu,
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 “I'omu, omu urihana mola mo mwela ngeena aena aana maholo a Jon e lae mai, e oolongau na e ka'a inu waen ike. Oto ahutana iinoni ko unue uuri, ‘A mwane ngeena nga li'oa aaela nge aana.’
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Oto ineu a Kale Ni Iinoni, nou lae mai na no ko ngeu na no ko inu waen mola, oto mwala ko unue lo'u mola uuri, ‘A mwane ngeena ngauhana e paine na e tohungei sai inu hiito'o. Na mo malahune oto mola mwala susulu to'oha na mo iinoni ooraha'aa.’”
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Mo henue nge a Jisas e lae pe'i esuie mo hu'i-hu'ite aani, mwala kire ka'a aali'u ike mwaanie mo ooraha'aa ikire, oto a Jisas e si aehota ere aaelasire na ko te'uri,
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 “!Kei aaela oto liutaa huni'omu mo Korasin! !Na no'one huni'omu mo Betsaeda! Mala uri mo hu'i-hu'ite nge asuileni e lae huni'omu ngeena, asuileni ke lae urine hunie mo pu'o i Taea na i Saedon, ha'alaa mwala aana e ro huilume ngeena kire pwani oonisae oto waite. Kire kara'i ha'amwai-mwei'ara aani ho'osilana mo to'oni lalahu'e, na ipe aani pwasa'ora huni haata'inie uri kire aali'u oto mwaanie mo ooraha'aa ikire.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 No ko unue oto huni'omu uri aana dinge ni leinge a God kei aamasie mo iinoni tata'ala i Taea na i Saedon lo'u liutaa aamiu.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 ?Na huni'omu mo Kapaneam, omu ko lo'o-lo'onga'i uri a God kei sulu ala'a aamiu ta'au i Lengi? !Ha'ike! A God kei aasi'omu mola hai aano aana leu ni ha'amotaahinge. Aana mo hu'i-hu'ite nge asuileni e lae huni'omu, kire ke rau urine hunie hanue aaela i Sodom, ha'alaa ingeie e ii'o mola ue hule mai si'iri.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 No ko unue oto huni'omu uri aana dinge ni leinge ha'amotaahilemiu kei lae lo'u liutaa aana i Sodom.”
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Na aana maholona a Jisas e te'uri, “Mama'a, i'oe oto o aalaha haahie i Lengi na mai aano. Uure oto waite o mumunie Tataroha Diana mwaanie kira saenanau, ta'e ie o ko haata'inie oto hunie mo iini ka'a saenanau. Oto no ko tohungei paalahe'o,
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Mama'a, aana o oala'inie hunie ke lae oto urine.”
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 Oto e si te'uri lo'u hunie mwala, “Aamaku e niie oto ahutana walu ola hunieu hunie ne ke paine haahi'i. Na nga iini ka'a manata'inie ike a Kale ta'e a Mama'a mola hali'ite. Na nga iini e ka'a manata'inie ike a Mama'a ta'e a Kale mola hali'ite, na mo iini nge a Kale ko lio hilisire huni unu haata'i aana Aamana.
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 “Omu ke lae mai seeku ahutemiu mo iini omu ko weo aana omu ko tolahi'e, hunie ne ke ha'amamalo'omu.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Omu ke lae mai huni aanga'inie tori aana ha'a-uusulinge ineu, na omu ke ne'i pwaarongoisuli ineu. Aena aana ineu, nou maneko na nou ha'amwai-mwei'aau to'ohuu. Na omu ke si lio oodoie mamalonga hunie mauriha'amiu i seeku. Jeremaea 6:16
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Aena aana tori aana ha'a-uusulinge ineu e mwada'u, na ludaa ineu e mwa-mwate huni aanga'inie.”
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.