Lucas 22
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Maholona na ko kara'inie oto Houlaa Ni Bred Iis Ha'ike Aana, nge kire haara'inie no'one aana Houlaa Ni Liumwaanie.
1 Faraw Wanawanan Yeast en ana hiyuw wabin Tar Nowaten aa isan ana veya i na kabom.
2 Mo na'ohai pris na mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis kire ko lo'o-lo'onga'inie horo-maesilana a Jisas kei lae uri taa, ta'e kire ko me'ute'inie mwala mwaanie kire maaola-ola.
2 Naatu nati ana veya’amaim firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah wa’iwa’iramaim ef hinunuwet mi’itube Jesu hitab hitarab tamorob isan, anayabin bebeyanamaim sinafumih sabuw hibiruwih.
3 Oto a Satan e sili i saena ngaeta iini aana aawalai hurula'aa mwana rue a Jisas nge sailana uri a Jiudas Iskariot.
3 Nati ana veya’amaim, Jesu ana bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot Judas wabin ta Iscariot Satan dogoron wanawanan run.
4 Na e lae, oto ko lai ere ruru pe'ie mo na'ohai pris na mo mwane paine aana pulitaa ko kakakalie Nume Maa'i Peine. Na ko unue uri kei pweloa a Jisas uri taa hunire.
4 Basit na firis ukwarih naatu Tafaror Bar ma’utenayah hai orot ukwarih biyah tit, Jesu mi’itube nab nabitih isan bairi hiyakitifuw.
5 Oto kire ko tohungei saemango hiito'o na kire ko heiholota'i oto huni nii to'oha nana.
5 Naatu orot ukwarih hiyasisir Judas kabay baitinin isan hio’matan.
6 Oto a Jiudas e ne'isae moute'i pe'ire, na ko aehota heitalea oto nga maholo diana huni nii mumuni aana a Jisas hunire, mwaanie uri mwala e saie lo'u.
6 Judas ibasit naatu ef ana gewasin wa’iwa’iramaim nuwet, mi’itube Jesu tab tabitih, sabuw men hitaso’ob.
7 Oto e hule aana eetana nga hai dinge aana Houlaa Ni Bred Iis Ha'ike Aana, na dinge ngeena oto dinge huni horo'ie mo kalei sipu hunie ngaunge aana Liumwaanie.
7 Faraw Wanawanan Yeast en hiyuw ana veya natit, nati ana veya’amaim i Tar Nowaten isan sheep natunatuh lamb terouw sibor teya’aya.
8 A Jisas ko si uusunge'inie a Pita na Jon, na ko te'uri hunirerue, “More ke lae na more ke dau aakau aana ngaunge aana Liumwaanie hunie kolu kei ngeu.”
8 Imih Peter, John hairi Jesu eobaimanih iyafarih eo, “Kwanan Tar Nowaten ana hiyuw kwanabogaigiwas tanaa.”
9 Oto kirerue ko dolosi aana uuri, “?Mere kei lai deu aakau aana i tei eena?”
9 Hibatiy hio, “Menamaim kukokok boro ana bogaigiwas?”
10 Oto a Jisas ko aalamirerue uuri, “Maholo more kei lae ta'au i hule i henue, more kei oodoie nga mwane nge ko aanga'inie ho ate'ai wei. More ke lae oto i sulie hunie nume nge kei lai sili aana.
10 Jesu iyafutih eo, “Kwanan Jerusalem kwanatitit auman orot ta boro noukwatamaim harew nahun na’abar nanan bairi kwanitar, naatu kwani’ufunun bairi kwanan bar erurumaim kwanarun.
11 Oto more ko unue hunie iinoni e to'o aana nume ngeena uuri, ‘A Ha'a-uusuli e unue uri o ke haata'inie aamere'i duru nge kei hele aana ngaunge aana Liumwaanie pe'ie mo pwaarongoisuli ingeie.’
11 Naatu bar matuwan orot kwanibatiy, ‘Bai’obaiyenayan,’ o isa iti na’atube eo. ‘Ayu au bai’ufununayah bairi nanawan bar awan menatan boro imaim Tar Nowaten ana bay anaa?’
12 A mwane ngeena ke si haata'inie duru paine ingeie ta'au i lengi aamore'i, iini kire dau aakau oto aana. Nge more kei deu aakau aana mo ola hunikolu i leune.”
12 Naatu i boro bar awan gagamin yate tafan ni’obaiyi kwana’itin, nati’imaim sawar etei hirereb hiyabuna inu’in, imaim kwanabogaigiwas.”
13 Oto a Pita na a Jon kirerue lae ta'au na kirerue ko leesie walu ola ko reu oto mala a Jisas e unue hunirerue. Oto kirerue ko deu aakau oto aana ngaunge aana Liumwaanie.
13 Orot rou’ab hitit hinan sawar etei Jesu eo na’atube hi’itah, basit Tar Nowaten hiyuw hibogaigiwas.
14 Oto e hule aana maholoi sato hunie ngaunge i seulehi, nge a Jisas na mo hurula'aa kire si ii'o huni ngeu.
14 Bay aa isan ana veya tit, naatu Jesu ana tur abarayah bairi bay aa ana efanamaim himare.
15 Na ko te'uri hunire, “Maholo nou maa-maa'ohie pe'ie hari-huninge paine e hule oto, aana nou ne'i-ne'isae haahie ngaunge aana Liumwaanie ienini pe'i'omu i na'ona sapesalunge ineu kei aehota.
15 Baise iuwih eo, “Ayu akokok kwanekwan iti Tar Nowaten ana bay kwa bairit tanaa, imaibo ani’akir biyau nababan.
16 Aana no ko unue oto huni'omu uri nou sa'a roro'a ngau lo'u aana nga ngaunge aana Liumwaanie mala ie pe'i'omu lai hule aana mo lo'onga'inge aana kei saro oa aana Aalahanga a God.”
16 Anayabin a tur ao’owen, ayu i boro men kafa’imo iti bay anaa maiye, ana veya’amaim iti sawar yabin anababatun niturobe God ana aiwob wanawananamaim.”
17 Oto a Jisas e hele aana kao-kaoi waen, e ere ni paalahenga mango, ko si te'uri hunire, “Omu ke hele aana na omu ke mani inu aana.
17 Imaibo Jesu kerowas bai, God ana merar yi, naatu ana bai’ufununayah itih eo, “Kerowas iti kwabai etei’imak kwafaram kwatom.
18 No ko unue oto huni'omu uri nou sa'a inuhie lo'u nga mei waen lai hule aana Aalahanga a God kei lae mai.”
18 A tur ao’owen, veya iti boun ebubusuruf ayu iti wine boro men anatom, ayu boro iti na’atube ana ma nan God ana aiwob nan natit.”
19 Oto e hele aana ho bred, oto ko ere ni paalahenga haahie, ko si nisie, na ko ha'a-adoa mo pwaarongoisuli aana. Oto ko te'uri, “Hasi'oku oto ienini nge toli'aasilana e lae i tehula'amiu. Omu ke tete'urine, huni aamasito'onga aaku.”
19 Naatu rafiy bai God ana merar yi sawar, imasib ana bai’ufununayah itih eo, “Iti i ayu biyou, kwa abit, iti na’atube kwanasinaf saise imaim ayu kwananuhu.”
20 E urine lo'u i purine ngaunge e mango, e hele aana lo'u kao-kaoi waen, na ko te'uri, “Apuku oto ienini nge e aahe huni'omu, na mei epu nge ko ha'a-oaie haiholota'inge haalu a God ko esuie pe'ie mo iinoni ingeie.
20 Naatu kerowas isan i na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim bai itih eo. “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ibour kwa etei isa ebisuwai.
21 !Ta'e omu ke saie! Iini ko pweloau taane oto pe'ieu i leu.
21 Baise kwanaso’ob orot yait ayu morobomih babau eo, i iti gemamaim airi ama’am.
22 Na ineu a Kale Ni Iinoni ne kei mae taane oto i sulie oala'inge a God, ta'e aama-aamasilana iini nge ko pweloau.”
22 Orot Natun i boro namorob God isan yayakitifuw na’atube, baise orot yait baban eo emomorob i boro baimakiy gagamin na’in nab.”
23 Oto mo pwaarongoisuli ko si aehota dolosi aada hailiu uri a tei iini hikada kei pwaoa leune.
23 Basit bai’ufununayah taiyuwi hibabatiyih hio, “Iti kou’ay wanawanamaim o yait iti na’atube sinafumih iyakitifuw ima kunotanot?”
24 Kire ere-ere, na kire ko aehota ere haitapali oto haahie uri a tei hikada e paine liutaa.
24 Bai’ufununayah taiyuwih wanawanahimaim gamin matar hai kokok hitaso’ob yait i orot gagamin.
25 Ta'e a Jisas e te'uri hunire, “Mo inemauri aana walumalau ie oto kire ko sasare haata'inie nanamanga ikire haahie mwala ikire. Na mwala nge kire to'o aana nanamanga haahie ngaeta mwala, saeda uri mwala ke ha'apaina'ara mala uri ta'e ikire oto mo iini ko pe'ie mwala.
25 Jesu iuwih eo, “Tafaram wanawanan Eteni Sabuw hai aiwob ana sabuw kaifih isan i hai fair ema’am imih sabuw tekakaifih, naatu sabuw iyab onowaten hibai sabuw tebobonawiyih, i tekokok wabih nara’at Bonawiyenayah hinarouw.
26 Ta'e i'omu, omu ke su'uri te'urine. Nga iini ko ne'i na'ohai mwane i'omu, nge ke ne'i iinoni mwei-mwei. Na mwane paine i'omu, ke ne'i koni-konihe mola namiu.
26 Baise kwa wanawanamaim i men na’atube nama, o yait orot gagamin mataramih taiyuw inayare inikek, naatu o yait bonawiyenayan mataramih taituwa isah ini’akir inabow.
27 ?A tei ni e roro'a, iini e ii'o i aano nge ko maa'oohie mola ngaunge, wa iini nge ko rareta'i? To'ohuu iini nge e ii'o i aano oto e roro'a. Ta'e ineu, nou ii'o i matolamiu ie mala iini ko hei rareta'i.
27 Yait i orot gagamin, orot bay aayan o orot bay semorayan? Orot mare ma bay eaau i turobe orot gagamin. Baise ayu kwa wanawanamaim i akir wairafin na’atube ama kwa isa abowabow.
28 “I'omu, omu ii'o oto pe'ieu taraure'i aana ahutana maholo aasanga ko oohongieu.
28 Au routobon fokarih wanawananamaim men kwaihamiyu, baise sisibu’umaim mar etei bairi tama’am.
29 Na oto mala Aamaku e niie nanamanga nakue huni aalaha haahie mo iinoni, nge ineu no ko niie ta'a-ta'a taungei nanamanga ngeena no'one huni'omu.
29 Tamai aiwob ana fair itu abi’aiwob na’atube nati fair ta’imon kwa abit kwani’aiwob
30 Hunie uri omu kei ngeu na omu kei inu pe'ieu aana aalahanga ineu. Na omu kei ii'o i lengine mo neunekume ni aalaha huni leie aawalai komu mwana rue ni Israel.”
30 Kwa boro au aiwob wanawananamaim kwanaa, kwanatom yasisir kwanab, aiwob hai ura ma’ama’amaim kwanamare Israel sabuw hai big etei 12 kwanakaifih.”
31 Na a Jisas e he'i te'uri lo'u, “!Saemon, Saemon! O ke saie, a God e toli'aasie uri a Satan ke dau aahongamiu huni leesie uri a tei kei uure a'aila'a.
31 Jesu eo, “Simon, Simon! Satan i baibasit God biyanane bai, kwa routobon nit nakubaituturimih. Orot masaw bowayan ana rice erab erububunai ani’aanin nabin eyai, naatu kanabin nabin eya’iyai na’atube.
32 Ta'e ineu, no ko aarenga'i taane talamu Saemon hunie uri hiiwalaimolinge i'oe ke susu. Oto maholo o ko eeli'u mei takoieu, o ke si ha'asusue mo eesimu hunie kire ke a'aila'a no'one.”
32 Baise Simon, ayu o isa ayoyoyoban, saise a baitumatum men nara’iy, naatu ayu isou inamamatabir ana veya, taituwa koufair initih hinabatkikin.”
33 Oto a Pita ko te'uri, “Aalaha ineu, no ko maa'oohie mola laenga pe'i'o i nume ni ho'o na oto huni mae pe'i'o.”
33 Baise Peter iya’afut eo, “Regah ayu airit na dibur run naatu na morob isan abobuna ama’am.”
34 Oto a Jisas ko aalamie uuri, “No ko unue oto huni'o Pita, i na'ona kue kei ngara i rodo si'iri, o kei saronai taateinge'inieu ha'a-oolu uri o ka'a manata'inieu ike.”
34 Jesu eo, “Peter, boun gugumin o boro mar tounu inayoub inao, ‘Ayu orot nati men aso’ob,’ i ufunamaim kokorere boro nao inanowar.”
35 Oto a Jisas ko te'uri lo'u hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “Omu ke lo'onga'inie ka'u aana maholo nou uusunge'ini'omu ke'u waite, na omu ka'a toolea nga mwa'ii to'oha, wa nga mwa'i lo'u, wa nga ho'ohaahi'ae. ?Ohe omu tola talea nga mei ola lo'u huni pe'i'omu wa ha'ike?”
35 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Kwanotanot ayu ai yuni aur kaukut, hafoy naatu a baibiyon en kwatit kwanan ana veya’amaim, sawar afa isah kwaiyababan.” Hiya’afut hio,
36 Oto a Jisas ko te'uri, “Ta'e oto molana, nga iini ko to'o aana nga mwa'ii to'oha wa nga mwa'i lo'u nge ke toolea oto. Na nga iini ka'a to'o aana nga naihi hei-heiseuni ke ha'aholinge'inie to'oni ingeie hunie ke holie lo'u nga naihi.
36 Jesu iuwih eo, “Baise a tur ao’owen, o yait aur kaukut, o hafoy ema’am inab, naatu o yait aur kaiy en, a biya baibiyon inab inan hinatubun naatu kabay inab kaiy inatubun uma inisinfafar.
37 Aana no ko unue oto huni'omu uri nga taa nge mo Uusu-uusu Maa'i e unue kei oa oto hunieu, aana e unue uuri, Mwala ko ere takalo uri ingeie ngaeta iinoni ooraha'aa mola. Aesaea 53:12 Ahutana mo ola uusuleni e lae i sulieu, kire ko reu oto.”
37 Anayabin a tur ao’owen, Buk Atamaninamaim iti na’atube hio hikirum, ‘Hi’i’itin i bainowan mowanabe,’ naatu nati tur i ayu isou hikirum, naatu boro anasinaf nan yabin namatar’’”
38 Oto mo pwaarongoisuli ko te'uri, “Lio ka'u, Poro paine, e ro naihi ka'u oto ie.”
38 Bai’ufununayah hio, “Regah kaiy rou’ab iti abobotanen kui’itan.” Jesu iyafutih eo, “Nati ana fofonin.”
39 Oto a Jisas e uure mwaanie huilume paine ngeena, ko si lae hunie Uuwo Ni Ei Olif oto mala ko lae-lae suli maholo. Mo pwaarongoisuli ingeie na kire lae no'one pe'ie aana maholona.
39 Jesu ana bai’ufununayah bairi matan fufur tisisinaf na’atube Jerusalem hihamiy hiyen hin Olive Oyawemaim hitit.
40 Maholo e hule oto ta'au i leune, e si te'uri hunie mo pwaarongoisuli ingeie, “Omu ke aarenga'i mwaanie malaahonga e hane haahi'omu.”
40 Jesu na nati efanamaim titit ana veya, basit ana bai’ufununayan iuwih eo, “Kwanayoyoban saise routobon nanan boro kwanarukouw.”
41 Oto e kele lae mola ta'au mwaanire, e pouruuru i aano ko si aarenga'i,
41 Imaibo in fotafot wan ana fofonin na’atube, sun yowen yoyoban
42 ko te'uri, “Mama'a, iiola o niie mai hunie ne ke hotela'inie ko aasaieu oto. Mala ko mwada'u, saeku o ke oolisie aana nga iini mwa-mwate. Ta'e ne'ewau oto, o ke dau mola i sulie nga taa o saeto'o aana, na o ke su'uri deu i sulie nga taa nou saeto'o aana.”
42 eo, “Tamai inakokok na’at, basit iti biyababan ana kerowas biyau’umaim kubosair, men ayu au kok, baise abisa o kukokok na’atube namatar.”
43 Oto ensel uure i Lengi ko haata'i aana a Jisas, na ko ere ha'asusue saena.
43 — ausente —
44 Na aena aana sapesalunge e paine hiito'o, a Jisas ko si aarea God lo'u liutaa. Na ko madara'a oto hiito'o hule aana mo uudu-uuduhe ni madara'anga kire lio oto mala mo uudu-uuduhe ni epu.
44 — ausente —
45 Oto e aarenga'i mango, e ta'ela'i ko si lae i saana mo pwaarongoisuli, na ko leesie mola kire ko ma'ahu aena aana kire tohungei weo aana kire saehuu.
45 Yoyoban sawar misir inan, ana bai’ufununayah matah fot hi’inu’in itih, hai yababan ra’at kwanekwan easbunih hi’inu’in.
46 Oto ko te'uri hunire, “?Uri omu ko ma'ahu mola? Omu ke ta'ela'i na omu ke aarenga'i mwaanie malaahonga e hane haahi'omu.”
46 Iuwih eo, “Aisim kwa’inu’in? Kwamisir kwayoyoban saise men routobon kwanab.”
47 Maholo a Jisas ko ere-ere ue, na mwala hunge kire ko maau oto aana. A Jiudas ngaeta iini aana aawala mwana rue, nge ni e na'oda. Oto a Jiudas e lae mai saana a Jisas hunie ke nono pe'ie.
47 Jesu iti na’atube bat eo auman, bai’ufununayah 12 wanawanahimaim orot ta wabin Judas sabuw rou’ay gagamin na’in nawiyih hina hitit. Naatu Judas mutufor in Jesu biyan tit bai mamay. Judas baiyowayah naatu Jews bairi hina Jesu emamamay|alt="Judas kissing Jesus; with soldiers and Jews" src="cn01812B.tif" size="col" loc="Luk 22.47" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="22.47-48"
48 Ta'e a Jisas e te'uri hunie, “?Jiudas, uri o ko pweloau a Kale Ni Iinoni mola aani nononga pe'ieu?”
48 Baise Jesu iu, “Judas o iti mamayenamaim Orot Natun ibai rakit sabuw kubitih?”
49 Maholo mo pwaarongoisuli kire leesie nga taa ko reune, oto kire ko te'uri, “?Poro paine, uri melu ko heiseuni oto aani naihi?”
49 Bai’ufununayah bairi hibatabat Jesu isan abisa mamatar hi’itin, basit hibatiy, “Regah karam boro kaiyomaim bairi aniyow?”
50 Oto ngaeta iini hikada e lama mousie aalinge i pwalo-pwalo aana koni-konihe a Na'ohana Mo Na'ohai Pris.
50 Naatu ana bai’ufununayah orot ta ana kaiy bora’ah, Firis Gagamin ana akir wairafin ta tainin asukwafune buru’um.
51 Ta'e a Jisas e te'uri hunire, “!Su'uri te'urine lo'u!” Na ko hele wau aana aalingana, ko ha'a-uurie oto.
51 Baise Jesu eo, “Men inasinaf maiye kunutanub!” Naatu Jesu orot tainin butubun efanin matar maiye.
52 Oto a Jisas ko si ere hunie mo na'ohai mwane aana mo pulitaa hai aaopa'i kire hule ngeena, aana ngaeta mo na'ohai pris, na mo na'ohai ramo nge kire ko kakakalie Nume Maa'i Peine, na mo rato ni mwane ni Jiu kire hule no'one. Oto ko te'uri hunire, “?Uri omu unue uri ineu nga horopeli nge omu ko lae mai honosieu pe'i naihi na pe'i di'e?
52 Imaibo Jesu firis ukwarih, Tafaror Bar ana firis ukwarin, furisiman, naatu regaregah ai’in Jesu bain fatuminamih hinan iuwih eo, “Kwa iti kaiy, kefat yuwu rabu’umih kwabow kwanan ana itinin i ayu orot kakafu bainowan na’atube?
53 Ahutana dinge ka'u no ko talei o'o'o mola pe'i ha'a-uusulinge ta'au i laona Nume Maa'i Peine. ?Aana e ue ka'u omu ka'a tapolieu oto aana maholona? !Ta'e ne'ewau! Maholoi sato i'omu hunie aalahanga ni rodohono ke paine oto ienini.”
53 Ayu mar etei Tafaror Bar gagamin wanawanan bairit tama’am, men kwakok boro imaim ayu kwatafatumu? Baise iti boun i kwa a veya, imih abisa kwakokok na’atube kwasinaf. Anayabin gugumin ana orot ebobonawiyi.”
54 Oto kire si tapolie a Jisas na kire ko toolea oto ta'au i nume a Na'ohana Mo Na'ohai Pris, na a Pita ko holo maholoi tala taane mola i sulire.
54 Jesu hibai hifatum hibai hin Firis Gagamin ana bar hitit, naatu Peter nabineika bat i’uf nunih bairi hin hitit.
55 Oto ta'au i nume ngeena, mo ramo kire rurue dunge i denumana lolata na kire ii'o i aano kali-kelie. Oto a Pita e lae mai ko ii'o i aano no'one pe'ire.
55 Wairaf merar yan foun hi’asir himare hima rararih, Peter na wanawanah mare bairi hima rararih,
56 Na ngaeta keni eu'esu e leesie a Pita maholo dunge ko raangie maana, oto ko lio hahuroto oto aana na ko te'uri, “!A mwane ienini no'one pe'ie a Jisas!”
56 basit akir wairafin babitai ta nuw Peter ma wairaf rarar itin, naatu matan kubar itinbunai sawar imaibo eo, “Iti orot auman i Jesu hairi hima hireremor.”
57 Ta'e a Pita e taateinge'inie, ko te'uri, “!Keine, nou ka'a saie ike a mwane ngeena!”
57 Baise Peter yaub eo, “Babitai, ayu nati orot i men kafa’i aso’ob.”
58 E ka'a tewa ike lo'u i purine na ngaeta iini lo'u ko leesie a Pita na ko te'uri, “I'oe no'one ngaeta iini aada.”
58 Hima kafa’imo, orot ta itin maiye eo, “O i ni’i orot ana bai’ufununayan ta.” Baise Peter iya’afut eo, “Aro, ayu men nati orot ana bai’ufununayan ta’amih.”
59 Ola mala nga ta'a-ta'a maholoi sato lo'u mola i purine, na ngaeta mwane ko si susule'inie na ko te'uri, “Sa'a mola a mwane ngeena e o'o'o no'one pe'ie a Jisas. Aana ingeie mwane ni Kalili no'one.”
59 Hima one hour na’atube sawar, basit orot tabo iban eo maiye “Tur anababatun iti orot i Galilee matuwan Jesu hairi hima hireremor men kasikasiy ta’amih.”
60 Ta'e a Pita e aalamie uri, “!Mwae! !Nou ka'a manata'inie ike nga taa o ko unuena!” Na oto mola aana maholo nge ko ere-ere ue ngeena, kue ko tolana ngara oto.
60 Baise Peter orot iya’afut eo, “Aro ayu men kafa’i aso’ob o abisa kuo.” Iti na’at eo auman kokorere eo.
61 Na aana kele maholoi satona, a Aalaha e aali'u, e si to'omaaie a Pita. Oto a Pita ko si aamasito'o aana nga taa poro painena e unue ka'u hunie uuri, “I na'ona kue kei ngara i rodo si'iri, o kei saronai taateinge'inieu ha'a-oolu uri o ka'a manata'inieu ike.”
61 Regah tatabir mutufor nuw Peter itin, naatu Regah abisa eo i not, “Boun gugumin o boro mar tounu ayu inayayoubu ufunamaim kokorere boro nao.”
62 Oto a Pita e lae ta'au i iisitaa i sinaha, ko si ngara uulo-uulo.
62 Basit Peter misir tit in ufun re rerey i gagagamat.
63 Na aana maholona mo iini kire kakakalie a Jisas kire ko si aehota ha'amwasi aana na kire ko repusie.
63 Orot afa Jesu hima’uh hima’am himisir faifuw ta hibai matan hisum,
64 Kire pwasu honosie maana, na kire ko si dodolosi aana uuri, “!Hoe propet! !O ke unue ka'u oodoi'emeelu! ?A tei ni e si repusi'o ngeena?”
64 imaibo hi’i’iyab naatu hiborabirab hio, “Kuo anowar, yait o rabi?”
65 Na kire ko ere aaelasie a Jisas oto no'one aana mo ola hunge.
65 Naatu tur kakafih moumurih maiyow hiu kwanikwaniy hi’i’iyab.
66 Oto maholo na ko aehota dangi oto, mo rato ni mwane na mo na'ohai pris oto pe'ie mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis, kire meni loko oto. Na i leune kire ko si toolea mai a Jisas i na'oda.
66 Mar sibisib auman sabuw hai regaregah ai’in, firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah etei hiru’ay hita’imon, imaibo Jesu hinawiy hina Kaniser nahimaim bat
67 Oto kire ko dolosi aana a Jisas uri, “O ke unue ka'u oodoi'emeelu. ?Uri i'oe ni oto a Kraes?”
67 naatu hibatiy, “Kuo anowar o i Keriso?” Jesu iyafutih eo, “A tur ana’owen boro men kwanitutumu’umih,
68 Na ma'alana no ko dolosie nga mei ola aamiu, na omu sa'a mwa'e-mwa'e ni aalamieu ike no'one.
68 naatu ana bibatiyi auman boro men kwaniyafutu’umih.
69 Ta'e uure aana maholoi sato ienini pwau weu, ineu a Kale Ni Iinoni ne kei ii'o oto aana na'ohai ii'o-ii'oha i pwalo-pwalona God Hahu'ana Nanama.”
69 Baise mar enan Orot Natun boro God fairin uman asukwafune namare nama’am kwana’itin.”
70 Oto kire ko meni dolosi lo'u aana uuri, “?Nge uri i'oe oto Kalena God?”
70 Naatu etei’imak hibatiy hio, “Bo o God Natun?” Jesu iyafutih eo, “Ayu God Natun kwarouw kwao i tur anababatun kwao.”
71 Oto kire ko si te'uri, “!Rongo ka'u! !Kolu rongoa oto maraakaelu nga taa e unue! !Ngeena kolu ka'a saeto'o aana ike lo'u nga iini ke ere takoie!”
71 Imaibo sabuw hio, “Men takokok koubuna’ayah sabuw afa tanabow, anayabin tur awanamaim titit i tainitamaim tanowar!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.