João 8
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs NTLH
1 Oto a Jisas e lae ta'au aana uuwo nge kire haara'inie Uuwo Ni Ei Olif.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Na oto i maahu'o-hu'o aana hai dinge lo'u mola i sulie, a Jisas e he'i eeliho'i lo'u ta'au i lolata aana Nume Maa'i Peine. Oto ahutana mwala e ruru mei saana, e si ii'o i aano huni ha'a-uusulire.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Oto mo ha'a-uusuli aana mo Ha'atolanga a Mosis na mo Parise kire toolea mai ngaeta keni nge kire tapolie maholo ko aeni ola pe'ie nga poro aaopa. Oto kire toolea oto mai i matolada, kire ko si te'uri hunie a Jisas,
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 “Ha'a-uusuli, a keni ie melu tapolie maholo ko ae'aeni ola ue pe'ie mwane aaopa mwaanie poro ingeie.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Aana mo Ha'atolanga ikie, a Mosis e unue uri kie ke uu'i maesie aani heu mo keni nge kire ko tete'urine. ?Oto i'oe, nga taa o kei unue aana?”
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Kire lupwe'i dodolosi mola urine huni pweloa a Jisas, hunie uri kire ke ha'asusu eero-eero i lengine.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Mo ha'a-uusuli na mo Parise kire ko lae pe'i dodolosi lo'u aana, oto lae-lae a Jisas e uure hala-hala i lengi, ko si te'uri hunire, “Mala nga iini hikemiu ko saie uri e ka'a dau hu'isie ike ue nga mei ooraha'aa, nge ke hola'i uu'ie a keni ie aani heu.”
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Oto e he'i ooroma'i lo'u i aano, ko uusu-uusu lo'u i mwakano aana ri'i-ri'ine.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Maholo mo ha'a-uusuli na mo Parise kire rongo urine, kire ko si aehota oopa mwaanie. Mo repo ni mwane oto kire hola'i lae, nga iini ko lae, na nga iini e lae lo'u. Oto lae-lae ta'e a Jisas mola e si oore maraana pe'ie a keni ngeena i matolana mwala i laona lolata ngeena.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 A Jisas e uure hala-hala, oto ko te'uri hunie a keine, “?Mwala ngeena oto i tei? ?Uri nga iini e ka'a oore lo'u huni lei mae aamu?”
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Oto a keine ko aalamie a Jisas uuri, “Nga ta'a-ta'a iini ha'ike lo'u, Poro paine.”
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 Oto a Jisas ko he'i ere uuri lo'u hunie mo Parise, “Ineu oto raa-raa hunie mo iinoni aana walumalau. Iini ko lulu i sulieu, e sa'a he'i lae lo'u i laona rodohono, ta'e kei to'o aana raa-raa nge e sai niie maurihe.”
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Oto mo Parise ko si te'uri hunie, “I'oe mola ni o ko ere i suli'o maraamu ngeena, na nga taa o ko unue ngeena e ka'a to'ohuu ike.”
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 Oto a Jisas e aalamire ko si te'uri, “!Ha'ike! Ma'alana no ko ere i sulieu maraaku urine, ta'e nga taa nou unue e to'ohuu taane. Aana ineu nou saie leu nou uure mai mwaanie, na leu no ko lae hunie. I'omu, omu ka'a saie ike leu nou uure mai mwaanie, wa leu no ko lae hunie.
14 Jesus respondeu:
15 I'omu, omu ko lei-lei mola i sulie tolahai iinoni ni welumalau. Ineu, nou sa'a leie ike nga iini urine.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Ta'e mala uri ne kei leie nga iini, ne kei lei oodo-oodo mola aana. E to'ohuu oto aena aana nou ka'a sai lei ike maraaku, aana Aamaku nge e uusunge'inieu mei nge kei pe'ieu.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Mo Ha'atolanga i'omu maraamiu e unue uri mala nga ro iini ko meni unue ta'a-ta'a mei ola, nge ha'alaa omu sai hiiwalaimoli aana nga taa kire ko unuena.
17 Na
18 Oto ineu oto ngaeta iini huni ere i sulieu, na Aamaku nge e uusunge'inieu mei, ingeie oto ruana nga iini huni ere ha'a-oaie nga taa no ko unue i sulieune.”
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Oto kire ko si dolosi aana Jisas uuri, “?Oto aamamu ingeie i tei?”
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 A Jisas e unue mo wala ienini aana maholo e ha'a-uusulie mwala ta'au i laona lolata aana Nume Maa'i Peine kara'inie leu nge mwala ko nii-nii to'oha aana. Na nga iini e ka'a tapolie ike, aana e ka'a hule ike mone ue aana maholo hunie ke mae.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 Oto a Jisas e he'i te'uri lo'u hunire, “Ne kei lae oto mwaani'omu, na omu kei hei-heitaleau taane, ta'e omu sa'a lio oodoieu ike. Na aena urinena nge mo ooraha'aa i'omu kei ii'o ue aamiu lae hule aana omu kei mae. Oto omu sa'a lae ike aana leu no ko lae aana.”
21 Jesus disse outra vez:
22 Oto mo na'ohai mwane mo Jiu ngeena, kire ko te'uri hunire maraada, “E unue uri kolu sa'a lae ike aana leu ko lae aana. ?Mwaanie e lo'onga'inie uri kei lai horo'ie maraana?”
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 A Jisas e aalamire oto ko te'uri, “I'omu mwala mola aana walumalau mei aano ie ni ngeena, ta'e ineu nou lae mai uure ta'au i Lengi. I'omu, omu uure mwaanie walumalau ie, ta'e ineu, nou ka'a uure ike mwaanie walumalau ie.
23 Jesus continuou:
24 Aena ngeena nou unue oto huni'omu uri mo ooraha'aa i'omu sae'aasileni e sa'a lae ike huni'omu. Mala uri omu ka'a hiiwalaimoli ike aana uri ineu oto iini e ii'o huu, nge mo ooraha'aa i'omu kei ii'o mola ue aamiu hule aana omu kei mae.”
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Oto kire ko si dolosi aana a Jisas uuri, “?I'oe ni a tei?”
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Mo ola hunge taane ue aaku huni unu'i huni'omu na huni lei'omu eeni, ta'e nou ka'a unu'i ike mola tohuku, aana no ko unue mola hunie walumalau walana iini e uusunge'inieu mei, na ingeie oto iini walaimolinge nge aana.”
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Ta'e mwala kire ka'a rongo saie ike mola uri a Jisas ko ere-ere hunire i sulie Aamana.
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Oto a Jisas ko si te'uri hunire, “Maholo omu kei ta'eau a Kale Ni Iinoni i lengi pe'ie hai ei, nge omu ke si saie uri ineu oto iini e ii'o huu. Nou ka'a da ike taane nga mei ola tohuku, ta'e no ko unu-unue mola mo ola a Mama'a e ha'a-uusulieu eeni.
28 Por isso Jesus disse:
29 Na iini e uusunge'inieu mei, ingeie taane pe'ieu, e ka'a toli'aasieu ike mola maraaku, aena aana no ko hele i sulie saena mola tarau.”
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Oto maholo ko ere-ere ue, mo iini hunge aada kire unue uri kire ko hiiwalaimoli oto aana.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Oto a Jisas ko si te'uri hunie mo Jiu nge kire unue kire hiiwalaimoli aana ngeena, “Mala uri omu kei lulu i sulie mo ha'a-uusulinge ineu, nge omu ke si ne'i pwaarongoisuli ineu oto to'ohuu.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Oto omu ke si manata'inie walaimolinge aana God, na walaimolinge ngeena ke si da omu ke ii'o luheta'i mwaanie nanamanga nge omu ko esu ni ho'o nana.”
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Oto kire aalamie a Jisas uuri, “!Ha'ike eena! I'emi mo weuwana Ebraham, na emi ka'a asu ni ho'o ike ue nana nga iini. ?E ue nge o ko unue uri walaimolinge ke si da emi ke ii'o luheta'i?”
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 Oto e aalamire uuri, “No ko unue oto to'ohuu huni'omu uri nga iini nge ko oora-ooraha'aa, ingeie ngeena ko esu ni ho'o oto aana ooraha'aa eena.
34 Jesus disse a eles:
35 Omu meni saie taane uri iinoni ko esu ni ho'o mola, e sa'a ii'o oto huu pe'ie poro paine nge e to'o aana. Ta'e tohungei Kalena poro paine aana nume, ingeie oto kei ii'o oto huu pe'ie aamana, na pe'ie ta'a-ta'a nanamanga no'one mala ingeie.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Oto mala uri a Kale ko luhesi'omu, nge ha'alaa omu ko ii'o luheta'i to'ohuu.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 Nou lio saie taane uri i'omu mo weuwana Ebraham. Ta'e aena aana omu ka'a sare hiiwalaimoli ike aana walaku, nge omu ko eri'apasie mola uri omu ke horo maesieu.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Ineu, no ko ere-ere mola i sulie mo ola nou leesi'i aana Aamaku, ta'e i'omu, omu ko deu i sulie nga taa aamamiu e unue huni'omu.”
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Oto kire aalamie a Jisas uuri, “!Aamameelu to'ohuu oto a Ebraham, mwae!”
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Ta'e i'omu, omu ko si eri'apasie mola uri omu ke horo'ieu i tehula'ana uri ineu no ko sare ha'arongo'omu aana mo wala to'ohuu nou rongo'i mwaanie a God. A Ebraham e ka'a tete'urine ike.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 I'omu, omu ko deu oto mola i sulie tolahana tohungei aamamiu ni ngeena.”
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 Oto a Jisas ko te'uri hunire, “Mala uri a God ke ne'i aamamiu to'ohuu, ha'alaa omu manata diana hunieu, aena aana nou uure oto mai mwaanie a God na ineu oto i seemiu ie. Nou ka'a lae ike mola mai tohuku, ta'e ingeie ni e uusunge'inieu mei.
42 Jesus disse a eles:
43 ?E ue nge omu ka'a sai rongo saie nga taa no ko unu-unue? Omu ka'a sai rongo saie aena aana omu ka'a sare rongo ike hunie walaku.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 I'omu oto mo kalena a Pwelu Eero-eero, na saemiu uri omu ke lae mola i sulie mo ne'isaenga ingeie. Oto tarau, ingeie iini e talei horo mola, na e leledie walaimolinge, aena aana walaimolinge ha'ike no'one aana. Maholo ko ere aani eeronga, nge ko ere-ere oto aana tohungana erenga ni henue ingeie eena, aena aana ingeie iinoni eero-eero, na ingeie aamana oto mo eeronga.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 “Ta'e ineu mone no ko ere aana walaimolinge, na aena mei olana nge omu ka'a sare hiiwalaimoli ike aaku.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 ?A tei iini hikemiu e sai haata'inie uri nou deu hu'isie nga mei ooraha'aa? No ko ere-ere mola aana walaimolinge. ?Ta'e e ue ka'u omu ka'a sai hiiwalaimoli eeku?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Nga iini oto e uure aana God ha'alaa ko rongo hunie walana God. Ta'e i'omu, omu ka'a sare rongo ike hunie walana, aena aana i'omu mone nga mo iini a God ha'ike.”
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Oto mo na'ohai mwane mo Jiu ngeena, kire ko unue hunie a Jisas uuri, “!Aaii! Si'ue, melu ere to'ohuu oto, aana melu unue uri i'oe mwane aaela ni Samaria, na uri li'oa aaela nge aamu.”
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 Oto a Jisas e aalamire uuri, “Nga li'oa aaela ha'ike aaku. Ineu no ko ha'ama'u aana Aamaku, ta'e i'omu omu ko si ere aaelasieu mola.
49 Jesus respondeu:
50 Ineu nou ka'a ari'apasie ike manikulu'anga nakue maraaku. Ta'e iini ko eri'apasie ne ke manikulu'e e ii'o taane, na ingeie oto iini kei leie walumalau.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 No ko unue oto huni'omu uri ta'ena nga iini ko lulu i sulie walaku, e sa'a mae oto oo'oo.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Oto mo na'ohai mwane ngeena ko te'uri lo'u hunie a Jisas, “Melu ko si lio saie uri li'oa aaela nge aamu to'ohuu eena. Aana a Ebraham e mae oto, na oto ahutana mo propet kire mani mae mango. Ta'e i'oe o ko si unue uri ta'ena nga iini ko lulu i sulie walamu, e sa'a mae oto oo'oo.
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 ?Ohe o lo'onga'inie uri i'oe o paine liutaa aana weuwaka a Ebraham? Ingeie, e mae oto na ahutana mo propet kire mae oto no'one. ?Oto o ko lo'onga'inie uri i'oe a tei eena?”
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Mala uri ne kei ha'amanikulu'aau mola maraaku, nga mei lo'onga'inge ha'ike aana manikulu'anga ineu ngeena. Ta'e iini nge ko ha'amanikulu'aau oto Aamaku, iini nge omu ko unue oto uri ingeie God i'omu.
54 Ele respondeu:
55 I'omu hule aana omu ka'a saie ike, ta'e ineu ha'alaa nou sai diana aana. Oto mala ne ke unue uri nou ka'a saie ike, nge ne kei ne'i iinoni eero-eero no'one mala i'omu eena. !Ta'e ha'ike! Nou sai diana aana taane, na no ko lulu i sulie walana.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Weuwaka a Ebraham e sae-sae diana aana e lo'onga'inie kei leesie pongiku. Oto e leesieu taane, na e tohungei saemango oto hiito'o.”
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Oto mo na'ohai mwane mo Jiu ngeena, ko te'uri lo'u hunie a Jisas, “I'oe hule aana nga lime aawalai helisi e ka'a mango ue aamu. ?Oto o ko si unue uri o leesie a Ebraham oto wau i na'o? !Aaii!”
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 Oto a Jisas e te'uri hunire, “No ko unue oto huni'omu uri, a Ebraham e si hute, na ineu, nou ii'o oto.”
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Oto kire so'o hau huni uu'i maesie, ta'e a Jisas e liu mumuni mola mwaanire, e si lae oto mwaanie Nume Maa'i Peine.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.