João 10
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Oto a Jisas ko he'i unue lo'u uuri, “No ko unue oto huni'omu uri iinoni nge e ka'a sili ike i sulie maa aana para ni sipu ta'e ko hane mola aana nga leu aaopa, ingeie iinoni peli-peli na iini horo-horo.
1 “Turobe a tur ao’owen, bobaituw hai fur ana etawanamaim orot men imaim narun, baise nakayam ef ta’ane narun, nati orot i bainowan mowan.
2 Ta'e tohungei kakalihe hunie mo sipu, ingeie oto ko sili mola i sulie maa aana para.
2 Orot yait etawanamaim erur, i bobaituw kaifenayan.
3 Na mwane nge ko kakalie maai para ko tahanie maa talana tohungei kakalihe. Oto tohungei kakalihe ko soie mo sipu ingeie aana satada, na kire rongo saie walana na kire ko lae oto mai saana. Oto a kakalihe ko si ha'atalaire i sinaha takoie leu nge hahalisi kohi huni ngeue e ii'o aana.
3 Orot fur kaifenayan boro etawan isan nabotawiy naatu bobaituw boro orot fanan hina’inan naatu ana bobaituw ta’ita’imon wabih naso’oben na’afih hinanowar naatu nabotaitih ufun hinatit.
4 Maholo ko ha'a-iisitaanga'inie ahutana mo sipu ingeie, nge ko si na'oda. Na mo sipu ingeie ko lulu i sulie, aena aana kire rongo saie walana.
4 I ebotaitih ufun tetitit anamaramaim, i wan ebi’iyon, naatu ana bobaituw ti’ufunun bairi tenan anayabin i fanan hiso’ob.
5 Mala uri nga iinoni aaopa kei lae mai saana mo sipu kire sa'a roro'a ni lulu i sulie ike, ta'e kire kei tehi mola mwaanie aena aana kire ka'a rongo saie ike walana.”
5 Baise fanan ta boro men hini’ufunun, anayabin i fanan men hi’inan imih boro hinabihir.”
6 A Jisas e unue mei aalahuunge ie hunire, ta'e kire ka'a saie ike uri nga taa ni ko sare unue hunire.
6 Jesu iti kawen turamaim eo, baise tur ana naniyan i men hibaimih abistan isan eo’o.
7 Oto a Jisas ko he'i te'uri lo'u, “No ko unue oto to'ohuu huni'omu, ineu oto domana maa hunie mo sipu.
7 Imih Jesu tur ibanak eo maiye, “Turobe a tur ao’owen, Ayu i etawan bobaituw isah.
8 Ahutana mo iini kire hola'i lae mai i na'oku nge kire unue uri ikire mo kakali sipu, ikire mwala peli-peli na mwala horo-horo mola. Oto mo sipu ka'a rongo ike hunire.
8 Sabuw afa wan hinan i bainowah naatu bokwanekwaneyah, baise bobaituw men tainih isah hirub fanah hinowaramih.
9 Ineu oto domana maa nge mo sipu ko liu-liu aana, aana kire ko sili mei i laona para hunie kire ke ii'o sapemawa, na kire ko iisi-iisitaa lo'u huni lae i lo'ohi ngeulaa. Oto e urine lo'u eeku, aana iini ko liu i seeku ha'alaa ha'a-uurilana ko lae, na kei oodoie mo ola diana huni pe'ie mauriha'ana.
9 Ayu i etawan, yait ayu wanawana’umaim run enan boro yawas nab, boro hinarun hinatit fotan gewasin hinagatur.
10 Iinoni peli-peli ko lae mola mai huni peli na huni horo na huni waelie mola nga mo ola. Ineu, nou lae mai uri hunie kire ke hele aana maurihe huu, maurihe nge nga mei ola diana e ka'a ai'aa ike mwaanie.
10 Bainowan tenan i bain, asbunin naatu gurusin akisin hinot tenan; Ayu anan i boro yawas gewasin hinab hinama boro men abistan ta isan hiniyababan.”
11 “Ineu oto a kakalihe diana, iini e mwa'e-mwa'e ni mae honotana mo sipu.
11 “Ayu i bobaituw gewasu. Bobaituw Kaifenayan gewasin ana bobaituw isah ana yawas ebi’inuw.
12 Iinoni eu'esu nge ko hele waaite mola huni lio i sulie mo sipu, e aaopa mwaanie a kakalihe iini e to'o aana oto mo sipu. Maholo iinoni eu'esu ko leesie wawaulo ko lae mai, oto ko tehi mola mwaanie mo sipu. Oto wawaulo ngeena ko si polahi'i na kire ko tatanga hailiu oto.
12 Bobaituw kaifenayan orot ta men karam bobaituw nakaifen naatu i men nowan. Imih anamaramaim haru tuwetuwenih nan na’i’itin, i boro bobaituw nihamiyih nabihir. Naatu haru tuwenituwenih boro bobaituw bairi hiniyow naatu hina’abargiyih nanabin hinabihir.
13 Iinoni eu'esu ngeena ko tehi mola urine, aena aana ko esu uei waaite mola, na e ka'a tohungei manata diana ike hunie mo sipu.
13 Orot boro nabihir anayabin i orot ta hibai na ma ekakaifen, imih bobaituw isah i men enotanot gagamin.
14 — ausente —
14 Ayu i bobaituw kaifenayan gewasu. Au bobaituw asu’ubih naatu i ayu hisu’ubu.
15 — ausente —
15 Tamai ayu susu’ubu na’atube, ayu Tamai asu’ub naatu au yawas bobaituw isah ai’inuw.
16 Nou to'o aana taane ngaeta mo sipu na ikire ha'ike ue i laona para ni sipu ineu. Ta'e ne kei haro toole'i taane ue mai hunie kire ke ii'o pe'ie mo iini kire ii'o oto i laona para. Kire kei haro ne'ie ta'a-ta'a hakaa ni sipu mola, na ineu oto ta'a-ta'a kakalihe nge kire sai rongo hunie.
16 Bobaituw afa ayu nowau i men iti fur wanawanan tema’am. I auman anabuwih hinan hinarun. I auman ayu fanau hinanowar, nati’imaim i boro bobaituw ta’imon naatu kaifenayan ta’imon.
17 A Mama'a e manata diana hunieu, aena aana nou mwa'e-mwa'e ni toli'aasie mauriha'aku hunie uri ne ke si hele aaliho'i lo'u aana.
17 Tamai ebiyabuwu anayabin ayu au yawas ani’inuw, saise yawasu anama maiye.
18 Nga iini ka'a ta'aasie ike mauriha'aku mwaanieu. Ineu, nou toli'aasie mola maraaku. Nou to'o aana nanamanga huni toli'aasie mola maraaku, na nou to'o aana nanamanga no'one huni tola aaliho'i lo'u aana. Na nga taa Aamaku e unue mei ola ne kei esuie ni otona.”
18 Men yait ta ayu au yawas nabosair, baise ayu taiyuwu au kokomaim au yawas anayara’iy. Ayu au fair ema’am anayara’iy naatu au fair ema’am anabora’ah maiye. Iti obaiyunen i Tamai biyanane abai.”
19 Oto mei oopanga ko reu lo'u i matolada mo na'ohai mwane mo Jiu i tehula'ana mo wala ienini.
19 Iti tur hinonowar anamaramaim Jew sabuw tarsibih maiye.
20 Mo iini hunge aada ko unue uuri, “!Li'oa aaela nge aana! !A mwaena ko tohungei hero-hero oto! ?Aana e ue omu ko rongo hunie?”
20 Sabuw moumurih maiyow hi’o, “I demon hitounbubur ema’am naatu ebikoko’aw. Aisim ana tur kwanonowar.”
21 Ta'e ngaeta mo iini aada ko te'uri, “Iinoni li'oa aaela aana, e sa'a unue ike mo ola urini. ?Na uri li'oa aaela e sa'a tahanie ike maana mwala e ulu? !Ha'ike oto oo'oo!”
21 Baise sabuw afa hi’o, “Tur iti na’atube men karam orot demon hinatounbubur ema’am nao’omih. Mi’itube demon orot matan fim nabotawiy?
22 Oto aana mo waro-waro wawai ni iihi'ure, e hule oto aana maholo hunie Houlaa Ni Ha'amaa'ilana Nume Maa'i Peine i Jerusalem.
22 Nati rarabkokou wanawanan Tafaror Bar ana hiyuw wabin Koksouwen i Jerusalemamaim hibogaigiwas.
23 A Jisas ingeie i laona lolata aana Nume Maa'i Peine, na ko liu aana Leu Ni Haa-haanaku a Solomon Inemauri.
23 Naatu Jesu Solomon ana efan awan ta Tafaror Bar wanawanan imaim bat reremor.
24 Oto ngaeta mo na'ohai mwane mo Jiu kire lae mai loko ahuie a Jisas, kire ko si dodolosi aana uuri, “?Melu kei maa'oohi tewa uri taa, i na'ona o kei unu haada'i aana oodoi'emeelu uri i'oe a tei? Mala uri i'oe a Kraes to'ohuu, o ke unue oto oodoi'emeelu.”
24 Jew hai ukwarih hiru’ay hi’arbebera’uh hi’u, “Mar bai’ab boro inabotani anama anakaifi? O Keriso na’at, bebeyanamaim ku’o anowar.”
25 Oto a Jisas ko aalamire uuri, “Nou unue ka'u oto huni'omu, ta'e omu ka'a sare hiiwalaimoli ike aaku. Mo hu'i-hu'ite nge no ko esui'i aana satana Aamaku, kire haata'inie taane oto uri ineu a tei.
25 Jesu iyafutih eo, “Ayu kwa a tur aowen, baise kwa men kwaitumatum. Ina’inanen ayu Tamai wabinamaim asisinaf i ayu isou eo’orereb.
26 Ta'e omu sa'a hiiwalaimoli ike aaku aena aana i'omu nga mo sipu ineu ha'ike.
26 Baise kwa men kwabitumatum anayabin kwa men ayu au bobaituw.
27 Mo sipu ineu kire rongo saie walaku, na kire ko lulu i sulieu. Nou sai diana aada,
27 Ayu au bobaituw asu’ubih imih fanau hinowar tebi’ufnunu.
28 na no ko niie maurihe huu hunire, oto kire sa'a ai'aa oto oo'oo. Nga iini e ka'a sai leu'i ike no'one mwaanie nimeku.
28 Ayu yawas wanatowan abitih; naatu boro men ta nakasiy; men ta ayu umou’umaim nabosair.
29 Aamaku e nii'i hunieu, na ingeie e paine liutaa aana lo'u ta'ena nga iini. Oto nga iini e sa'a roro'a ni leu'i ike mwaanie nimana a Mama'a.
29 Tamai ayu bow bitu i ra’at etei natabirih, imih ayu Tamai umanamaim men yait ta nabosairen.
30 I'emere'i a Mama'a ta'a-ta'a iinoni mola.”
30 Tamai naatu Ayu airi i ta’imon.
31 Oto mo na'ohai mwane ngeena kire ko si so'o hau lo'u huni uu'i maesie a Jisas.
31 Ibanak maiye Jew sabuw kabay hibow hitarabimih,
32 Oto a Jisas ko te'uri hunire, “Mo hu'i-hu'ite diana oto hunge nou haata'ini'i eemiu uure mwaanie a Mama'a. ?Oto iini uri taa aani nge omu ko sare horo'ieu haahie?”
32 baise Jesu sabuw isah eo, “Ayu Tamai biyanane ina’inan gagamih moumurih maiyow ai’obaiyi. Anayabin iti isan ayu kabayamaim kwanarabu.”
33 Oto mo mwaena kire aalamie uuri, “Melu ka'a sare uu'i maesi'o ike haahie mo ola ngeena, ta'e haahie o ko ere mwakata'inie a God. !I'oe iinoni mola mala i'emeelu, ta'e o ko si sare dau oto mala uri i'oe a God!”
33 Jew hiya’afut hi’o, “Aki men nati isan kabayamaim anarabi, baise o God kubi’i’iyab, anayabin o i orot maiyow, naatu taiyuw God kurarouw.”
34 A Jisas e aalamire oto ko te'uri, “Uusulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maa'i i'omu uri a God e unue hunie ngaeta mo na'ohai mwane oto i na'o uuri, I'omu mo god. Sam 82:6
34 Jesu iyafutih eo, “Kwa a Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum ema’am, ayu ao’o kwa etei i god?
35 Kolu meni saie ka'u uri walu ola mo Uusu-uusu Maa'i e ere i suli'i, mo ola to'ohuu. Na mo iinoni nge walana a God e hule aada wau i na'o, a God e haara'inire uri ikire mo god.
35 I etei god narouw na’a’afih na’at, tur God i menane na naatu Buk Atamaninamaim hikikirum men hina’astu’ub.
36 ?Oto e ue omu ko si unue uri no ko ere mwakata'inie a God aana nou unue uuri, ‘Ineu a Kalena God.’? Ineu ka'u oto iini a God e lio hilisieu na e uusunge'inieu mei.
36 Ayu Tamai yasairu i nowanamih amatar naatu irubinu naatu iyafaru ana iti tafaramaim atitit i boro mi’itube? Mi’itube ayu God bai’i’iyabin kwarouw kwa’o’o, anayabin ayu God Natun arouw ao’omih?
37 Mala uri nou ka'a asuie mo esunge Aamaku, nge omu ke su'uri hiiwalaimoli eeku.
37 Ayu Tamai sisinafube men ana sisinaf bibaitutumu.
38 Ta'e mala uri no ko esuie taane mo esunge Aamaku, nge e malisine uri omu ke hiiwalaimoli aana mo ola no ko esui'i, ma'alana omu ka'a hiiwalaimoli ike aana walaku. I leune nge omu kei sai diana aana uri a Mama'a taane i lalo aaku, na ineu i lalo aana a Mama'a.”
38 Baise ayu ata sinaf kwa men kwatabitutumu na’at, karam nati ina’inanen kwata’itah kwataso’ob imaim kwatitumatum, ayu i Tamai wanawanan, naatu Tamai i ayu wanawanau.”
39 Oto kire ko eri'apasie lo'u kire ke tapolie, ta'e e liu mola i matolada, e si lae mwaanire.
39 Ibanak maiye bain rabinamih hiwa’an, baise i umahine soratait tit.
40 Oto a Jisas e si aatoholo aaliho'i lo'u aana wai i Jodan hunie leu nge a Jon e loto maa'i ke'u aana, na e si o'o'o wau i leune.
40 Naatu Jesu ibanak matabir maiye Jordan rabon rounane, marasika John sabuw imaim bapataito bitih efan imaim tit naatu Jesu imaim ma.
41 Mwala oto hunge kire lae mai saana, na kire ko unue uuri, “A Jon e ka'a asuie ike nga mo hu'i-hu'ite ta'e ahutana mo ola e unu'i i sulie a mwane ie, kire to'ohuu oto.”
41 Naatu sabuw moumurin maiyow hina biyan hitit, naatu hi’o, “John ina’inan men ta sinaf a’itin, baise John iti orot isan eo’o i turobe.”
42 Na mwala hunge i leune kire si hiiwalaimoli aana a Jisas.
42 Efan nati’imaim sabuw moumurin maiyow Jesu hitumitum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.