Gálatas 4
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Ne ke he'i ere luhesie lo'u mola uuri. Maholo mwela e mwai-mwei ue, e sa'a hele aana ike ue to'o-to'olana aamana. Na ma'alana uri aamana e mae oto na e to'o aana taane oto walu ola ngeena, ta'e mwala aaopa kire kei haro lio i sulie mwela ngeena mala ngaeta koni-konihe mola.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Na kire kei lio i sulie no'one walu ola ingeie hunie, na ingeie kei ii'o mola i mamalutana mo ha'a-uusuli ingeie na mo iini kire ko lio i sulie. Oto kei ii'o i mamalutada lae hule aana maholo aamana e unue ka'u e malisine kire ke oopaa po'o ni iini ingeie hunie.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Ikie e urine no'one. Maholo kie ka'a saie ue a God, kie ii'o no'one mola mala mo koni-konihe i mamalutana mo ha'atolanga aana walumalau ie.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Ta'e e lae mai hule aana maholo oto hunie, nge a God e uusunge'inie mai a kalena i laona walumalau. E hute mai aani iinoni na e ii'o oto i mamalutana mo Ha'atolanga a Mosis.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 A God e asuie leune urine, uri huni tola aaliho'i aana mo iini kie ii'o i mamalutana mo Ha'atolanga hunie kie ke lae mai ne'i tohungei mwela oto ingeie.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Oto huni haata'inie uri kie ne'ie oto mo kalena a God to'ohuu, a God e uusunge'inie mai Li'oa Maa'i aana a Kalena hunie ke ii'o i laona mauriha'aka. Na Li'oa ngeena ko si haata'inie uri kie sai soie a God Aamaka aana “Mama'a.”
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Oto omu ka'a ne'i koni-konihe ike lo'u, ta'e omu ne'i kalena oto to'ohuu. Na aena aana omu ne'i kalena mone oto, nge a God kei niie maurihe nge e unue mo mwela ingeie ke to'o aana oto huni'omu.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 I na'o maholo omu ka'a sai diana aana ue a God, omu ne'i koni-konihe mola na omu talei eu'esu mola nana mo god eero-eero.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Ta'e maholo ienini, omu sai diana aana oto a God, na nga taa nge e diana lo'u liutaa, nge a God e sai diana aamiu oto. ?Oto e ue? ?Uri omu ko sare ooli lo'u i mamalutana mo ha'atolanga aana mo li'oa ni welumalau, nge hule aana kire mamaela'a mola na kire ne'ie mola mei ola mwaakule? ?Wa saemiu omu ke ne'i koni-konihe lo'u mola nada mala hola'ina'o?
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 No ko dolosi eemiu urine, aena aana omu ko sare lulu i sulie oto ta'ena nga ha'atolanga aana mo Dinge Paine mo Jiu, na mo waro-waro, na mo maholoi helisi.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Oto no ko tohungei maarara mola mwaanie uri nou ha'aweoau mola pe'i'omu.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Oto no ko eitanai'omu, maeni eesiku maa'i, uri omu ke uusulieu aana ii'onga luheta'i mwaanie mo Ha'atolanga a Mosis. Omu ke aamasito'o ka'u aana waite, maholo nou eeli'u huni lae i sulie a Jisas, nou toli'aasie mola mo Ha'atolanga a Mosis, na urine e urihana nou uusuli'omu no'one mo Aapoloa Aaopa aana ii'onga luheta'i mwaanie mo Ha'atolanga a Mosis ngeena.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Omu saie oto uri aena mei maelaa e hite aaku, nge nou hola'i hule i seemiu na nou taroha'inie oto Tataroha Diana huni'omu.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Oto ma'alana mei mweringe ni sape ineu ngeena e ne'i malaahonga huni'omu hunie omu ke maaleledieu wa hunie omu ke oohe aasieu, ta'e omu ka'a dau urine ike. Omu tohungei tolakonieu mola oto mala nga ensel a God, na oto mala uri omu ko tolakonie a Jisas Kraes maraana.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Aana maholona, omu ko ile-ilenimwa'e mola ni esuie ta'ena nga mei ola hunieu, hule aana omu ko kara'i aakanie mola maamiu hunie omu ke nii'i hunieu mala uri ke pe'ieu. ?Ta'e nga taa nge e rau aana ilenimwa'enga i matolakaelu ngeena?
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 ?Uri i sulie no ko unue mo ola to'ohuu huni'omu nge omu ka'a sare lio lo'u takoieu, wa omu ko lo'onga'inieu mala uri ineu maelonga i'omu?
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Ngaeta mwala aaopa kire ko tohungei heri hunie taane hikunge pe'i'omu, ta'e hikunge ikire ngeena e ka'a mei ola diana ike huni'omu. Kire ko sare oopa'omu mola mwaanieu ni ngeena, hunie uri omu ke sere'inieu na omu ke hari hunie mola ha'a-uusulinge ikire.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Ineu maraaku nou sa'a hii aaela ike mala uri omu ko heri hunie nga mei ola diana. Aana e malisine uri leune ke to'ohuu urine aamiu oto tarau, na e ka'a ilisie ike mola maholo ineu pe'i'omu.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Ta'e omu ke lio talamiu, maeni mwela ineu, aana nga taa kire ko ha'a-uusuli'omu aana e ka'a diana ike. No ko tohungei sapesalu i suli'omu oto mala hu'e ko sapesalu aani mwela. Na ne kei sapesalu oto urine hule aana maholo omu kei ne'i rato oto to'ohuu aana tolahana a Kraes.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 !Oo, maeni mwela ineu! Saeku uri ne ke ii'o pe'i'omu oto molana. Ha'alaa e kohi, hunie uri ne ke su'uri ere raramaa urine huni'omu, ta'e ne ke haata'inie oto hiinge ineu takoi'omu aani erenga aani wawa oto pe'i'omu. Ta'e aana nou ii'o ha'atau uurini, nou ka'a saie uri ne kei lo'onga'i lo'u uri taa i suli'omu.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Ngaeta mo iini eemiu ko sare talama'inie mo Ha'atolanga a Mosis huni lulu i suli'i. ?Oto e ue? ?Uri omu sai diana aana taane tohungana lo'onga'inge aana mo Ha'atolanga ngeena?
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Uusulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maa'i uri a Ebraham e to'o aana e ro mwela mwane. Nga iini e hute mola aana hu'e au'esu ingeie, na ngaeta iini e hute aana tohungei hu'e oto ingeie kire toolea nana. Tohungei hu'e ingeie e ka'a au'esu ike mala koni-konihe, ta'e e ii'o luheta'i mola mwaanie asunge urine.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Kele mwane nge e hute aana hu'e au'esu ngeena, e lodo na e hute oto mola mala ahutana mo mwela. Ta'e iini nge e hute aana tohungei hu'e oto a Ebraham, ha'alaa e hute oto i sulie haiholota'inge a God e asuie hunie.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Laladonga ienini e ha'asaikie aana e ro mei ola hai-aaopa'i. E ro hu'e ngeena domana uri e ro mei heiholota'inge i matolana a God na mwala ingeie. Satana hu'e au'esu ngeena, a Hega, na ingeie domana mola nga haiholota'inge nge a God e asuie i lengine toloi henue i Saenae aana maholo e niie mai mo Ha'atolanga hunie a Mosis. Oto ahutana mwala ni Jiu nge kire ko lulu i sulie mo Ha'atolanga ngeena, kire urihana mola mo mwela aana hu'e au'esu ngeena, na ikire mo iinoni au'esu mola no'one.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Kalena a Hega wau i na'o ngeena a Ismael, ingeie nge e aehotaa hanue kire haara'inie aana Arabia. Oto leune kie sai leesie oto uri a Hega domana mola mo Ha'atolanga, aana kire uure oto mwaanie toloi henue i Saenae wau aana hanue i Arabia. Na a Hega domana no'one nga nunui ola mola aana hanue paine i Jerusalem si'iri ni ngeena, aena aana mwala ni Jerusalem na oto ahutana mo Jiu kire mani ne'i koni-konihe oto mola i sulie mo Ha'atolanga a Mosis hule si'iri.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Ta'e a Sera, e urihana Jerusalem ta'au i Lengi nge e ii'o luheta'i mwaanie mo Ha'atolanga ngeena, na ingeie oto domana nikana ahutana mo iini kie ko hiiwalaimoli aana haiholota'inge a God. Na aena leune nge kie ii'o luheta'i oto no'one mwaanie mo Ha'atolanga.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Na ne'isaenga aana nge uusulana e lae i laona mo Uusu-uusu Maa'i uuri, O ke ile-ilenimwa'e mola keine, iini o amara. O ka'a sapesalu ike ue aani to'o-mwelanga, ta'e o kei aawara taane, na o kei kana. Aena aana ma'alana o ii'o maraamu aana o ka'a ha'ahutaa nga mwela oto i na'o, ta'e o kei to'o mwela hiito'o liutaa aana keni nge e ma'ahu pe'ie poro i'oe. Aesaea 54:1
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Oto ienini, maeni eesiku maa'i, kie urihana lo'u a Aesak, aana kie mani hute haalu mala mo tohungei kalena God oto i sulie haiholota'inge ingeie, mala ka'u a Aesak no'one e hute i sulie haiholota'inge a God hunie a Ebraham.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Aamasito'o ka'u aana a Ismael, kalena a Ebraham nge e hute mola mala ahutana mo mwela, e talei teunge'inie ka'u a Aesak, iini nge e hute oto i sulie walana Li'oa Maa'i a God. Na kei urine lo'u hunikie mo iini nge kie hute haalu aana Li'oa Maa'i a God, aana mo iini nge kire ko lulu i sulie mo Ha'atolanga, kire kei tohungei teunge'inikie no'one urine.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Ta'e aamasito'o ka'u aana nga taa nge mo Uusu-uusu Maa'i e unue lo'u mei puri aana e unue uuri, Uusunge'i aasie mola hu'e au'esu ngeena pe'ie a kalena. Aana kalena hu'e au'esu e sa'a to'o tararuru ike pe'ie kalena tohungei hu'e aana nga mei ola aana to'o-to'olana aamana. Jenesis 21:10
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Oto, maeni eesiku maa'i, kie saie oto uri ikie mo kalena hu'e au'esu ngeena ha'ike lo'u na mo Ha'atolanga e sa'a roro'a lo'u hunikie. Ta'e ikie mo kalena oto tohungana hu'e nge e ii'o luheta'i mwaanie mo Ha'atolanga, na ha'a-oodohilaka e lae oto pe'ie a God aena aana hiiwalaimolinge ikie.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.