Gálatas 3
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 !I'omu mo mwe'u-mwe'ule ni Kalesia! Ha'arongolamiu e lae haada'i ka'u taane oto i sulie maelana a Jisas i lengine po'u-po'u. ?Oto e ue omu ko si aatopuri aana? ?Ohe nga iini e si'ohi'omu hunie pwaumiu ke aaela urine?
1 Kwa Galasia sabuw i kwabikoko’aw! Yait rarafi kwabi’afesair? Kwa etei matamaim Jesu Keriso onaf afe’en momorob isan, ayu bebeyan maiyow ana morob mi’itube i akubunabuna kwanowar.
2 Ta'a-ta'a mei ola mola nou saeto'o aana omu ke unue oodoieu. ?Ohe omu hele aana Li'oa Maa'i a God aani lulu i sulilana mo Ha'atolanga a Mosis, wa aani rongolana Tataroha Diana pe'i hiiwalaimolinge aana?
2 Imih au baibat ta’imon anibat kwanao ana nowar. Anun Kakafiyin kwabaib i ofafar eo na’atube kwasisinaf imih kwabai, o Tur Gewasin kwanowar kwaitumatum imih kwabai?
3 ?E ue ni omu si lae otoi pweu hiito'o urine? Omu aehotaa ka'u oto mau-meuringe diana i'omu aana Li'oa a God. ?Oto uri saemiu omu ke ha'amangoa lo'u mola ha'a-uurilemiu aana nanamanga i'omu ni iinoni maraamiu? !E aasa!
3 Kwa mi’itube’emih kwabikoko’aw! Kwa i Anun Kakafiyinamaim kwabusuruf; naatu boun i kwakokok taiyuw a fairamaim kwanakusouwimih kwabiwa’an?
4 Omu tohungei sapesalu oto hiito'o aana mau-meuringe i'omu hunie a Kraes. ?Uri nga mo ola mwaakule mola ni ngeena? !Nou hiiwalaimoli uri ha'ike!
4 Kwa iti biyababan kwabai kwabi’akir kwanotanot i yabin en ai ana yasisir en? Ige, iti sawar ibo anayabin auman o ana’an auman.
5 ?Uri a God e niie Li'oa huni'omu na ko esuie mo hu'i-hu'ite i matolamiu aena aana omu tola i sulie mo Ha'atolanga a Mosis, wa aena aana omu rongoa Tataroha Diana na omu hiiwalaimoli aana?
5 God Anun Kakafiyin ebit naatu wanawanamaim ina’inan ebiwa’an, anayabin ofafar eo na’atube kwasisinaf imih ebit o Tur Gewasin kwanowar kwabitumatum imih ebit?
6 Uure oto wau i na'o Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, A Ebraham e hiiwalaimoli aana God, na aena urinena nge e ne'i iinoni oodota'i i maana a God. Jenesis 15:6
6 Abraham ana yawas mi’itube ma’am i kwana’itin; Buk eo na’atube, Abraham God itumitum, naatu i ana baitumatumamaim God bai, anayabin ana ef mutufurin God matanamaim.
7 Oto e malisine omu ke sai diana aana uri mwala nge kire hiiwalaimoli, ikire oto mo tohungei kalena Ebraham.
7 Imih kwa i kwanaso’ob, Abraham wawawan anababatun i sabuw iyab aurih baitumatum ema’am.
8 Oto wau i na'o, mo Uusu-uusu Maa'i e hola'i ere taane oto i sulie uri a God kei ha'a-oodohie mo Aapoloa Aaopa aani hiiwalaimolinge. Aena mei olana nge a Ebraham e hola'i rongoa oto aana Tataroha Diana uuri, A God kei da hunie komu i'oe ke ha'adiana'aa ahutana mwala ni welumalau i tehula'amu. Jenesis 12:3
8 Buk marasika eo baiman na’atube, God Ufun Sabuw baitumatumamaim boro nayamutufurih. Naatu imih Tur Gewasin Abraham isan eorereb. “O wanawanamaim God boro sabuw etei nigegewasinih.”
9 Aena urine nge a God ko si ha'adiana'aa mo iini nge kire hiiwalaimoli aana, mala e ha'adiana'aa ka'u a Ebraham aana e hiiwalaimoli.
9 Abraham itumatum naatu baigegewasin bai, imih sabuw iyab tibitumatum i baigegewasin tebaib i baib na’atube.
10 Ta'e mo iini nge kire ko norue oto mola lulu i sulilana mo Ha'atolanga a Mosis huni ha'a-oodohilada, nge a God kei leire. Aana mo Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, ta'ena nga iini nge e ka'a tola i sulie ahutana mo ola nge uusuleni e lae i laona Puke ni Ha'atolanga ienini, nge leilana kei lae. Diutronomi 27:26 Na e aasa hunie nga iini kei tola i sulie ahutana mo Ha'atolanga ta'ingelu.
10 Sabuw iyab ofafar tafan hitumatum hima tibi’ufunun, nati sabuw i o rarafen babanamaim tema’am. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait Ofafar Bukamaim hikirum inu’in mar etei men nati tur eo na’atube ebi’ufunun, nati orot i God ana orarafen babanamaim ema’am!”
11 Oto lo'u, e matapwa taane uri nga iini ha'a-oodohilana e ka'a lae-lae ike i na'ona a God i tehula'ana lulu i sulilana mo Ha'atolanga, aena aana mo Uusu-uusu Maa'i e unue no'one uuri, Iinoni e oodota'i i maana God i tehula'ana hiiwalaimolinge, nge ha'alaa kei meuri huu. Habakuk 2:4
11 Imih boun i bebeyan ebi’obaiyit men yait ta ofafar eo’omaim boro ana ef nayamutufur nan God biyan natitamih. Anayabin Bukamaim eo, “Orot yait baitumatumamaim ana ef yamutufur na God baib, i akisinamo boro nama.”
12 Na Ha'atolanga a Mosis mei ola aana hiiwalaimolinge ha'ike, ta'e ola mola aana asunge, aana e unue uuri, Iinoni nge ko sare to'o aana maurihe huu haahie tola i sulilana mo Ha'atolanga ienini, nge ke dau oto i sulie ahuteni ha'alaa. Levitikas 18:5
12 Ofafar ana bowabow i men ta baitumatumamaim ema’am, baise Bukamaim eo, “Orot yait sawar etei ofafar eo na’atube nasisinaf na’at boro nama.”
13 Ta'e mo Ha'atolanga a Mosis ko uesie mo iini kire ka'a dau i suli'i. Aamasito'o ka'u aana Uusu-uusu Maa'i nge e unue uuri, A God ko uesie ta'ena nga iini nge kire ko aaroroa i lengine nga ai.Diutronomi 21:23 Oto mei olana nge e rau aana a Jisas honotaka, na aena leune nge uesinge aana mo Ha'atolanga e lae hunie a Jisas. Ta'e aena leune no'one a Jisas e ha'a-uurikie mwaanie uesinge aana ii'onga lo'u i mamalutana mo Ha'atolanga.
13 Baise it etei ofafar ana orarafen babanamaim tama’am Keriso tubunit it ata orarafen i bai; anayabin Bukamaim eo, “Orot yait ai afe’en teo’onaf nati orot
14 A Kraes e asuie leune urine, hunie uri mo Aapoloa Aaopa no'one ke hele aana nga taa nge a God e haiholota'i huni niie nana a Ebraham. Na ko lae urine hunie mo iini kie hiiwalaimoli aana Jisas, uri kie ke hele aana Li'oa Maa'i nge a God e haiholota'inie oto hunikie.
14 Keriso iti sinaf saise baigegewasin God Abraham eo’omatan i Keriso Jesu’umaim tan Ufun Sabuw hitab, saise baitumatumamaim Anun Kakafiyin tatab God eo’omatanit na’atube.
15 Maeni eesiku maa'i, ne ke asuie ka'u nga ha'amalanga i sulie mau-meuringe si'iri. Mala uri nga iinoni ko heiholota'i pe'ie ngaeta iinoni na uri kirerue ko ere ma'uta'a oto, nga ta'a-ta'a iini e sa'a he'i uure honosie lo'u, wa ke sapeie lo'u aana nga mo erenga.
15 Taitu tuwai’inah, ayu i boro mar etei tasisinafumaim ao kwana’itin. Orot rou’ab sawar ta isan hairi hio hibasit wabih obaibasit ana fefemaim hikikirum boro men yait ta na’astu’ub o tafan naya’abar.
16 Na aapa hatarie hiiwalaimolinge e urine no'one, aana a God e unue mo heiholota'inge ngeena hunie a Ebraham pe'ie a weuwana.Jenesis 13:15 Oto, omu ke lo'o-lo'onga'i kohi i sulie leune aena aana Uusu-uusu Maa'i e ka'a unue ike “pe'ie mo weuwana” hunie ke rongo mala mo iini hunge aana mo iini kire uure mwaanie komu a Ebraham, ta'e e unue mola “pe'ie a weuwana.” Oto e rongo mala ko ere liutaa mola i sulie e ta'a-ta'a iinoni, na iinine oto a Kraes.
16 Naatu boun kwana’itin, God ana omatanen ta Abraham eomatan, naatu uwan auman eomatan, Bukamaim i men hikirum hio wawawan, nati i men wanawan moumurih isah eo, baise uwan ta’imon isan eo. Nati uwan i Keriso.
17 Oto nga taa nou sasare unue uri hola'ina'o a God e asuie nga haiholota'inge ma'uta'a pe'ie a Ebraham, na e hai tangalau pe'ie e oolu aawalai helisi lo'u mola mai puri, na mo Ha'atolanga a Mosis ko ta'ela'i oto. Oto mo Ha'atolanga nge kire si lae mola mai puri urine, kire sa'a roro'a oolisie ike haiholota'inge a God pe'ie a Ebraham, wa ke waelie nga mei ola aana.
17 Abisa ao anayabin i God Abraham hairi obaibasit ta hikirum in, imaibo kwamur 430 sasawar ufunamaim ofafar matar, imih men karam God ana obaibasit marasika kikirum boro ta’astu’ub naatu ana omatanen tabosair.
18 Na e to'ohuu oto, aana mala uri kie kei lae oto mola i sulie Ha'atolanga huni hele aana nga taa nge a God e niie mai hunie a Ebraham, nge e lio mala uri e sa'a lae oto i sulie haiholota'inge eena. Ta'e e sa'a mwada'u ike urine, aena aana a God e tohungei nii mwaakule mola aana ha'adiana'anga ingeie hunie a Ebraham aena aana e asuie haiholota'inge oto pe'ie.
18 Anayabin God ana siwar ofafar tafanamaim tabatabat na’at, nati i ana omatanen tafanamaim boro men tabat, baise God ana bosiyasiyaramaim ana omatanen kaif Abraham baigegewasin itin.
19 ?Oto nga taa ka'u mo Ha'atolanga e uure hunie? A God e niie lo'u mei mo Ha'atolanga ngeena uri huni haata'i diana aana lo'u takalonga mo iinoni. Na e lo'onga'inie uri mo Ha'atolanga ngeena kei ii'o ka'u urine lai hule aana iini nge haiholota'inilana e lae ka'u kei lae mai.
19 Imih ofafar ana’an i abisa isan matar? Ofafar mamatar ana’an i kakafih imaim itinin so’ob isan. Naatu imaim tabonawiyit tanan Abraham uwan isan God eo’omatan tan tatit. Iti ofafar i tounamatar hibai hire orot foun batayan hitin.
20 Ta'e nga ha'a-uureruru e sa'a asu ike maholo ta'a-ta'a iini mola ko heiholota'i, na i leune kie sai leesie aaopanga i matolana mo Ha'atolanga nge a Mosis e ha'a-uuresi'i na haiholota'inge a God hunie a Ebraham, aana haiholota'inge a God hunie a Ebraham ngeena, a God e asuie mola maraana.
20 Naatu God Abraham omatanen bitin ana veya i men foun batayan orot biyanamaim sinaf, baise God akisin foun bat sinaf.
21 ?Oto uri mo Ha'atolanga e uure honosie mo heiholota'inge a God? !Ha'ike! Aana mala uri a God ke niie mai nga ha'atolanga nge e sai niie maurihe huu, nge ta'ena nga iini ko tola i sulie ha'atolanga ngeena kei ne'i iinoni oodota'i oto pe'ie a God eena.
21 Kwanotanot ofafar naatu God ana omatanen hairi i tibigamigam? En anababatun, anayabin ofafaramaim orot ana yawas tabaib na’at, turobe orot ana ef yamutufurin isan boro ofafaramaim tan.
22 Ta'e e ka'a urine ike, aena aana mo Uusu-uusu Maa'i e unue uri ooraha'aa e roro'ie ahutana mwala aana walumalau. Oto aena urinena nga tala lo'u hunie kie ke helesie mo heiholota'inge a God ha'ike lo'u, ta'e hiiwalaimolinge aana a Jisas Kraes oto ha'alaa.
22 Baise Bukamaim eorereb tanowar, tafaram tutufin etei i bowabow kakafin ana fair bai karatan. Imih ef ta’imon God ana omatanen bain nowatamih matar isan i Jesu Keriso akisinamo tanitumitum.
23 Ta'e maholo kie ka'a hiiwalaimoli ike ue, nge mo Ha'atolanga e uure a'aila'a oto hiito'o honosikie, na kie ii'o mola i mamaluteni lae mai hule aana maholo a God e haata'inie tala ni hiiwalaimolinge aana a Jisas.
23 Baitumatum i ufibo natit, baise wantoro’ot i ofafar buwit ana dibur yariyit tama nan imaibo baitumatum natit irerereb.
24 Na aena urine nge mo Ha'atolanga kire liu honosikie lai hule aana a Kraes e lae mai hunie ha'a-oodohilaka pe'ie a God aani hiiwalaimolinge aana.
24 Isan imih ofafar i ata bai’obaiyen orot na’atube bonawiyit tana Keriso biyan tatit, naatu boun i baitumatumamaim ata ef yamutufur God nanamaim tatit.
25 Ta'e ienini, tolaha ni hiiwalaimolinge e hule mone oto, nge mo Ha'atolanga ka'a liu honosikie lo'u.
25 Imih it boro men ofafar ana bonawiyenamaim tanama’amih, nati i sawar, anayabin boun i baitumatum ana veya tit.
26 Oto omu meni ne'i kalena a God oto aana omu lado pe'ie a Jisas Kraes aena aana omu hiiwalaimoli aana.
26 Naatu kwa etei’imak baitumatumamaim kwana Jesu Keriso bairi kwaita’imon God natunatun kwamatar.
27 Aana ahutemiu nge omu lado to'ohuu pe'ie a Kraes aana loto-maa'inge, nge omu to'o aana no'one mau-meuringe a Kraes i lalo aamiu.
27 Keriso wabinamaim bapataito kwabai ata kou’ay ta’imon matar, imih Keriso ana yawas a faifuwamih kwa’us.
28 Oto nga mei ola hunie ke aaopa i matolamiu mo Jiu na mo Aapoloa Aaopa ha'ike lo'u, wa i matolana mo koni-konihe na mo aalaha, wa i matolana mo mwane na mo keni. Omu meni ne'ie oto e ta'a-ta'a iinoni i lalo aana a Kraes Jisas.
28 Imih kwa i men a itinin tata’amih, men Jew o Ufun Sabuw, men akir o roufamen sabuw, men orot o babin, kwa etei i ta’imon Keriso Jesu ana baita’imonin wanawananamaim kwama’am.
29 Oto mala uri i'omu mo iinoni a Kraes, nge omu ne'ie oto mo kalena Ebraham eena, na omu kei haro hele aana maurihe nge a God e haiholota'i huni niie nana Ebraham.
29 Keriso kwa nowa namamatar na’at, kwa i Abraham wawawan naatu God abisa eo’omatan boro kwanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.