Atos 2
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Oto e hule aana Houlaa Ni Pentekos e hiu wiki mola i purine a Jisas e tahela'i mwaanie maenga, na aana hai dinge ngeena mo hurula'aa kire mani ruru aana ta'a-ta'a leu i Jerusalem.
1 Pentecost ana veya na tit, etei’imak hiru’ay efan ta’imonamaim hima.
2 Kire si apara'i na kou-kouha'ana ola e rongo mala paineha'ana mawasi dengi ko lae oto mai uure ta'au i Lengi na ko ha'ahonue oto nume paine kire ruru i laona.
2 Naniyan meyemeye yaurabad nidun wowogabe marane rena bar hima’am imaim run awan karatan.
3 Na aana maholona kire ko leesie mo ola mala mo mela-melahai dunge ko eeso, na kire oopa hailiu na kire ko meni oa aada oto.
3 Naatu abisa hi’i’itin i wairaf orot menan na’atube tamunimun na ta’ita’imon tafahimaim mara’ara’at.
4 Na ahutada kire ko meni honu oto aana Li'oa Maa'i, na kire ko aehota ere oto aana mo erenga hai aaopa'i i sulie mo erenga nge Li'oa Maa'i e nii'i mei hunire huni ere aani.
4 Etei’imak Anun Kakafiyin iwanih menah botabir tur tata’amaim hio, Anun Kakafiyin fair bitih na’atube.
5 Na mo iini hunge aana mo Jiu kire mani loko poi Jerusalem aana dinge maa'i peine ikire ngeena uure mwaanie mo po'o ni henue hai aaopa'i i laona walumalau aena aana kire ko tohungei sare paloa God.
5 Nati ana veya, Jew sabuw God ana bowayah orot gagamih etei tafaram tata’ane hiru’ay Jerusalemamaim hima’am.
6 Maholo kire rongoa no'one aawa-aawatai ola ngeena, kire si meni loko huni leesie nga taa ko reu. Na ahutada kire ko tohungei pangata'i aana nga iini na e rorongo saie oto mo mwane ngeena ko ere aana erenga ingeie maraana.
6 Iti nidun hinonowar ana maramaim sabuw rou’ay gagamin na’in hiru’ay hima’am, hai kasiy ra’at naatu hifofofor men kafaita, anayabin etei hai turamaim hio hinowar.
7 Kire ko tohungei pangata'i na kire ko teipu'o-pu'o mola i sulie nga taa ko reu. Oto kire ko te'uri, “!Ha'ike eena! Mo mwane nge kire ko ere-ere ngeena, mo mwane ni Kalili mola ni ngeena.
7 Kasiy gagamin maiyow isah matar naatu taiyuwih hibabatiyih. “Iti sabuw tur teo etei i Galilee oro’orot?
8 ?Oto e ue ni kolu ko si rongoa mola kire ko ere aana mo erenga hai aaopa'i ikolu urine?
8 Naatu mi’itube’emih it ata turamaim hio tanonowar?
9 Aana ikolu, kolu uure mola mwaanie mo henue mala i Patia na i Midia na i Elam na i Mesopotemia na i Jiudia na i Kapadosia na i Pontas na i Esia,
9 It i tafaram ta ta’ika tana, Partia, Media, Ilam naatu afa i Mesopotamia’ane hina, Judea, Kapadosia, Pontus naatu Asia,
10 — ausente —
10 Firigia, Pamfilia, Egypt naatu Libia wanawanan turin Sairini na’atune auman hina tema’ama. Naatu Romene nanawan auman hina Jerusalem tema’am. Nati i Jew sabuw naatu sabuw afa hai baitumatum hibotabir hina Jew sabuw himamatar auman.
11 — ausente —
11 It afa i Kurit naatu Arab sabuw. Baise God sawar gewasih maiyow sisinaf isan ata turamaim hio tanonowar!”
12 Oto aena aana kire ko tohungei pangata'i na kire ka'a saie ike nga taa e rau, nge kire ko si dolosi heiliu aada uuri, “?Nga taa ni lo'onga'inge aana mei ola e rau ngeena?”
12 Sabuw hifofofor naatu hai kasiy ra’at taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti sawar anayabin i abisa?” Peter sabuw rou’ay gagamin isah ebibinan|alt="Peter speaking to crowd" src="CN01892B.TIF" size="col" loc="Act 2.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2.12"
13 Ta'e ngaeta mwala ko ha'a-eero mola aada, na kire ko te'uri, “Mo mwane ngeena kire ko mehiri mola ni ngeena.”
13 Baise sabuw afa hi’iyab hio, “Nati sabuw i harew fokarin, hitom imih teo kwanekwan!”
14 Oto a Pita e uure i na'ona mwala pe'ie ngaeta aawalai hurula'aa mwana eeta, ko si soi peine hunie mwala kire loko ngeena na ko te'uri, “Maeni eesiku aana komu mo Jiu na oto ahutemiu nge omu ko ii'o mai Jerusalem aana maholo ie, omu ke pwaarongoa ka'u no ko ere luhesie mei ola e rau ie namiu.
14 Tur Abarayah etei 11 hai founamaim Peter misir fanan aumetawat sabuw rou’ay gagamin na’in isah eo, “Taitu tuwai’inah Jew sabuw naatu kwa iyab Jerusalem wanawanan kwama’am, akokok tain kwanarub gewas sawar iti mamatar anayabin anakubuna kwananowar.
15 ?Uri omu ko lo'o-lo'onga'i uri melu ko mehiri? !Ha'ike! E si hule mola aana siwana nga maholoi sato aana aapa i ho'owa ka'u ie.
15 Kwa kwanotanot iti orot i harew fokarin hitom tibikoko’aw, baise, boun i nine korok mar auman.
16 Ta'e a Propet Joel e hola'i ere-ere lalai ka'u oto wau i na'o i sulie nga taa omu ko leesie ngeena.
16 Imih i men harew hitomamih, baise dinab orot Joel ana Bukamaim Atamaninamaim kirum eo,
17 A God e te'uri, ‘Aana mo dinge kara'inie ha'amangolana walumalau ienini, ne kei lingisie mai Li'oa ineu haahie ahutana mwala. Na mo kalemiu mwane na mo kalemiu keni, kire kei meni houle'inie walaku. Na ne kei niie mo haata'inge hunie mo saanau i'omu, na ne kei niie mo ma'ahu-polenga hunie mo repo i'omu.
17 ‘Mar ana yomaninamaim God eo,
18 Iau, aana maholona, ne kei niie mai Li'oa ineu hunie ahutana mo mwane na mo keni eu'esu ineu, na kire kei houle'inie walaku.
18 Isa’amih, nati ana veya ayu au akir wairafih, oro’orot naatu baibin etei,
19 Na ne kei esuie mo hu'i-hu'ite ta'au i laona salo i lengi, na ne kei esuie mo tolimaa mai aano i leu. Dunge na pwa'ulana dunge kei hane, na apu kei aahe.
19 Ayu boro maramaim baifofofor ana sinaf
20 Na sato kei ne'i rodohono oto, na waro-waro kei nonoro'a mala apu. Oto puriha'ana, nge hai dinge paine Aalaha ke si hule. Na hai dinge ngeena e roro'a oto liutaa na e manikulu'e.
20 Veya matan boro nagugum
21 Na ta'ena nga iini ko aarenga'i aana satana Aalaha, nge ne ke si ha'a-uurie.’ Joel 2:28-32
21 Orot yait
22 “!I'omu mo Israel, omu ke pwaarongo diana aana mo wala ienini! A Jisas ni Nasaret ngeena, a God e haata'i diana aana oto aamiu uri ingeie ni e uusunge'inie mai. Omu saie oto maraamiu uri a God ni e haata'inie mei olana aana mo hu'i-hu'ite na mo tolimaa a Jisas e asui'i i matolamiu.
22 “Israel sabuw tur iti kwananowar! Jesu Nazareth mowan i God rubin naatu i wanawanamaim ina’inan yumatah ta ta, baifofofor ta ta God kwa biyamaim sinaf kwa’itin kwaso’ob.
23 Na a God e lae oto i sulie oala'inge ingeie mala e lo'onga'inie uure oto mai na'o maholo e toli'aasie uri omu ke tapolie a Jisas hunie horo'ilana. Oto omu si niie i laona nimada mo pu'o, na kire horo maesie i lengine po'u-po'u.
23 Iti orot hibai kwa umamaim hiyai kwa’a’asabun i God ana kok naatu marasika yakitifuw inu’inumaim matar, naatu kwa sabuw kakafih hai baibaisamaim Jesu kwabai onaf afe’en kwa’onaf morob.
24 Ta'e a God e ta'ea mwaanie maenga hunie ke ii'o luheta'i mwaanie nanamanga aana maenga, i sulie e tohungei aasa hunie maenga kei hele ma'uta'a aana.
24 Baise God morobone iyawas maiye misir, naatu morob ana biyababanane rufam tit, anayabin morob ana fair men karam boro diburamaim tabotan tama.
25 Mo wala nge a Deved Inemauri e unu'i, kire si oa aana a Jisas. Aana a Deved e ere uuri i sulie, Nou leesie Aalaha e ii'o i na'oku mola tarau. Oto nou ka'a ma'u ike aana ta'ena nga maholo aana ingeie e rarauhe'i eeku.
25 David nati orot isan eo,
26 Oto aena mei olana, nge no ko tohungei ilenimwa'e oto liutaa, na walaku e haata'inie oto ilenimwa'enga ineu. Na ma'alana sapeku e sai mae taane, ta'e nou noruto'o mola aamu,
26 Isan imih ayu dogorou ebiyasisir
27 aena aana o sa'a toli'aasie ike mauriha'aku aana leu mwala kire mae oto, na o sa'a toli'aasie ike Iini Maa'i i'oe hunie ke kasu i laona kilipwe'u.
27 Anayabin o boro men ininatbuhuruwu rahemaim ana’in,
28 O haata'inie oto mo tala aana meurihe aaku, na o kei da ne kei tohungei ilenimwa'e aana maholo o kei ii'o pe'ieu. Sam 16:8-11
28 O yawas ana ef i’obaiyu, naatu o ataragub wanawananamaim aiyasisir boro iniwansumu.’”
29 “Maeni eesiku, no ko sare unu oodo-oodo aana mola huni'omu i sulie a weuwaka a Deved Inemauri. E mae na kire haitolinge'inie oto, na kilipwe'u aana mola i saakaelu i leu hule si'iri.
29 “Taituwau Jew, bebeyan a tur ao’owen aiwob orot David ata agir wabin gagamin, morob hiyai naatu ana rah i iti biyatamaim inu’in.
30 Ta'e aana a Deved ingeie nga propet, oto e saie mola uri a God e haiholota'inie hunie kei niie nga iini aana komu a Deved hunie ke inemauri mala a Deved maraana. Na iini nge kei lae mai urine kire haara'inie a Kraes.
30 Naatu David i dinab orot God omatanen ana obaifaro auman yayare i so’ob, veya ta David ana rara’ane i uwan ta boro ni’aiwob.
31 A Deved e lio saie mone nga taa a God kei esuie mai puri. Oto e ere urine aena aana e saie uri a Kraes kei ta'ela'i eeliho'i lo'u mwaanie maenga. E unue uri a God e sa'a toli'aasie ike hunie ke ii'o mola aana leu mwala e mae oto, na e sa'a toli'aasie ike hunie sapena ke kasu i laona kilipwe'u.
31 God mar boro nanan abisa nasisinaf David i so’ob, Keriso morobone misir maiye isan ana tur i nowar.
32 Na a Jisas oto a God e ta'ea hunie ke mauri eeliho'i mwaanie maenga, na melu tohungei leesie oto aana maameelu.
32 “God iti Jesu i boun morobone iyawas maiye misir, naatu aki i iti sawar himamatar ana sif robonayah.
33 A God e tola aaliho'i aana hunie ke ii'o aana na'ohai ii'o-ii'oha, i pwalo-pwalona, na a God Aamana e niie Li'oa Maa'i hunie oto mala e haiholota'inie. Oto nga taa nge omu ko leesie na omu ko rongoa ngeena, mei ola a God e lingisie mai haahi'emeelu oto ni ngeena.
33 God iti Jesu bora’ah yen uman asukwafune mare, naatu Tamah biyanane Anun Kakafiyin eo’omatan bai aki tafai yan isuwai re’er boun iti kwa’i’itin naatu kwanonowar.
34 Aana a Deved maraana e ka'a tahela'i ike hunie i Lengi, ta'e e unu tahanga'inie mola uuri, A God e ere hunie Aalaha ineu e te'uri ‘O ke ii'o ka'u mei i pwalo-pwaloku aana na'ohai ii'o-ii'oha,
34 Naatu David i men au mar yenamih, baise iti tur i eo,
35 lai hule aana ne kei kama haahie mo maelonga i'oe i aano hunie o ke uuri puli-pulisire.’ Sam 110:1
35 Inama’am a kamabiy sabuw ana bow
36 “Oto ahutemiu mwala ni Israel, omu ke saie uri a Jisas nge omu horo maesie i lengine po'u-po'u, a God e unue ingeie oto a Kraes nge e haiholota'inie, na ingeie oto kei aalaha haahikie.”
36 Isan imih kwa Israel sabuw iti tur ao i kwanaso’ob gewas. God iti Jesu kwabai kwao’onaf i bai yen ata Regah naatu ata Roubininenayan matar!”
37 Oto maholo mwala kire rongoa mei wala ngeena, kire ko si tohungei hii aaela oto hiito'o, na kire ko ere uuri hunie a Pita na mo hurula'aa, “?Maeni eesimemi, oto emi ke si ue eena?”
37 Sabuw iti tur hinonowar ana veya dogoroh rusib Peter naatu Tur Abarayah hibatiyih, “Taitu tuwai’inah aki boro mi’itube ana sinaf?”
38 Oto a Pita e aalamire ko te'uri, “Ahutemiu mango, omu ke oonisae mwaanie mo ooraha'aanga i'omu na omu ke loto maa'i aana satana a Jisas Kraes hunie a God ke si sae'aasie mo ooraha'aanga i'omu na ke niie mai Li'oa Maa'i huni'omu.
38 Peter iyafutih eo, “Kwa etei dogor hinikitabir naatu Jesu Keriso wabinamaim bapataito kwanab, saise a bowabow kakafih nanotawiyen, naatu God ana usar Anun Kakafiyin boro kwanab.
39 Aena aana a God e haiholota'i urine oto huni'omu na hunie mo kalemiu na no'one hunire mo iini kire ii'o aana mo henue ha'atau, na ahutana oto mo iini a God Aalaha ikie e soire mai saana maraana.”
39 Iti omatanen i kwa isa naatu kwa natunat isah, na’atube sabuw tutufin etei iyab ef yok tema’am ata Regah God boro na’a’afih isah.”
40 Mo wala hunge a Pita e unu'i hunire na e ere hiito'o no'one hunire uuri, “Omu ke lio talamiu mwaanie ha'aloilemiu e lae mala kei lae hunie mo iinoni aaela aana maholo ienini.”
40 Peter tur maumurih na’in imaim imatnuwih naatu ifefeyanih eo, “Sabuw tafa’asarih wanawanah kwama’am saisewat kwanatit kwaniyawasi!”
41 Oto mo iini kire hiiwalaimoli aana walana Pita, kire si loto maa'i. Na aana hai dingena ola mala oolu sinolai iinoni nge kire sili lo'u mei pe'ire i laona soihaada'inge.
41 Sabuw maumurih na’in iti tur hinonowar hitumatum naatu bapataito hibai, nati ana veya’amaim sabuw etei 3000 na’atube nati kou’ayamaim hirun.
42 Oto kire niie maraada hunie mo hurula'aa ke ha'a-uusulire, na kire mani ne'ie ta'a-ta'a mei sae pe'ie kira tei kire hiiwalaimoli aana a Jisas. Kire ko ngeu-ngeu ni lokonga aani aamasito'onga aana maelana Kraes, na kire ko ii'o oto mola pe'ie aarenga'inge.
42 Naatu hai veya hiya’asair Tur Abarayah biyahine tur hinowar bairi hibita’ay, rafiy himseseb hifaram hi’aa naatu hiyoyoyoban.
43 Ahutana mwala kire ko tohungei pangata'i na kire ko me'u, na kire ko ha'ama'u oto aana a God, aena aana mo hu'i-hu'ite na mo tolimaa oto hunge a God e asui'i aana nimana mo hurula'aa.
43 Tur Abarayah wanawanahimaim ina’inan naatu baifofofor maumurih maiyow hisisinaf sabuw awah ha’e.
44 Ahutana mo iini nge kire hiiwalaimoli aana a Jisas, kire ii'o mola pe'ie lokonga tararuru, na kire ko pe'ire hailiu aana to'o-to'olada.
44 Bai’ufununayah mar etei hina hita’imon sawar i nowah etei nena hifafarambonen.
45 Na kire ko ha'a-ha'aholinge'inie to'o-to'olada, na kire ko nii-niie mo to'oha aani hunie ngaeta mo iini aada nge kire maitale.
45 Naatu hai sawar was arin, roumukur arin etei hibow hin hitobon kabay hibai hina wanawanahimaim sabuw iyab hai kok abisa isan hibiyababan etei ana fofonin hifafarambonen.
46 Kire ko loko tarau mola i suli dinge i laona Nume Maa'i Peine a God i Jerusalem. Na kire ko ngeu-ngeu tararuru i laona mo nume hai aaopa'i ikire, na kire sai ilenimwa'e tararuru aani pe'ilada hailiu mola aana mo ngeulaa ikire.
46 Veya matan hiyi Tafaror Bar gagaminamaim hiruru’ay. Naatu hai baremaim bay himseseb dogoroh ere yasisir auman hi’aa,
47 Na kire ko lahea God mola tarau, oto mwala ko tohungei ne'isae paine aada. Na i suli hei dinge a Aalaha ko ha'a-uurie lo'u mo iini hunge mwaanie mo ooraha'aa ikire, na ko sapeire lo'u mei i laona pulitaa ikire ngeena.
47 God hibobora’ara’ah naatu sabuw etei tur abarayah isah i hibiyasisir. Naatu veya ta’ita’imon ana fofonin sabuw iyab God biyawasih Regah bow ana kou’ay wanawanan yababar rara’at.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.