Atos 27
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Maholo kire unue uri melu kei lae aana haka hunie po'o ni henue i Itali, kire si niie a Pol na ngaeta mo mwane nge kire ko ii'o i laona nume ni ho'o no'one hunie ngaeta ramo paine haahie nga tangalai ramo hunie ke kakalire. Ramo ngeena satana a Jiulias na ingeie aana pulitaa ni ramo kire haara'inie “Pulitaa ni Ramo a Inemauri Peine ni Rom.”
1 Aki au Italy na’at na isan hinot hiyayabuna ufunamaim Paul naatu dibur sabuw afa bairi hibuwih Rome baiyowayah hai orot ukwarin babanamaim wabin Julius umanamaim hiya’i. Caesar baiyowayah orot hai kou’ay wabin Aiwob ana Baiyowayah. |alt="map" src="Paulrome.tif" size="col" ref="Acts 27.1"
2 Ngaeta haka e uure aana huilume i Adramitiam, na ko deu aakau lo'u huni lae aana ngaeta mo su'u aana po'o ni henue i Esia. Oto melu ko ta'e aana haka ngeena pe'ie a Aristakas ngaeta mwane aana huilume i Tesalonaeka aana po'o ni henue i Masedonia aana ingeie ko hekusi'emeelu no'one. Melu meni ta'e oto, na kire ko lalaa'inie oto pwana.
2 Aki wa tafaram Adaramitiamane na batabat abai, iti wa i Asia wanawanan awar etei run titamih nununuw abai. Masedonia orot wabin Aristakus ana tafaram Thessalonica i auman is ra’at bairi an.
3 Oto aana dinge i puri nge melu si lai aarapuu aana huilume i Saedon. A Jiulias mone ko aamasie a Pol, oto e toli'aasie mola ke lai leesie mo malahune wau i leune hunie kire ke pe'ie aana ta'ena nga mei ola e saeto'o aana.
3 Anan marto Sidon arun, Julius, Paul isan i igewasin, baibasit itin ana ofonah bainanawanihimih itih ana kokok abisa baibaisin isan iu.
4 Oto melu lae mwaanie i Saedon na aena iiru ko iiru honosi'emeelu, nge melu lai liu aana ngaeta aapa aana mala-malau i Saepras nge iiru e kele rako aana.
4 Nati’imaim atit maiye ana, baise yabat kufuti, imih aki wa abai ai kewakew Cyprus nuw sisibinamaim isinfafari anunuw an.
5 Melu liu oto po'o i eesi aana e ro po'o ni henue i Silisia na i Pampilia, oto melu si lai aarapuu i oone aana huilume i Maera aana po'o ni henue i Lisia.
5 Anunuw anan i atit are Silisia naatu Pamfilia hai riy yan foun autubun arabon ana Maira arun Laisia wanawanan.
6 I leune nge a Jiulias e leesie ngaeta haka e uure i Aleksandria na ko lae hunie i Itali. Oto poro paine haahie tangalai ramo ngeena e unue melu ke lae lo'u aana haka ngeena.
6 Nati’imaim Julius orot ukwarin Alexandria hai wa ta au Italy nununuw tita’ur, basit aki imaim yara’ahi.
7 Na mo dinge hunge melu ko haro kele lae oto mola pe'i esu hiito'o huni lai aarapuu kara'inie huilume i Nidas. Na aena aana melu ko suehie mone ooru, oto melu eeli'u mola hunie mala-malau i Krit, hunie melu ke liu i purine mala-malau mwaanie ooru, na melu hule oto aana aapa hatarie i Salmoni.
7 Veya moumurih maiyow efamaim aremor, yabat rabi auman awani ayey ana bar merar Sinidus anatabir. Baise yabat i ra’at men karam boro mutufor atanunuw, imih aki Kurit nuw isinfafari anunuw Samone sisibin rounane.
8 Melu ko lihu oto mola i oone kara'inie mala-malau, ta'e ma'alana e urine na e aasa hunie melu kei lae takoie leu melu ko sare lae aana. Melu esu oto hiito'o na lae-lae melu hule aana su'u kire haara'inie “Su'u Diana” kara'inie huilume i Lasia.
8 Kufuti auman awani tor rewarewan anunuw ana efan wabin Umabibin imaim atit, bar merar Lasea sisibinamaim Umabibin imaim arun.
9 Oto mo dinge hunge kire waeta'i mola urine, na aena aana Houlaa Ni Ha'arere'anga Mwaanie Ooraha'aa e liu oto, melu saie uri e hule oto aana mo waro-waro aaela hunie aalidanga aena aana mawa e paine. Oto a Pol ko te'uri hunire,
9 Nati’imaim veya manin maiyow ama naatu busurufin maiye na isan yabat i ra’at re sakirafut. Anayabin gagar ana veya i mar etei notawiyen ana hiyuw ufunamaim ebubusuruf. Imih Paul imatnuwih eo,
10 “Mo mwane, mala uri kolu kei lae lo'u, nge nou leesie laenga ikolu ienini e sa'a diana ike, aana nou leesie uri haka na ludaa i laona kire kei meni ei'aa mango. Na hule aana ngaeta mo iini aakaelu kire kei mae no'one.”
10 “Oro’orot ayu ai’itin it tanatit tananan i boro kakafin wan tanamara’at, wa boro nataseb, sawar etei boro tanisaroun naatu it auman boro tanamorob.”
11 Ta'e poro paine haahie tangalai ramo e ka'a sare rongo ike hunie a Pol, ta'e ko rongo mola hunie poro paine aana haka na mwane nge e to'o aana haka ngeena.
11 Baise baiyowayan hai orot gagamih Julius, Paul ana tur men nowar, baise wa ana kaifenayan, naatu wa matuwan abisa hio hai tur i’ufunun.
12 Na aena aana aasi ko mawa mola aana mo waro-waro ngeena, na su'u ngeena e ka'a diana ike huni ii'o aana, oto hungelana mwala saeda mola hunie melu ke lae tara'asi. Kire saeto'o aana melu ke dau aahonga huni lae hunie su'u i Piniks huni ii'o kohi wau i leune aana maholo daita'aa. Aana su'u ngeena ngaeta su'u diana i Krit aana e saro takoie suulana sato.
12 Naatu nati awar wa rouwin rarab siba’u imaim ma isan men igewasin, imih orot etei hai kok i boro wa hitimtawiy takakaram na’at atarabon Phoenix imaim rarab siba’u atama. Phoenix awar i tafaram Kurit wanawanan naatu nati awar i gewasin anayabin umabibin oyaw na’atune veya ere’er boro ina’itin nare.
13 Oto maholo kele mei iiru mwai-mwei ko aehota iiru oto uure mai mwaanie pwalo-pwalona pwaalana sato, nge kire ko si lo'onga'inie uri nga taa kire hari hunie e rau oto na kire to'o aana maholo huni lae ii'o koni-koni aana suu kohi. Oto kire wa'inie hau ni hune, na kire ko lae oto mola i sulie oone aana mala-malau i Krit ngeena.
13 Waruw kikimin gurufune tarsisin, orot hinotanot abisa hio i mamatar, imih aumor hitain hiyen naatu rarar hibora’aten Kurit dones sisibin akutitiy.
14 E ka'a tewa na paineha'ana mawasidengi ko iiru oto mai mwaanie mau-meuline pwaalana sato na ko iiruhe'inie haka oto i eesi mwaanie mala-malau.
14 Baise men yok yabat gagamin wabin wowog oyawane babin re.
15 Oto melu toli'aasie mola iiru ke iiruhe'ini'emeelu, aana e aasa oto hunie melu kei suehie iiru, aana iiru e wa'u oto hiito'o.
15 Wa rab, aki bai kewakew run maiye isan abiwa’an men karam basit yabat wan amara’at atit are.
16 Maholo melu lae liu i purine kele mala-malau mwai-mwei i Kaoda mwaanie iiru, kire dau kasoa wa'inilana iiola aana haka hunie ke ii'o lilikoni
16 Baise anunuw ana nuw kikimin wabin Kauda guruf na’atune bat aki sisibin umabibin isinfafari, naatu hifafair wa kikimin uranane atain yen,
17 poi laona haka, na lae-lae kire haro wa'inie taane. Oto kire roro'ie lo'u haka aani walo hunie ke ma'uta'a. Na aena aana iiru e paine, oto kire ko maarara mwaanie haka e lai aape i lengine mo poute ni oone kara'inie po'o ni henue i Libia. Oto kire aasie mo heu ni hune i eesi aana leu kokoro na ooru ko si iiru-iiruhe'ini'emeelu mola.
17 murab hibow hikiktatan gaigiwas, wa afe’en baginayah yabat buwih run Libia dones yen yara’ahih hirouw hibir, basit rar hitaiyen hire wa bat earuw.
18 Mawasidengi e tohungei hite aameelu lae-lae hule aana kire ko aasie ngaeta aapa aana ludaa oto i eesi.
18 Yabat i wan fus kubar rouw in marto, naatu wa afe’en sabuw sawar hibow hisrouruwen riy yan hire.
19 Oto aana oolune nga hai dinge kire ko aasie lo'u ngaeta mo ola kire ko eu'esu eeni i laona haka i eesi.
19 Naatu veya baitaunin i wa ana sawar afa: rar, murab, koutataren, naatu boy i hibow taiyan hitaiyen hire.
20 Na melu ka'a leesie lo'u sato wa mo hee'u hunie mo dinge hunge. Na aana iiru ko peine oto mola tarau, melu ko meni lo'onga'inie mola uri nga iini e sa'a mauri lo'u.
20 Tafaram etei gugum aki sumar, daman men a’itah veya manin maiyow yabat kutuw rouw inan aki etei akasiy yawas isan anotanot ai not etei sawar.
21 Melu ka'a ngau lo'u hunie mo dinge hunge, oto a Pol e si uure i matolameelu ko te'uri, “Mo mwane, mala uri omu ke hola'i rongo oto hunie walaku hunie kolu ke su'uri lae mwaanie mala-malau i Krit, ha'alaa kolu ka'a si'oha'a ike urine na kolu ka'a tekela'inie ike nga mei ola.
21 Orot nati wa afe’en veya bai’ab ama yabat rarabi bay men yait ta eaan, Paul misir nah yan foun bat eo, “Oro’orot kwa gewasin ayu fanau kwatanowar Kurit tatama’am iti sawar boro men hita’af naatu boro men ta yababan tab.
22 Ta'e si'iri no ko unue huni'omu uri omu ke su'uri me'u wa omu ke tolahi'e. Nga iini aakaelu e sa'a mae ike ta'e haka mola kei ei'aa.
22 Baise boun i kwa abifefeyani koufair kwanab, anayabin kwa orot etei boro men ta inamorobomih. Wa akisinamo boro natafofor na’unun.
23 Aana nga rodo, ensel a God ineu nge no ko palo-paloa e hule aaku,
23 Fai gugumin God ayu aru, naatu God ayu akwakwafir i ana tounamatar iyafar ayu sisibu’umaim bat,
24 oto ko te'uri, ‘Su'uri me'u Pol. O kei haro lai uure i naona Inemauri Peine ni Rom. Na aana a God e rongo hunie aarenga'inge i'oe, oto ke si ha'a-uurie ahutana mwala nge kire ko lae pe'i'o ngeena.’
24 naatu iuwu, ‘Paul men inabir, o i boro Caesar nanamaim ubar hibit hinibabatiyi. God i ana kabeberamaim sabuw iti bairi wa afe’en kwanan hai yawas etei o umamaim ya, imih boro men yait ta namorob.’
25 Oto mo mwane, omu ke su'uri me'u. Nou hiiwalaimoli a God kei esuie mola walu ola oto mala e unu'i hunieu.
25 Imih oro’orot koufair kwanab! Anayabin ayu God abitumitum abisa eo anonowar na’atube boro nasinaf.
26 Ta'e ma'alana ke urine, kolu kei haro lai aape mola aana nga mala-malau.”
26 Baise it i boro narabit tanan nuw ta ana donesamaim boro nayara’ahit.”
27 Na e hule i rodo aana aawalai hei dinge mwana hai nge iiru ko talei iiru-iiruhe'ini'emeelu mola ue i laona Aasi i Mediteria. Oto i upui rodo, mo mwane aana haka kire saie uri melu ko kara'inie oto ngaeta mala-malau.
27 Yabat rabi Mediterenean tor yan areremor fur rou’ab sawar veya 14 baib ana veya nati ana gugumin imaim wa afe’en baginayah naniyah hibaib aki i ana tafaram abiyubin.
28 Oto kire toolea totoho na kire ko totohoa oto kokoroha'ana aasi. Kire totohoa na e hule aana e ro aawalai tahanga haahuu. Oto kire ko maa'oohi lo'u hunie kele maholo o'oru'e, kire ko totohoa lo'u na e hule oto aana aawalai tahanga mwana lime.
28 Basit murab hibai aumor hi’utan hitaiy re taiy hifufufum ana fofonin i 40 metres naatu hima kafai naatu hifufun maiye hi’tin i 30 metres.
29 Kire ko maarara mwaanie haka e lai aape i lengine nga mo heu, oto kire ha'areredea e hai hau ni hune i purine haka. Oto kire si ii'o mola pe'ie aarenga'inge hunie ke dangi lau-leu.
29 Naatu hai bir i ra’at yabin yabat boro wa nab anan ar afe’en nayara’ah, imih aumor etei kwafe’en wa uranane hitaiyen hire naatu mar saise to isan hima hiyoyoban.
30 Ngaeta mo mwane au'esu aana haka mone kire ko sare tahi oto mwaanie haka, oto kire dau huni ha'asihoa iiola aana haka, na kire ko si eero uri kire ko lae huni ne'ie ngaeta mo heu ni hune lo'u ta'au i na'ona haka.
30 Imaibo wa afe’en bowayah wa baihamiyin bihiramih hima hiyakitifuw. Naatu wa kafai hirufam harew yan hitaiy re, hitifuwen wa nanane aumor baitaiyin hitarouw hitanan i aunah hitanamih.
31 Ta'e a Pol ko te'uri hunie ramo paine haahie tangalai ramo ngeena na hunie mo ramo pe'ie, “Mala uri mo mwane aana haka kire ka'a ii'o pe'ie haka, nge a God e sa'a roro'a ha'a-uuri'omu ike.”
31 Baise Paul baiyowayah hai orot ukwarin bobonawiyih naatu baiyowayah iuwih eo, “Iti wa afe’en bowayah wa afe’en men hinama’am na’at, kwa etei i men karam boro yawas kwanab.”
32 Oto mo ramo kire oloa mola mo walo nge kire pwasu'i aana iiola hunie iiola ke aahesie.
32 Basit baiyowayah kaiy hibow wa kafai ana murab hi’afuw naatu hitumar e’aruw in.
33 Oto hatari dengi a Pol ko si deu rarahi'emeelu uri melu ke ngau na ko te'uri, “Aawalai hei dinge mwana hai e mango oto na omu ka'a hikana nga mei ngeulaa.
33 Mar sibisib auman, Paul orot etei iuwih eo, “Kwa i bay kwanaa, anayabin bay en kwama’am boun fur rou’ab sawar naatu ya wanawanan i men abisa ta ema’am.
34 Oto no ko unue huni'omu uri omu ke ngau ke'u hunie sapemiu ke a'aila'a mwaanie omu mae. Na omu ke saie uri nga iini eemiu e sa'a roro'a malaka'a ike, ta'e omu kei meni ii'o sapemawa mola.”
34 Imih abifefeyani bay kwanaa fair kwanab, arib boro men ta nata’uy nare nakasiyomih.”
35 Oto a Pol e ere urine mango, e hele aana mei ngeulaa, ko si ere ni paalahenga hunie a God oto i na'omeelu, na ko nisie na ko ngeu oto.
35 Paul iti eo ufunamaim rafiy bai orot etei nahimaim God ana merar yi, imasib naatu busuruf eaan.
36 Saemeelu e mani dodo oto, na melu ko si meni ngeu oto eena.
36 Etei hi’itin koufair hibai naatu etei’imak bay afa hibow yah hirutan.
37 Ahutana mwala nge melu ii'o i laona haka ngeena melu hule aana e ro tangalai iinoni pe'ie hiu aawala mwana oono.
37 Naatu aki nati wa afe’en anan nai etei i 276.
38 Oto maholo melu ngeu mango, nge melu ko si aa mangoa ludaa aani wit i eesi hunie haka ke mwa-mwate.
38 Orot etei bay hi’aa yah biw ufunamaim, wheat nati wa afe’en hi’iuin hibow harew yan hitaiyen hire wa kerer.
39 Oto e dangi ho'owa na nga iini e ka'a lio saie lo'u hanue melu ko aarapuu aana. Ta'e melu ko leesie mola ngaeta su'u na mei oone aana. Oto mo mwane aana haka ko si lo'onga'inie uri ohe kire sai toolea haka ke lae aapenga'inire i oone aana su'u ngeena.
39 Mar totoririb ana veya wa afe’en baginayah dones men hi’inan, baise umabibin ana dones hi’itin naatu wa hibai hisinaftobon nati dones yen baitet ra’ahin isan hinunuw.
40 Aena urine, e ro hote paine nge kire ko ha'a-ha'a-aali'ue haka aani kire luhesi'i oto huni esu lo'u eeni, na kire ko lohea oto no'one pwana mwai-mwei ta'au i na'ona haka. Oto kire si oloa mola mo walo aana e hai heu ni hune, na kire toli'aasi'i mola i eesi.
40 Wa ana aumor hi’afuw tai yan hi’in naatu gunig ana murab au ta’imon hirufam, imaibo rar hibora’ah wa bai aki au dones anunuw arun.
41 Ta'e iiru e iiruhe'inie mola haka, oto e lai aape mola i lengine ngaeta poute ni oone na na'ona haka e tari, hule aana e ka'a sai ada lo'u. Na mo naho ko makasie oto purine haka.
41 Baise wa nunuw rur yabat rab mamay yan yen naatu yara’ah nanane re tatab bai’etaw isan men karam, naatu uranane yabat rab tagurugurus.
42 Mo ramo kire ko meni ne'isae tararuru oto huni horo'ie mo mwane nge kire ko kakalire mwaanie kire oolo i oone na kire tahi.
42 Baiyowayah dibur etei rouw morob isan hiyakitifuw, men hikok boro hitataiy dones hitayen hitabihir.
43 Ta'e ramo paine haahie tangalai ramo ngeena ko sare ha'a-uurie a Pol, oto e uure honosie mo ramo mwaanie kire asuie mei ne'isaenga ngeena. Ta'e e unue mola mo iini nge kire sai oolo, kire ke husu mola i eesi hunie kire ke oolo i oone.
43 Baise baiyowayah hai orot gagamin i Paul tiyawas imih baiyowayah abisa hinot hio i eotanih, naatu iuwih eo, “O yait itaiy isoso’ob wan kukununuw kure kutaiy kwen dones kuyen.
44 Na mo iini nge kire oore kire ke hele aana mo reu-reu nge naho e makasi'i mwaanie haka na ta'ena nga mei ola aana haka hunie kire ke oolo aani i oone. Oto melu lae urine, na melu meni lai hule sapemawa i oone, na hule aana nga iini e ka'a mae ike.
44 Naatu afa i boro uf hinare wa rab tatagurugurus rebarebah afe’eh hinayen hinataiy hinarun.” Aki iti na’atube asinaf etei yawasi ataiy an dones yan ayen men yait ta morob. Wa tafofor hire au dones tetataiy|alt="shipwrecked people making for shore" src="cn02045B.tif" size="col" loc="Act 27.44" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.44"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.