Atos 22

Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 “Mo mama'a ineu na maeni eesiku, omu ke pwaarongo ka'u hunie ne ke aalami'omu.”
1 “Tamai’inah, naatu taitu tuwai’inah au wasfafaren ana tur anao kwananowar.”
2 Maholo kire rongoa mola a Pol ko ere aana tohungana erenga ikire, oto kire mani rohu oto.
2 Hebrew turamaim eo hinonowar ana veya etei surur binon tar.
3 “Ineu mwane ni Jiu ni ie. Nou hute aana huilume i Tasas aana po'o ni henue i Silisia, ta'e nou peine oto mola i leu i Jerusalem. Ha'a-ha'a-uusuli ineu ka'u a Kamaliel nge kie ko meni ha'a-ha'ama'u aana, na e ha'a-uusulieu hunie ne ke dau i sulie mo ha'atolanga mo weuwaka. Na nou a'aila'a ni esu nana God, mala oto omu ko esuie si'iri.
3 “Ayu i Jew orot Tarsus imaim atufuw tafaram Silisia wanawanan, baise Jerusalemamaim ama ara’at. Gamaliel ana bai’obaiyen babanamaim ama, uwatanah hai ofafar etei ayu i’obaiyu, naatu ayu i baibobowenayan orot ta God ana ofafar tur isan, kwa boun iti kwama’am na’atube.
4 Nou tohungei ha'aloie mwala nge kire lae i sulie Tala Ni Meurihe hule aana nou horo maesire. Nou tapolie mo mwane na mo keni, na nou lai aasire i laona nume ni ho'o.
4 Sabuw iyab ef iti hibi’ufun abow ai’a’akirih arouw asbunubunuwen naatu afa abow ana dibur aya.
5 A Na'ohana Mo Na'ohai Pris na pulitaa ni lei-lei kire sai ha'awalaimoli'aa mola walaku. Na ikire nge kire niie mo uusu-uusu nge kire uusu'i hunie mo mwane ikolu ni Damaskas. Na ineu nge nou lae wau i Damaskas huni tapolie mwala, na ni ho'osire aani iieli heu na huni toolera mai i Jerusalem huni ha'aloire.
5 Firis Gagamin naatu Kaniser tutufin etei abisa ao i hiso’ob turobe. Anayabin i fef hikirum hitu abai an Damaskas wanawanan, sabuw baitumatumayah nati’imaim hima’am fatumih bow na Jerusalem tit isan ayen an.”
6 “Maholo no ko lae oto wau kara'inie i Damaskas i upui aatowaa, nou si apara'i na raa-raa oto paine e uure i salo ko raa oto kali-kelieu.
6 “Ana Damaskas abiyubin auman i’ouyit, naniyan meyemeye marakaw namanamarabe bow marane ra’iy sisibu etei marakaw.
7 Nou domu mola hao i aano, na no ko rongoa mei wala ko te'uri, ‘!Sol, Sol! ?E ue ni o ko teunge'inieu?’
7 Ayu me yan ara’iy rabu naatu orot ta fanan anowar eo, ‘Saul! Saul! O aisim ayu kubi’a’akiru?’
8 “Oto no ko dolosi aana, ‘?I'oe a tei, Poro paine?’
8 Ayu aibatiy ao ‘Regah o yait? Iyafutu eo,
9 Mo mwane nge kire hakusieu kire leesie raa-raa, ta'e kire ka'a rongo saie ike mei wala nge ko ere-ere pe'ieu.
9 Sabuw bairi anan marakaw hi’itin, baise orot ayu isou eo fanan men hinowar.
10 “Oto no ko dolosi lo'u aana no ko te'uri, ‘?Oto nga taa ne kei da, Aalaha ineu?’
10 Ayu aibatiy, ‘Regah ayu boro abisa anasinaf?’
11 “Raa-raa ngeena mone e wa'u, oto hule aana maaku na e ulu oto. Oto mo mwane nge kire hakusieu kire hele i nimeku kire si tooleau wau hunie i Damaskas.
11 Naatu au sabuw bairi anan umou hibai hinawiyu an Damaskas atit, anayabin marakaw ana bonamanamarin re ayu matou yi ifim.
12 Oto nga mwane satana a Ananaeas e lae mai seeku. Ingeie ko tohungei lulu i sulie mo Ha'atolanga a Moses, na ahutana mo Jiu nge kire ii'o wau i Damaskas kire tohungei ha'ama'u aana.
12 Nati bar meraramaim i orot wabin Ananias God, ana orot ta ma’am, ofafar etei i bobosiyasiyar naatu Jew sabuw nati’imaim hima’am etei i hikakakafiy.
13 E lae mai uure i sulieu, oto ko te'uri, ‘!Sol, aasiku, o ke lio-lio lo'u!’ Oto aana kele maholoi satona, maaku e lio lo'u, na no ko leesie oto a mwaena.
13 Na biyou tit sisibu’umaim bat naatu eo, ‘Taiu Saul, mata ekubunai kunuw maiye!’ Mar ta’imon matau kubunai anuw Ananaias a’itin.
14 Oto ko te'uri lo'u, ‘God mo weuwaka e lio hilisi'o hunie o ke saie nga taa e oala'inie hunie o kei esuie, na hunie o ke leesie Koni-konihe Oodota'i ingeie, na hunie o ke rongoa oto walana maraana.
14 Imaibo iuwu eo, ‘Uwatanah hai God o rubini i ana kok o so’ob isan, saise Orot ana Yawas Mutufurin boro ina’itin naatu abisa nao’o o taiyuw tainika fanan inanowar.
15 Na i'oe oto iini ingeie huni taroha'inie hunie mwala aana walu ola nge o leesi'i na o rongo'i ngeena.
15 Anayabin o boro i isan inakubuna, abisa i’itin naatu inonowar sabuw etei hai tur ina’owen.
16 ?Oto nga taa ue o ko maa'oohie? Ta'ela'i na o ke aarenga'i aana satana Aalaha hunie a God ke sae'aasie mo ooraha'aanga i'oe, na o ke loto maa'i.’
16 Imih boun abisa ao inonowar aisim boro inama inakaif? Kumisir bapataito kubai, naatu kuyoyoban a bowabow kakafih ekusouwen.’
17 “Oto maholo nou eeliho'i lo'u ta'au i Jerusalem na no ko aarenga'i i laona Nume Maa'i Peine, no ko leesie lo'u mei haata'inge.
17 “Ayu amatabir maiye ana Jerusalem atit naatu ayoyoyoban ana maramaim matou bora’ah ina’inanen ta aitin.
18 Na a Aalaha e ere uuri hunieu, ‘O ke lae oto lau-leu mwaanie i Jerusalem, aana mwala i leu kire sa'a sare rongo ike hunie mo ola o ko unu'i i sulieu.’
18 Nati matou bobora’ah ana maramaim Regah aitin naatu isou eo, ‘Mata nakabiy Jerusalem saisewat inihamiy, anayabin iti’imaim ayu isou inaorereb sabuw boro men hinitumatum.’
19 “Oto nou aalamie mola uuri, ‘Iau, Aalaha ineu. Aana sa'a mola kire saie oto uri nou lae hailiu ke'u i laona mo nume ni palo-palo huni tapolie mwala nge kire hiiwalaimoli eemu na huni repusire.
19 Ayu ai ya’afut ao, ‘Regah sabuw etei hiso’ob ayu Kou’ay Bar ta ta arun atit sabuw iyab o hibitutumi abow arow afatum dibur aya’ay.
20 Na maholo kire horo'ie a Stivin, iini nge e taroha'inie no'one walamu, na nou uure no'one pe'ie mo iini nge kire horo maesie. Ineu oto nou kakalie mo sala ikire sulie nou ne'isae no'one mala ikire huni horo'ie.’
20 Naatu Stephen orot wantoro’ot iti ef isan hirab ana rara re’er ana veya ayu i nati’imaim.’ Ayu auman aisaito hirab morob naatu sabuw iyab hi’a’asabun hai faifuw i ayu abotanen abat.
21 “Oto a Aalaha ko te'uri lo'u hunieu, ‘O ke lae oto, sulie no ko uusunge'ini'o oto ha'atau huni laeliwala hunie mo Aapoloa Aaopa.’”
21 Imaibo Regah ayu iuwu eo, ‘O abiyafari inan ef yok Ufun Sabuw isah.’”
22 Ahutana mwala kire pwaa-pwaarongo i sulie a Pol lai hule aana e unue mei wala “Aapoloa Aaopa.” Oto aana kire tohungei leledie mwala ngeena, kire ko si tea oto paine kire ko te'uri, “!Horo maesie! !E ka'a adona lo'u ke mauri!”
22 Sabuw hibat Paul eo hinowar in ana tur sawar. Baise iban maiye sabuw hibusuruf hitar koukuw hio? Sa’ab kwabai kwan! Kwa’asabun! Men karam boro nama!”
23 Na aena mwala ngeena ko tohungei saewasu oto liutaa, kire ta'aasie oto mo to'oni tetewa ikire pe'i teanga oto paine na kire ko aasie mwakano oto i lengi.
23 Hitar koukuw fah sib hai faifuw hibow hirudab, naatu fofob hibow asir hirouw kwanekwan.
24 Oto poro paine haahie mae ngeena e unue hunie mo ramo kire ke toolea a Pol i laona nume ma'uta'a kire o'o'o aana ngeena. Na ko unue hunire uri kire ke rapusie a Pol, na hunie kire ke dolosi aana hunie kire ke saie uri nga taa ni mo Jiu kire ko teangie haahie.
24 Baiyowayan hai orot ukwarin iuwih Paul hibai baiyowayah hai bar wanawanan hirun naatu wabirin isan iuwih, saise biyan tababan tao hitanowar ana’an aisim Jew sabuw iti na’atube isan fanah sibisib.
25 Ta'e maholo kire ko pwesue hunie kire kei repusie, a Pol ko si dolosi aana ngaeta poro paine haahie nga tangalai ramo nge e uure kara'inie, ko te'uri, “?Uri e malisine mola omu ke rapusie nga mwane ni Rom nge e ka'a dau hu'isie ike nga mei ola?”
25 Baise wabirinamih hibai hifafatum ana veya Paul baiyowayan hai bonawiyenayan orot ukwarin ta i nati sisibinamaim batabat itin naatu ibatiy, “Orot Rome tafaram bai matuwan isan ana fef bai ema’am, baibatiyinae asir kwanarabirab boro ofafar kwana’astu’ub ai en?”
26 Maholo poro paine ngeena e rongo urine, ko si lae oto i saana poro paine haahie sinolai ramo ngeena na ko te'uri, “?Nga taa ni o ko sare da? !A mwane ngeena mwane ni Rom ni ngeena!”
26 Baiyowayah hai bonawiyenayan orot ukwarin iti tur nonowar ana veya in baiyowayah hai orot ukwarin ibatiy, “O abisa inasinafumih? Iti orot i Rome ana fef bai ema’am.”
27 Oto poro paine haahie sinolai ramo ngeena e lae i saana a Pol, ko si dolosi aana Pol ko te'uri, “?Uri i'oe nga mwane ni Rom to'ohuu?”
27 Naatu baiyowayah hai orot ukwarin na Paul ibatiy eo, “Kuo anowar, o i Rome ana fef ibai kuma’am?”
28 Oto a poro paine ngeena ko te'uri, “Ineu nou holi aana mei to'oha oto paine huni ne'ie ngaeta mwane ni Rom.”
28 Imaibo baiyowayah hai orot ukwarin eo, “Ayu iti tafaram bai matuwan isan kabay gagamin na’in au fef atubun.” Baise Paul iya’afut eo, “Ayu i Rome wanawanan atufuw.”
29 Oto mwala nge kire dau-deu aakau huni dolosie mo dolosinge aana Pol pe'ie rapusilana, kire mani toli'aasie oto aana maholona. Na poro paine haahie sinolai ramo ngeena ko me'u oto, aana e dau hu'isie ha'atolanga aana e ho'osie nga tohungei mwane ni Rom aana iieli heu.
29 Sabuw iyab baibatiyinamih hinan marta’imon au’uf hibat. Baiyowayah hai orot ukwarin ana bir ra’at, anayabin Paul Rome ana fef bai ma’am so’oba’e bai fatum.
30 Poro paine haahie mae ngeena ko sare saie nga taa nge mo Jiu kire ko heliwala aana a Pol haahie. Oto e dangi ho'owa, e lokoa mo na'ohai pris na pulitaa ni lei-lei, ko si luhesie a Pol mwaanie nume ma'uta'a, na e toolea, ko lai ha'a-uuresie i na'ona pulitaa ni lei-lei.
30 Marto mar auman baiyowayah hai orot ukwarin kok taso’ob gewas, aisim Jew sabuw Paul hibubuw hi’u’u kwanikwaniy, Paul hifatum ma’am hirufamen, naatu firis ukwarih Kaniser tutufin etei iuwih hiru’ay. Imaibo Paul bai na nahimaim bat.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.