2 Coríntios 11
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 No ko ere ni pweu oto ni ie, ta'e nou saeto'o aana uri omu ke rongo rako ka'u lo'u eeku.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Mala mo mama'a ko lio i sulie mo keni kaleda hunie kire ke ne'i keni raori'i lae-lae hule aana kire kei ha'aruru aana kire to'o poro, nge ineu no'one no ko lio i suli'omu urine i na'ona God. No ko lio i suli'omu oto mala a God ko lio i suli'omu, aana nou heiholota'inie oto uri omu kei to'o aana mola nga ta'a-ta'a poro, na porona oto a Kraes. Saeku omu ke hiiwalaimoli mola aana a Kraes hahaiteli hunie uri aana hai dinge ha'arurunge, nou sai maai'omu ta'au nana a Kraes mala oto nga keni raori'i.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Ta'e no ko maarara, mwaanie nga mo iini e waelie manata-diananga i'omu hunie a Kraes na mei sae manola huni lulu i sulie. Na no ko maarara mwaanie e si urihana mola maholo mwaa e eeroa a Iv aana mo eeronga ingeie oto i na'o.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 No ko maarara urine aena aana omu ko toli'aasie mola mwala ko lae mai huni ere i sulie ngaeta Jisas nge e aaopa mola mwaanie iini nge i'emeelu melu taroha'inie ka'u huni'omu oto waite. Na omu ko ilenimwa'e mola pe'ie ngaeta taungei li'oa na ngaeta taungei tataroha diana nge kire tohungei aaopa oto hiito'o mwaanie Li'oa Maa'i na Tataroha Diana a Jisas nge melu toolea mai huni'omu.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Ineu nou lo'onga'inie uri nou ka'a mwai-mwei ike mwaanie mo iini nge omu ko unu-unue uri ikire mo hurula'aa paine.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Ohe nou ka'a sai ha'alaunie ike walaku mala ikire, ta'e ineu nou tohungei saenanau oto liutaa aada aana Tataroha Diana, na no ko haata'i diana aana leune huni'omu tarau aana ahutana mo esunge ineu i matolamiu.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Nou ka'a lae ike pe'i sukaa nga mei ola mwaani'omu maholo nou taroha'inie Tataroha Diana a God namiu, ta'e nou ha'amwai-mwei'aau oto mola uri hunie omu ke ne'i iinoni peine na iinoni diana. ?Ohe nou deu aaela ni urine?
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Ohe omu ka'a saie ike uri mo soihaada'inge aana ngaeta mo po'o ni henue ni kire nii-niie taane waaiteku hunie uri ne ke lae pe'i esu aani pe'ilemiu. Aana nga taa nge e malisine ne ke asuie nada, ka'u no ko si esuie mola namiu ie, oto nou kara'i hii mala uri nou pelire ni ngeena.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Oto aana maholo nou ii'o hao pe'i'omu, nou ka'a lo'ohie ike nga mei ola aamiu. !Ha'ike! Ta'e mo mwaasine aani hiiwalaimolinge nge kire o'o'o mai aana po'o ni henue i Masedonia ni kire lae hao i Korinit huni pe'ieu aana mei to'oha. Nou tohungei kineta'inie tolahaku mwaanie nou da nga mei hi'elaa huni'omu aana ta'ena nga mei ola, na ne kei lae tara'asi oto mola urine.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Mala no ko unu-unue mola walaimolinge i sulie a Kraes, nge no ko ere to'ohuu no'one uri nga iini eemiu aana po'o ni henue i'omu i Akaea e sa'a roro'a da ike uri ne ke mamalo mwaanie tooha'inge ineu ienini.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 ?Oto e ue? ?Uri omu lo'onga'inie uri no ko ere urine aena aana nou ka'a manata diana ike huni'omu? !Ha'ike! A God e saie taane uri nou tohungei manata diana huni'omu.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Ngaeta mwala kire ko sare ere tooha'inire maraada uri kire ko esu sada mala i'emeelu mo hurula'aa. Ta'e leune e ka'a to'ohuu ike, na ineu, no ko uure honosie mwala urine. Aena urine nge nou sa'a mamalo ike mwaanie nga taa nge no ko esuie ienini huni haata'inie uri ere-tooha'inge ikire ngeena e ka'a to'o aahu'ine ike.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Aana mwala urine, ikire nga mo hurula'aa to'ohuu ha'ike na asunge ikire mei ola to'ohuu ha'ike no'one. Ikire mwala eero-eero na kire ko lupwe'i deu mola mala uri ikire mo hurula'aa maa'i a Kraes.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Na leune e ka'a ola ike huni pangata'inie, aena aana hule aana a Pwelu Eero-eero e sai ha'akolo no'one hunie ke lio oto mala nga ensel ni raa-raa.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Oto mwaanie kie pangata'i aana maholo mo koni-konihe ingeie no'one kire ko ha'akolo urine, hunie kire ke lio mala mo koni-konihe a God. Ta'e aana Dinge Ooreta, nge ha'aloilada ke si lae taane, na kei tohungei adona oto aaelanga kire ko esuie ngeena.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 No ko sare he'i unue lo'u mola uri omu ke su'uri lo'onga'inie uri ineu nga pweu. Ta'e mala uri nga iini eemiu ko lo'onga'i takalo urine, nge saeku uri omu ke rongo hunieu mala omu ko rongo hunie mo pweu, na omu ke toli'aasieu hunie uri ne ke kele ere tooha'inieu.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 A Aalaha e ka'a sai ere tooha'i ike urine, ta'e no ko ere tooha'i mola urine mala mo pweu.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 — ausente —
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 — ausente —
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Nou leesie lo'u uri omu ko saeto'o aana mola mo poro paine huni deu rarahi'omu, na kire ko ha'amwe'u-mwe'u'omu, na kire ko pwelo'omu, na kire ko lio toli mola aamiu, na kire ko hide-hidelie papalimiu. !Ha'ike eena mwae!
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Oto no ko masa huni unue uri e to'ohuu taane uri nou ka'a sada ike pe'ire. Nou ka'a sada ike pe'ire aana leune, aena aana nou ka'a sai ne'isae moute'i ike huni da nga mei ola urine aamiu.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Mala kire ko unue uri ikire oto mo ai iinoni to'ohuu ni Jiu, ineu na e urine no'one. Kire ko unue uri ikire aana aalahanga mo Israel, ineu na e urine no'one. Kire ko unue uri ikire mo weuwana Ebraham, ineu na e urine no'one.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Kire ko unue uri ikire oto mo koni-konihe a Kraes. No ko ere lo'u mala iinoni e pweu, ta'e ineu oto nou tohungei esu mala koni-konihe a Kraes lo'u liutaa aada. I tehula'ana asunge a Kraes ienini nou sapesalu oto hiito'o liutaa aada. Ineu oto nou ii'o i nume ni ho'o mo maholo hunge liutaa aada. Ineu oto kire wini-winieu hiito'o liutaa aada. Ineu oto nou kara'i mae mo maholo hunge liutaa aada.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 I tehula'ana asunge nana Kraes ienini, e lime maholo nge mo na'ohai mwane ni Jiu, kire ha'aletehieu aani repusileku i sulie tolahada nge kire sai repusie iinoni aana e oolu aawalai maai repunge mwana siwe.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Na e oolu maholo nge mo na'ohai mwane ni Rom kire rapusieu aani mai ei. Na ngaeta maholo mwala kire uu'ieu aani heu huni horo maesieu. Na e oolu maholo oto mo haka nou lae-lae aani kire dodo pe'ieu. Na ngaeta maholo melu dodo i laona matawa na aasi e talei aahe-aahesieu mola hunie hai dinge laku pe'ie nga hai rodo nge kire si leuhieu.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Mo maholo oto hunge nou weo aani laenga, na nou oodoie mo ola oto hunge ni maesi'i. Nga mo maholo ne ke lae oodoie mo wei ko kone, na ne ke oodoie mo horopeli. Nga mo maholo ne ke lae oodoie mwala ineu lo'u mola mo Jiu kire ko kara'i horo'ieu, na lo'u mo iini nge ikire nga mo Jiu ha'ike. Na hule aana ngaeta mo maholo mo iini ko unue uri ikire mo eesike aana hiiwalaimolinge aana Kraes, na ikire no'one kire ko kara'i horo'ieu no'one. Ta'e ikire mo eesike to'ohuu ha'ike ni ngeena. Nga mo maholo ne ke lae oodoie mo ola ni maesi'i aana mo huilume paine, na i laona hanuesala, na no'one i eesi.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Nou ii'o mola aani weonga, na nou oodoie mo aasanga oto hunge aena aana asunge nana Kraes. Mo maholo oto hunge asunge ngeena ko haapilinga'a haahieu hule aana nga maholo ni ma'ahunge na ha'ike lo'u. Mo maholo hunge nou hiolo na nou maarou, na ngaeta mo dinge nga kele mei ngeulaa ne ke hikana na ha'ike lo'u. Mo maholo hunge no ko ma'ahu mola mala iiola, na aana mo maholo hunge no ko maesie mola mama'udi aana wawai e paine, na nou ka'a to'o aana ike nga mei ola ni eeluhieu aana.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Oto lo'u sapeitana walu ola ienini, na no ko tolahi'e mola i suli dinge aani lio sulilana mo soihaada'inge.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Aana maholo hiiwalaimolinge nga iini e mamaela'a, nge saeku ko hii mamaela'a oto no'one haahie. Na maholo nga iini ko ha'atataroa nga iini huni domu i laona ooraha'aa, nge saeku ko mela mala dunge aana aaelanga urine ko da no ko tohungei saewasu oto hiito'o.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Aena aana omu deu rarahieu mone, nge nou ere tooha'inieu. Ta'e nou sai ere tooha'inieu taane mola aana mo aasanga kire ra'usieu aana leune e haata'inie uri nou ka'a to'o aana ike nga mei a'aila'anga tohuku.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 — ausente —
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 — ausente —
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 — ausente —
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.