1 Coríntios 1
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Saediananga mwaanieu a Pol, iini nge a God e soieu oto huni ne'i hurula'aa nana a Jisas Kraes, na mwaanie a aasikaelu a Sostinis no'one.
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Mere ko uusu-uusu oto wau ienini huni'omu aana soihaada'inge a God wau i Korinit. I'omu oto a God e soi'omu uri omu ke ne'i iinoni maa'i ingeie aani ii'o-rurunge pe'ie a Jisas Kraes, mala ahutana mo iini ko palo-paloa satana aalaha ikie aana ta'ena nga leu.
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Mere ko eitanaie a God Aamaka na Aalaha ikie a Jisas Kraes uri hahu'ana manata-diananga na hanuelamanga ingeie ke ii'o pe'i'omu.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Suli maholo no ko paalahea God ineu aana e aamasi'omu na e niie mo niinge diana namiu i tehula'ana a Jisas Kraes.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Na aena aana a Jisas mone omu ko si ne'ie soihaada'inge e to'o-to'o aana ahutana mo taungei saenanaunge na mo erenga diana.
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 Saemiu e susu oto to'ohuu aana Tataroha Diana i sulie a Jisas Kraes,
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 hule aana soihaada'inge i'omu e to'o aana oto ta'ena nga niinge aana Li'oa Maa'i. Oto omu sa'a tola talea ike nga mei ola aana maholo nge omu ko maa'oohi pe'i heri-huninge loosie Aalaha ikie a Jisas Kraes kei ooli lo'u mei.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 Na a Jisas oto kei ha'asusu'omu hunie omu ke ii'o oodota'i lai hule aana hai dinge nge Aalaha ikie a Jisas Kraes kei ooli lo'u mei.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Aana a God, iini nge e soi'omu hunie omu ke ii'o ruru pe'ie a Kalena, e sai deu i sulie walana, na a Kalena oto Aalaha ikie a Jisas Kraes.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Maeni eesiku maa'i, no ko eitanai'omu aana satana a Jisas Kraes Aalaha ikie, uri omu ke ne'ie mola ta'a-ta'a mei sae. Omu ke toli'aasie mo tolahai ola ni oopanga, ta'e omu ke mani ne'isae diana hunie omu ke asu loko-loko lo'u.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 No ko ere urine, maeni eesiku, i sulie ngaeta mwala aana uluhe kira Kloui ni kire ha'arongoau uri omu ko talei ha'a-ere oto mola tarau.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Ngaeta mo iini eemiu ko unu-unue uuri, “Ineu aana aapa a Pol.” Na ngaeta mo iini lo'u uuri, “Ineu aana aapa a Apolos.” Na ngaeta mo iini lo'u uuri, “Ineu aana aapa a Pita.” Na ngaeta mo iini lo'u uuri, “Ineu aana aapa a Kraes.”
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 !Sei! !Omu ko oopaa oto sapena Kraes hailiu ka'u ngeena! ?Ha'alaa omu lo'onga'inie uri ineu a Pol ni nou mae honotamiu i lengine po'u-po'u? ?Na ohe uri omu loto maa'i oto aana sataku ni ngeena? !Ha'ike eena mwae!
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 No ko paalahea God mola aana uri ma'alana omu meni loto maa'i taane, ta'e ineu maraaku nou ka'a loto maa'i ike aana nga iini eemiu mwaanie a Krispas na a Gaeas.
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 Oto, nga iini hunie ke unue uri omu loto maa'i aana sataku ha'ike.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 (!Oo, iau mwae! Nou loto maa'i taane no'one aana Stepanas na uluhe ingeie, ta'e nou ka'a lo'onga'i oodoie ike nga iini ne ke loto maa'i lo'u aana.)
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 A Kraes e ka'a uusunge'inieu ike mola huni loo-loto maa'i aana mwala, ta'e huni laeliwala aana Tataroha Diana. Na e ka'a ike huni laeliwala mola aana mo wala diana mala mo iini e saenanau huni ha'a-olaa mwala, ta'e mola i sulie a Kraes, mwaanie maenga a Jisas i lengine po'u-po'u e totowai mola.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Aana laeliwalanga i sulie maelana a Jisas i lengine po'u-po'u e ka'a to'o aana ike nga mei lo'onga'inge aana hunie mo iini kire ko lae takoie maenga huu. Ta'e hunikie mo iini a God e ha'a-uurikie oto, mo wala ngeena ikire oto nanamanga a God.
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 Omu ke saie uri Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, Ne kei suuhe'inie saenanaunge mo iini e saenanau, na ne kei uure honosie mola sai-olanga mo iini e sai ola. Aesaea 29:14
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 ?Oto mala uri leune kei urine oto, mwala saenanau ke si ue eena? ?Mo ha'a-uusuli na mo iini kire saenanau aana ere-haitelilinge kire ke si ue eena? Aana a God e haata'inie oto uri saenanaunge aana walumalau ie nga ola mola mwaakule, na e ka'a to'o aana ike nga lo'onga'inge.
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Oto aana a God e asuie mone i sulie saenanaunge ingeie, mwala aana walumalau ie kire dau aasaie uri kire kei ha'a-uurire maraada i sulie saenanaunge ikire. Na e lae mola urine aana saena a God mola huni ha'a-uurie iinoni aana ola kire unue nga mei saenanaunge ha'ike aana, nge hiiwalaimolinge aana laeliwalanga i sulie a Kraes.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Mo Jiu, saeda mola hunie uri kire ke leesie nga mo tolimaa ni nanamanga, na mo Aapoloa Aaopa ko sare rongoa mola nga mo lo'onga'inge ni saenanaunge, uri hunie kire ke si eeli'u takoie a God.
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 Ta'e ienini mone melu ko laeliwala aana uri kire horo maesie a Kraes i lengine po'u-po'u. Mei ola oto hule aana mo Jiu na kire ka'a sasare rongoa ike, na mei ola ngeena kei ne'i pweu-pweua'anga mola hunie mo Aapoloa Aaopa.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 Ta'e hunikie mo iini nge a God e soikie oto, mo Jiu na oto mo Aapoloa Aaopa, mei wala aana a Kraes ienini ingeie oto nanamanga na saenanaunge a God.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Na e urine oto aena aana mo ola nge a God ko esui'i, ma'alana iinoni ko ere aaelasi'i uri nga mei saenanaunge wa nga mei a'aila'anga ha'ike aani, ta'e saenanaunge aana e lae liutaa aana lo'u saenanaunge iinoni, na e a'aila'a ue liutaa aana a'aila'anga iinoni ni ngeena.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Oto maeni eesiku maa'i, omu ke to'omaaie ka'u maholo a God e hola'i soi'omu huni lulu i sulie. ?Aana lio-lionga ni iinoni, e nite iini eemiu kire saenanau? ?E nite iini eemiu kire ne'i poro paine? ?E nite iini eemiu kire aalaha? !Toota'i iini mola!
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 A God e tohungei lio hilisie oto mo iini nge mwala e lo'onga'inie uri kire pu'osasu uri huni ha'amasaa kira saenanau. Na e lio hilisie oto no'one mo iini nge mwala e lo'onga'inie uri kire mamaela'a huni ha'amasaa mo iini e nanama.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Aana nga taa nge walumalau e lio toli aana, na e leledie, na e lo'onga'inie uri nga mei ola mwaakule mola aana, mei ola ngeena a God e lio hilisie huni waelie nga taa nge walumalau e ne'isae paine aana.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Na a God e asuie leune urine, mwaanie uri nga iini e tooha'inie maraana maholo kei uure i na'ona God.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 Aena aana a God mone e si da omu lae mai ne'i iinoni tararuru pe'ie a Jisas Kraes. Ingeie oto e lae mai huni niie saenanaunge a God hunikie, na ingeie mola ni e ha'a-oodohikie pe'ie a God, na e ha'amaa'ikie, na e holikie mwaanie ii'onga i memelutana ooraha'aa.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Aena urinena, kie ke ii'o oto mala Uusu-uusu Maa'i e unue aana e ere uuri, A tei ko sare tooha'inie, ke tooha'inie mola haahie nga taa a God e asuie hunie. Jeremaea 9:24
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.