1 Coríntios 10
Tataroha Diana i Sulie Aalaha Ikie a Jisas Kraes (APB) vs AAI
1 Maeni eesiku maa'i, saeku uri omu ke aamasito'o ka'u aana mo weuwaka nge kire lulu i sulie a Mosis wau i na'o. Maholo kire iisitaa ka'u mwaanie Ijip, ahutada kire mani o'o'o i mamalutana mei uuru a God e ha'atolaa mai huni na'oda, na kire mani liu holosie Aasi Nonoro'a mola aana ae'aeda.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Oto aena aana kire lae i sulie a Mosis i mamalutana mei uuru ngeena maholo kire liu holosie aasi, nge kire lado pe'ie a Mosis eena, mala ikie no'one kie lado pe'ie a Kraes aana loto-maa'inge.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Ahutada mango, kire mani ngeu-ngeu no'one aana ngaulaa nge a God e niie ada.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Na ahutada, kire mani inu-inu no'one mala ikie aana wai nge a God e niie ada. Wai ngeena e maau mei mwaanie hau nge a God e niie huni lae-lae pe'ire, na hau ngeena oto a Kraes maraana, aana ingeie oto ni e ii'o pe'ire huni ha'angaue mauriha'ada.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Ta'e ma'alana e tohungei ha'adiana'aa ahutada ka'u urine, toota'i iini aada mola kire to'ohie saena a God, ta'e hungelada a God e tatanga'inie mola mo rae aada i laona hanuesala.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Oto walu ola ienini domana uri nga mo ha'apasunge mola hunikie, mwaanie uri kie talei sae-saehanalie mola mo ola aaela mala kire dau-deu'ine.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Oto omu ke rohu mwaanie palolana mo god eero-eero, mala ngaeta mo iini aada e dau-deu'i maholo kire paloa nunune puluke nge a Eron e asuie. Aana Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, Mwala e ii'o i aano huni esuie ngauhe, oto kire si ta'ela'i lo'u huni mao oto mala mo pu'o. Eksodas 32:6
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Na ikie, kie ke su'uri mai-mesi oto mala ngaeta mo iini aada kire masi ke'u. A God e ha'aloire na e ro aawalai sinola mwana oolu aada e mae mola i laona ta'a-ta'a hai dinge.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Kie ke su'uri ha'angai-ngeie a Aalaha mala ngaeta mo iini aada e ha'angai-ngeie ka'u, nge a God e uusunge'inie mo mwaa huni horo maesire.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Na omu ke su'uri upwe-upwesie a God mala ngaeta mo iini aada e upwe-upwesie ka'u, na aena leune nge a God e si uusunge'inie ensel ni horonga i matolada.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Walu ola ienini e rau aada huni ha'apasulikie mo iini kie ko meu-meuri ue si'iri aana mo dinge ooreta. Na uusuleni e lae oto huni ha'ananaukie.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Aena urinena, maeni eesiku, mala nga iini ko unue uri ko uure ma'uta'a oto, nge ke tohungei lio talana oto mwaanie e ooraha'aa mala mo weuwaka i na'o.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Ahutana mo malaahonga nge ko hite-hite aamu ngeena, taungei ola oto e sai hite mola aana ta'ena nga iinoni ni ngeena. Ta'e a God ko deu mola i sulie haiholota'inge ingeie, na e sa'a tohungei toli'aasie ike uri malaahongalamu ke lae liue nga taa o sai uure honosie. Aena urine, maholo malaahongalamu ko lae, nge a God kei haata'inie tala huni'o mwaanie takalonga ngeena, na kei pe'i'o taane hunie o ke uure a'aila'a honosie ooraha'aa.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Aena urinena, maeni eesiku maa'i, omu ke kineta'ini'omu mwaanie palolana mo god eero-eero.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 No ko ere pe'i'omu oto mala no ko ere hunie mo iini e saenanau ni ie. I'omu maraamiu omu ke si leie nga taa no ko unue ie.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 Kao-kao nge kie ko inu-inu waen aana i laona ngau-maa'inge na kie ko paa-paalahea God haahie, maholo kie ko inu aana kao-kao ngeena, kie ko meni ado oto aana apune a Kraes. Na mei ngeulaa nge kie ko nisie, aana maholo kie ko ngeue, kie ko meni ado oto aana sapena Kraes ni ngeena.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Aena aana e ta'a-ta'a ho ngeulaa mola, nge ma'alana kie ke hunge lo'u uri taa, ta'e kie ne'ie e ta'a-ta'a mei sape mola ni ngeena, aena aana kie ko meni ngeue mola e ta'a-ta'a mei ngeulaa ngeena.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Omu ke lo'onga'i ke'u i sulie mwala ni Israel. Mo iini nge kire ko ngeue nga taa nge niilana e lae hunie a God, kire ko meni ado oto aana uunu-olanga ngeena pe'ie a God eena.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 ?Oto e ue? ?Uri no ko unue uri uuraa'inge mei ola e tohungei roro'a? ?Na uri mo nunui ola ngeena ni oto mo tohungei ola?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 !Ha'ike! Maholo mo pu'o kire ko uunu ola, nga taa nge kire ko uunue ngeena, kire ko uunue oto mola i saana mo li'oa aaela. Kire ka'a uunue ike i saana a God. Oto nou ka'a saeto'o aana ike uri omu ke ado aana nga mei ola pe'ie mo li'oa aaela.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Omu sa'a inu ike aana kao-kao a Aalaha na omu sa'a inu ike no'one aana kao-kao mo li'oa aaela. Omu sa'a ngau ike no'one pe'ie a Aalaha na omu sa'a ngau ike no'one pe'ie mo li'oa aaela.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Mala uri omu kei ngeu pe'ie mo li'oa aaela urine, omu ko da mola uri a God ke heota'ini'omu ni ngeena. ?Uri omu sai uure a'aila'a mola honosie ha'aloinge nge a God kei ha'aloi'omu aana?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Ngaeta mwala ko unu-unue uuri, “Nga mei ola e ka'a aapu ike hunieu.” Ta'e no ko unue uri ngaeta mo ola kire sa'a da ike nga mei ola diana. Na ngaeta mo ola kire sa'a pe'ie ike mo iinoni.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Oto e ka'a diana ike uri hunie kie ke lo'o-lo'onga'inikie mola maraaka, ta'e uri kie ke lo'o-lo'onga'inie nga taa nge e diana huni pe'ie ngaeta mwala.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Oto aapa hatarie dolosinge i'omu ngeena, e ka'a aapu ike na omu sai ngeue mola ta'ena nga mei ngeulaa omu ko lio oodoie i laona uusi'e. Na mo taungei ola urine omu ke su'uri aapwasu ni dolosie lo'u uri kire uunu'i i saana mo li'oa aaela wa ha'ike.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Aana oto mala mo Uusu-uusu Maa'i e unue uuri, Walumalau ienini oto pe'ie walu ola i lalo aana, mo ola a Aalaha hali'ite. Sam 24:1
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Na lo'u, mala uri nga iinoni ni pu'o ko haarai'omu huni lai ngeu pe'ie, na uri omu ko mwa'e-mwa'e ni lae, oto nga taa ko niie amiu, omu ke hele aana mola na omu ke su'uri dolosi lo'u i sulie.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Ta'e mala uri nga iini ko unue huni'omu uuri, “Mo ngeulaa kire uunu'i i saana mo god eero-eero ni ngeena,” nge omu ke su'uri ngeue mo ngeulaa ngeena, mwaanie omu waelie mei ne'isaenga iinoni nge e unue leune huni'omu.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Oto ma'alana uri omu ko lo'onga'inie nga mei ola e ka'a aaela ike aana omu kei ngaa mo ngeulaa ngeena, ta'e omu ke kineta'inie hiinge iinoni ngeena nge e unue leune huni'omu.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Nou paalahea God haahie mo ngeulaa ngeena. ?Oto e ue nge ngaeta iini ko si maaleledieu haahie mei ola nou paalahea oto a God haahie?”
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Ta'e e uuri mola, ma'alana omu ko ngeu wa omu ko inu wa omu ko esuie lo'u ta'ena nga mei ola, ta'e omu ke asui'i mola huni ha'amanikulu'aa a God.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Na omu ke su'uri ha'atataroa ngaeta mo iini, ma'alana mo Jiu, wa mo iini nge ikire mo Jiu ha'ike, wa mo iini aana soihaada'inge a God.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Na omu ke lae i sulie tolahaku, aana no ko sare pe'ie ahutana mwala aana ahutana walu ola no ko esui'i, aena aana nou ka'a lo'onga'inieu ike maraaku, ta'e no ko lo'onga'inie no'one ngaeta mo iini hunie ne ke pe'ire hunie a God ke ha'a-uurire.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.