Atos 23

New Testament in Amuzgo, Guerrero (MX:amu:Amuzgo, Guerrero) (AMU_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Pablo ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ nda̱a̱ naⁿmaⁿnꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿ nnꞌaⁿ judíos. Matsoom nda̱a̱na: —Ja ntyjii, ꞌo re nnꞌaⁿya, chaꞌtso xuee na jnda̱ jndyowanaꞌ ñequiiꞌcheⁿ matsꞌaaya cantyja na matseiꞌno̱ⁿꞌa na matyꞌiomnaꞌ jo nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom.
1 Paul nuw Kaniser itihkikin naatu eo, “Taituwau ayu au yawas tutufin etei God matanamaim men kafa’imo erekasiy auman ama na iti boun titamih.” Paul Jerusalem kanisel nahimaimbat tibibabatiy|alt="Paul speaking to council in Jerusalem" src="cn01975B.tif" size="col" loc="Act 23.1" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.1-6"
2 Quia joꞌ tyee na cwiluiitquieñe, tsaⁿ na jndyu Ananías, sa̱ꞌntjoom nnꞌaⁿ na meintyjeeꞌ nacañoomꞌ Pablo na catmeiiⁿꞌna ndaꞌ ꞌndyoo tsaⁿꞌñeeⁿ.
2 Iti na’at eo basit Firis Gagamin wabin Ananias orot iyab Paul sisibinamaim hibatabat awan roufoforamih iuwih.
3 Ndoꞌ joꞌ matso Pablo nnom tyeeꞌñeeⁿ: —Tyꞌo̱o̱tsꞌom nlcoꞌweeⁿꞌeⁿ ꞌu ee ꞌu tsꞌaⁿ na we waa macheꞌ. ꞌU matseiꞌxmaⁿꞌ na nncuꞌxeⁿꞌ ja chaꞌxjeⁿ na matso ljeii na tqueⁿ Moisés sa̱a̱ matsuꞌ na catjaaꞌ nnꞌaⁿ ja meiiⁿ ljeiiꞌñeeⁿ matsonaꞌ na ticwanaaⁿ.
3 Baise Paul iu, “God o awa boro narufofoforen, yumat rah ana sis! O baibabatiyenayan orot wai, aisim o taiyuw ofafar ibai awau roufoforenamih sabuw kubiyunih!”
4 Ndoꞌ nnꞌaⁿ na meintyjeeꞌ joꞌ joꞌ tyoluena nnom Pablo: —¿Chiuu na matseiꞌneiⁿꞌ ñꞌoom na matseijnaaⁿꞌnaꞌ tyee na cwiluiitquieñe na mandiꞌntjom nnom Tyꞌo̱o̱tsꞌom?
4 Orot Paul sisibin hibatabat hio, “O God ana Firis Gagamin isan men tur kakafih inao’omih!”
5 Matso Pablo: “ꞌO re nnꞌaⁿya, ticaljeiiya na jom tyee na cwiluiitquieñe. Ee mayuuꞌ ñꞌoomꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom na maxjeⁿ waa na jnda̱ teiljeiinaꞌ matsonaꞌ na tintseineiⁿ tsꞌaⁿ ñꞌoom na matseijnaaⁿꞌnaꞌ tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱ nnꞌaⁿ tsjomꞌm.”
5 Paul iyafutih eo, “Teutuwau ayu men aso’ob i Firis Gagamin. Buk Atamaninamaim eo, ‘O men tur kakafin a sabuw hai bonawiyenayan isan inao’omih.’”
6 Pablo ntyjeeⁿ na we ndiiꞌ naⁿmaⁿnꞌiaaⁿ na matseineiiⁿ nda̱a̱. Ntꞌomndye joona cwilaxmaⁿna tmaaⁿꞌ nnꞌaⁿ judíos na jndyu saduceos. Ndoꞌ ntꞌomndye joona cwilaxmaⁿna tmaaⁿꞌ fariseos. Joꞌ chii jndeii seineiiⁿ, tsoom: —ꞌO re nnꞌaⁿya ja tseixmaⁿya fariseo. Mati tsotya̱ majoꞌ jom. Sa̱a̱ ꞌo cwituꞌxeⁿꞌyoꞌ ja cweꞌ ncꞌe na matseiyuꞌa na nntaꞌndoꞌxco nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱.
6 Imaibo nati ana maramain Kaniser sabuw Paul inanih, sabuw nati’imaim hiruru’ay afa i Sadducee afa i Pharisee, naatu Paul Kaniser sabuw isah fanan aumetawat eaf eo, “Teituwou! Ayu i Pharisee, naatu Pharisee orot natun. Ayu iti baibatiyen efanamaim abatabat anayabin abitumatum morobone misir maiye ana nuhufot abai ama’am isan!”
7 Quia na jnda̱ tsoom na nmeiiⁿꞌ, jlaꞌntjaꞌndye nnꞌaⁿ fariseos ñꞌeⁿ saduceos. Taticatjoomꞌ jlaꞌneiⁿna.
7 Iti na’atube eo ana maramaim, Pharisee naatu Sadducee bairi hitarayouw higam naatu kou’ay hikusib.
8 Ee nnꞌaⁿ saduceos cwiluena xocatandoꞌnndaꞌ nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱, meiⁿ ángel meiⁿ espíritu, tjaaꞌnaⁿ. Sa̱a̱ nnꞌaⁿ fariseos cwilayuꞌna na mꞌaⁿ ángel, ndoꞌ na mꞌaaⁿ espíritu ndoꞌ na nntandoꞌnndaꞌ nnꞌaⁿ na jnda̱ tja̱.
8 Anayabin Sadducee tibitumatum sabuw moroboyah boro men hinamisir maiye, naatu tounamatar men tema’am naatu afiy auman en. Baise Pharisee it sawar tounu etei isah tibitumatum.
9 Quia joꞌ chaꞌtsondye nnꞌaⁿ na tjomndye tacwaxua ndyueena na tyolantjaꞌndyena. Ndoꞌ ntꞌom nnꞌaⁿ na cwitꞌmo̱o̱ⁿ ljeii na tqueⁿ Moisés na laxmaⁿ nnꞌaⁿ fariseos teiꞌcantyjana, jluena: —Tsaⁿmꞌaaⁿꞌ tjaa jnaaⁿꞌaⁿ coliuuyâ. Ndoꞌ xeⁿ mayuuꞌ na seineiⁿ cwii espíritu oo cwii ángel nnoom, quia joꞌ tantsaaya nacjooꞌ Tyꞌo̱o̱tsꞌom.
9 Naatu gamin gagamin na’in matar, Ofafar bai’obaiyenayah iyab Pharisee ana kou’ay himisir fanah sib higam hio, “Paul i men abisa ta kakafin sinafumih, men taso’ob afiy o tounamatar ta na hairi hio.”
10 Jeeⁿ cwajndii tyolantjaꞌndyena hasta tyꞌue tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱ sondaro. Ntyꞌiaaⁿꞌaⁿ maxjeⁿ nlaꞌcueeꞌna Pablo. Joꞌ chii sa̱ꞌntjoom na cꞌoocatjeiiꞌndye sondaro tsaⁿꞌñeeⁿ naquiiꞌ luee nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye, cꞌooñꞌomnndaꞌna jom naquiiꞌ wꞌaa yuu cwicꞌeeⁿna.
10 Gamin ra’at sasa, naatu baiyowayah hai orot ukwarin bir eo, Paul boro hinarab hinatensisib, naatu baiyowayah iuwih hire hin kou’ay wanawanan hirun Paul umahine hiba’aruwih hibai hina hai bar hiyari’ay.
11 Quia na jnda̱ teijaaⁿ teitquiooꞌñe Ta Jesús nnom Pablo, matso nnoom: —Cꞌomꞌtꞌmaaⁿꞌndyuꞌ tsꞌomꞌ, ee chaꞌna jnda̱ tjeiꞌyuuꞌndyuꞌ cantyja ꞌnaⁿya naquiiꞌ tsjoom Jerusalénwaa, malaaꞌtiꞌ nncwjiꞌyuuꞌndyuꞌ cantyja ꞌnaⁿya tsjoom Roma.
11 Nati gugumin Regah na Paul sisibinamaim bat eo “Koufair inab! Jerusalemamaim ayu isou i’orereb na’atube inan Rome imaim ef ta’imon inasinaf inaorerereb.”
12 Teincoo cwiicheⁿ xuee ntꞌom nnꞌaⁿ judíos jlaꞌjomndyena. Tqueⁿtyeⁿna cwii ñꞌoom na wꞌii nacjoona na tacwaꞌna tacwena ndaa hasta xeⁿ jnda̱ jlaꞌcueeꞌna Pablo.
12 Marto, marauman Jew sabuw afa hina hita’imon hiyakitifuw naatu omatanen hiwa’an harew o bay men hinaa hinatom hinama’am Paul hinarab namorobabo.
13 Teinom wenꞌaaⁿ tsꞌaⁿ na tqueⁿtyeⁿ ñꞌoomwaaꞌ cjooꞌ.
13 Sabuw iyab Paul asabunin isan hiyayakitifuw nah etei i 40 na’atube tafanamaim auman.
14 Tyꞌe naⁿꞌñeeⁿ na mꞌaⁿ ntyee na cwiluiitquiendye ñequio nnꞌaⁿ na cwiluiitquiendye nda̱a̱ nnꞌaⁿ judíos. Jluena nda̱a̱ naⁿꞌñeeⁿ: —Jâ jnda̱ tqua̱ⁿtya̱a̱ⁿyâ ñꞌoom na wꞌii nacjooyâ na tacwaaꞌâ hasta cueꞌjndyee Pablo nlꞌaayâ.
14 Imaibo hin firis ukwarih naatu regaregah ai’in biyah hitit hio, “Aki etei omatanen fokarin a’obaifaro bay boro men anaa anama nan Paul ana’asabun imaibo boro bay anaa.
15 Ndoꞌ jeꞌ jeꞌ ꞌo ñequio chaꞌtso naⁿmaⁿnꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿ jaa nnꞌaⁿ judíos, cataⁿꞌyoꞌ nnom tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱ sondaro na ꞌio catseicwanoom tsaⁿꞌñeeⁿ na mꞌaⁿꞌyoꞌ. Calꞌaꞌyoꞌ na ndooꞌ na tcuuti ñeꞌcataꞌxꞌeendyoꞌ cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ. Ndoꞌ jâ mꞌaaⁿcꞌeendyô̱ na nlacua̱a̱ꞌâ jom cwii tjo̱o̱cheⁿ na nlquieꞌñꞌomna jom na mꞌaⁿꞌyoꞌ.
15 Isan imih boun aki akokok kwa naatu Kaniser bairi tur kwaniyafar Rome Baiyowayan isan Paul nab kwa isa nare nan. Kwanifuw taiyuwin biyanamaim nuwet gewas kwanarouw kwanao nare nan. Baise aki boro efamaim anawa’ir anama’am nanan ana’asabun.”
16 Sa̱a̱ tyochjoo jnda yuscu tyjee Pablo jndii na ljoꞌ nlꞌana. Joꞌ chii tjaaⁿ wꞌaa yuu cwicꞌeeⁿ sondaro. Tjaqueⁿꞌeⁿ seicañeeⁿ Pablo na ljoꞌ.
16 Baise Paul rubin babin natun hiyayanuw nowar basit na barik bar tit run Paul ana tur eowen.
17 Quia joꞌ Pablo tꞌmaaⁿ cwii capeitaⁿ. Matsoom nnom: —Cjaꞌñꞌoomꞌyaꞌ tyochjoomꞌaaⁿ na mꞌaaⁿ tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱ꞌyoꞌ ee waa ñꞌoom na nntsoom nnom tsaⁿꞌñeeⁿ.
17 Naatu Paul sorodiy orot ta isan eaf na iu, “Iti monokai kwabai kwan baiyowayan ukwarin biyan, i tur ta boro ana tur na’owen.”
18 Quia joꞌ capeitaⁿꞌñeeⁿ tjañꞌoom tyochjoo yuu na mꞌaaⁿ nquii tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñeti nda̱a̱na. Matsoom: —Nquii pra̱so Pablo tꞌmaaⁿ ja. Tcaaⁿ na candyo̱ñꞌo̱ⁿ tyochjoomꞌaaⁿ na mꞌaaⁿꞌ, ee waa na nntsoom njomꞌ.
18 Baiyowayah hai orot gagamin monokai bai in baiyowayan ukwarin biyan tit eo, “Dibur orot Paul eaf arun orot iti abai o isa anan anayabin i boro tur ta nao inanowar.”
19 Quia joꞌ tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱na tꞌueeⁿ tsꞌo̱ tyochjoo, tjañꞌoom juu yuu na ñeꞌwendyena. Taxꞌeeñê nnom, matsoom: —¿Cwaaⁿ ñꞌoom na ñeꞌcatsuꞌ no̱o̱ⁿ?
19 Baiyow hai ukwarin orot uman bai nawiy nabin akisihimo hin naatu ibatiy, “O abisa kukokok boro inao ananowar?”
20 Quia joꞌ matso tyochjooꞌñeeⁿ: —Nnꞌaⁿ judíos jnda̱ tꞌmaⁿna na ntaⁿna njomꞌ na ꞌio nntseicwanomꞌ Pablo na mꞌaⁿ naⁿmaⁿnꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿna. Nlꞌana na ndooꞌ ñeꞌcataꞌxꞌeeti naⁿmaⁿnꞌiaaⁿ cantyja ꞌnaaⁿꞌaⁿ.
20 Orot iya’afut eo, “Jew orot gagagamih etei hibasit maras boro o hinifefeyani Paul inab inare Kaniser hai kou’ayomaim ana yare hinanuwetamih, baise nati i hai baifuwen.
21 Sa̱a̱ ꞌu tintseiyuꞌ na ljoꞌ ee joona teinom wenꞌaaⁿndyena na mꞌaⁿcꞌeendyena na nlaꞌcueeꞌna jom. Jnda̱ taꞌwiꞌndye cheⁿnquieena na tacwaꞌna ndoꞌ tacwena hasta xjeⁿ na nlaꞌcueeꞌcheⁿna jom. Jeꞌ macanda̱ cwii meindooꞌna xeⁿ chiuu nntsuꞌ ꞌu.
21 Imih hai tur men inanowar, anayabin orot etei 40 tafanamaim auman boro efamaim hinawa’ir hinama hinakaif. Iti oro’orot i omatanen fokarin hio baifaro bay harew hairi boro men hinaa, hinama’am Paul hina’asabunibo bay hinaa harew hinatom. Etei i sinafumih hiyabuna sawar o anot abisa inao’o i hima tekakaif.”
22 Ndoꞌ tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱ sondaro seicoomꞌm ꞌndyoo tyochjooꞌñeeⁿ na tintseineiⁿ nnom meiⁿcwii tsꞌaⁿ na jnda̱ seicandii jom ñꞌoomwaaꞌ. Jnda̱ chii jñoom tyochjooꞌñeeⁿ.
22 Baiyowayan ukwarin eo, “Men yait ta ana tur ina’owen abisa io anonowar.” Naatu orot iyafar tit in.
23 Quia joꞌ tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱ sondaro tꞌmaaⁿ we capeitaⁿ. Sa̱ꞌntjoom na calaꞌjndaaꞌndyena we siaⁿnto sondaro na cwiꞌoocaꞌ ncꞌeeꞌ ñequio ndyeenꞌaaⁿ nchooꞌ qui sondaro na ntyjondye catso ndoꞌ we siaⁿnto sondaro na cwileicho ncjo lantsa. Sa̱ꞌntjoom na ñjeeⁿ na teijaaⁿ nluiꞌ naⁿꞌñeeⁿ na nncꞌoona tsjoom Cesarea.
23 Baiyowayah hai orot gagamih rou’ab eafih hina iuwih eo, “Baiyowayah 200 kwanabow, horse ana orot etei 70, naatu 200 ahay bowayah, kwanabobuna boun gugumin nine korok iti tafaram kwanihamiy kwanan Caesarea kwanatit.
24 Mati tsoom na calajndaaꞌndyena quiooꞌ na nncjaawaꞌljoo Pablo, ndoꞌ ya ya calꞌana cwenta jom cha mati ya nncueⁿꞌeⁿ na mꞌaaⁿ Félix tsꞌaⁿ na mꞌaaⁿ gobiernom.
24 Horse ta Paul kwanitin afe’en namare naatu kwanatafafar gewas kwanab kwanan Gawan Felix biyan kwanatit kwanitubar.”
25 Ndoꞌ seiljeiⁿ cwii carta na ꞌooñꞌomna na mꞌaaⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ.
25 Imaibo baiyowayah hai ukwarin mare fef kirum eo.
26 Matsonaꞌ: “Ja Claudio Lisias matseicwano̱ⁿ na xmaⁿndyuꞌ ꞌu ta gobiernom Félix.
26 “Ayu Claudius Lysias, O Felix gawan orot gewas
27 Tsaⁿsꞌamꞌaaⁿꞌ tꞌue nnꞌaⁿ judíos jom ndoꞌ mawaa na nlaꞌcueeꞌna jom. Sa̱a̱ quia na jndiiya na jom matseixmaaⁿ tsꞌaⁿ tsjoom Roma joꞌ na saayâ ñꞌeⁿ sondaro ꞌnaⁿya. Tjeiiꞌndyo̱ jom luee naⁿꞌñeeⁿ.
27 Iti orot i Jew sabuw hibai kafa’imo
28 Ee lꞌue tsꞌo̱o̱ⁿ na nleijndaaꞌya chiuu na cwiqueⁿna ñꞌoom nacjoomꞌm. Joꞌ chii yati tjo̱ñꞌo̱ⁿ jom jo nda̱a̱ naⁿmaⁿnꞌiaaⁿ ꞌnaaⁿ naⁿꞌñeeⁿ.
28 Ayu akok i ataso’ob yabin
29 Ndoꞌ ljeiya na cweꞌ cwiqueⁿtona ñꞌoom nacjoomꞌm cantyja ꞌnaaⁿꞌ ljeii na cwileiñꞌom nquieena. Sa̱a̱ nchaa lꞌuu waa ljoꞌ sꞌaaⁿ na tseixmaaⁿ na nncueeⁿꞌeⁿ oo na nljooꞌñê wꞌaancjo.
29 Anunuwet men abisa kakafin iwa’an
30 Sa̱a̱ jndiiya na cwindo̱o̱ nnꞌaⁿ jom. Joꞌ chii matseicwano̱ⁿya jom na mꞌaaⁿꞌ. Ndoꞌ mati matsjo̱o̱ nda̱a̱ nnꞌaⁿ na cwiqueⁿ ñꞌoom nacjoomꞌm na cꞌoona na mꞌaaⁿꞌ na calaꞌjndaaꞌndyeyana ñꞌoomꞌñeeⁿ. Cweꞌ laꞌtiꞌ waa na matsjo̱o̱.”
30 Naatu
31 Ndoꞌ sondaroꞌñeeⁿ jlaꞌcanda̱na ñꞌoom na sa̱ꞌntjom tsꞌaⁿ na cwiluiitquieñe nda̱a̱na. Tyꞌeñꞌomna Pablo natsjom hasta na tquiena tsjoom Antípatris.
31 Baiyowayah hai bowabow hibitih na’atube hisinaf, Paul hibai gugumin wanawanan hinawiy hin kakafih hai wawa’ir ana sou Antipatris imaim hitubar.
32 Teincoo cwiicheⁿ xuee sondaro na cwiꞌoocaꞌ ncꞌeeꞌ tyꞌelcweeꞌna wꞌaa yuu cwicꞌeeⁿna. Ndoꞌ sondaro na ntyjondye catso tyꞌecaꞌndyena Pablo.
32 Naatu marto baiyowayah ahiwat himatabir maiye hina yarir bar hitit, baise horse hai orot i Paul hinawiy bairi hin.
33 Jnda̱ na tquiena Cesarea, tquiana carta na ñꞌomna nnom gobiernom ndoꞌ tioona cwenta Pablo lꞌo̱o̱ⁿ.
33 Hinawiy hina Caesarea hitit fef gawan hitin naatu Paul auman hibai hirun umanamaim hiyai.
34 Quia seiꞌnaaⁿꞌ gobiernom cartaꞌñeeⁿ, taꞌxꞌeeⁿ ꞌndyoo Pablo cwaaⁿ tsꞌo̱ndaa jnaⁿ. Ndoꞌ ljeiiⁿ na jnaⁿ tsaⁿꞌñeeⁿ tsꞌo̱ndaa Cilicia.
34 Gawan fef iyab naatu Paul ibatiy ana tafaram menane na, naatu Paul ana tafaram Silisia’ane rouw eo nonowar ana maramaim
35 Joꞌ chii matsoom nnom tsaⁿꞌñeeⁿ: —Quiejndyee nnꞌaⁿ na cwiqueⁿ ñꞌoom cjoꞌ quia joꞌ nndiiya ñꞌoom ꞌndyoꞌ ndoꞌ nleijndaaꞌya. Ndoꞌ sa̱ꞌntjoom na calꞌa sondaro cwenta tsaⁿꞌñeeⁿ naquiiꞌ watsꞌiaaⁿ na jndoꞌ Herodes na tuii.
35 eo, “Ayu boro a kamabiy sabuw hinanabo inao anowar.” Imaibo iuwih hibai hin gawan ana bar gagaminamaim dibur bar hiyari’y.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.