Gálatas 4
Jesucristo oy oa’pak: Kenda Jesucristoa; monigka’uyatenok; Diostaj mo’manopo’yarea’ika’ne (AMRNT) vs AAI
1 — ausente —
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 — ausente —
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Oroʼ konigti o̱ʼi̱kaʼuy. Cristo tiakhued e̱e̱ʼted oroʼ konig huasiʼpo o̱ʼe̱po konig huabokerek ehued o̱ʼu̱y. Oroʼen adhueaʼpaneʼen eʼmanmadikaʼtaj konig huanabaʼ oʼnigpe̱i̱kaʼuyne.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Kenmeʼnoete Diosa oʼpakpo keʼnen huasiʼpo oʼtaʼmonaʼuyate. Ettoneʼa̱ Diosen Huasiʼpo oʼsiʼpopakuyate. Huasiʼpo judío aratbutda oʼsiʼpoe̱po Moisésenbaʼtaj nigpe̱i̱kaʼdik o̱ʼi̱kaʼuyate.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Oroʼ judío hua̱e̱ʼeriomey huanabaʼonig o̱ʼe̱po Moisésenbaʼtaj nigpe̱i̱kaʼdik o̱ʼi̱kaʼuyate. Moisésenbaʼtaj aʼbakkayyaʼpo osiʼpoe̱ʼuyate. Kenpaʼti oroʼomey Diosensiʼpo kaʼnikeʼpo osiʼpoe̱ʼuyate.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Oroʼomey huaknopo̱e̱ʼeri Diosensiʼpo o̱ʼe̱denok Diosa oroʼomeytaj Huasiʼpoen Noki̱re̱ga̱ moʼnopoʼto̱e̱ne, “Doʼhued Apag” Diostaj Cristoen Noki̱re̱ga̱ oroʼennopoyaʼ oʼokuy.
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Ken Diosensiʼpo o̱ʼe̱depo Moisésenbaʼtaj nigpe̱i̱kaʼdik hua̱e̱ʼeri huanabaʼ ehueʼ o̱ʼe̱depo Jesucristotaj moknopo̱e̱nok. “Konig dakhueaʼ nigkahueʼ meʼnene, moʼtinopo̱e̱po,” Diosa monaʼpo moʼnoeanhuahuikaʼapone.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Aʼnenda huerettaʼda Diostaj oknopo̱e̱hued e̱e̱ʼted totoʼtaj moʼmeʼpukikaʼuyate.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Oynayo Diostaj moknopo̱e̱dene kenpaʼti Diosa moʼbaktieʼeaʼdeʼuyne. Konig judío adhueaʼpaneʼ o̱gkikaʼuynig menaʼpo konig huanabaʼ onteʼti eʼkikaʼtaʼ boʼpaknigʼa. Ken konig eʼkikaʼnayo nopoʼyareahueʼdik moʼi̱kaʼapone.
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Diosa moʼnopoʼyareʼpo menaʼpo ayaʼ Moisésenbaʼ fiesta boʼkikaʼnigʼa huameʼnoe fiesta, sábado fiesta, puug fiesta huabayok fiesta kenpaʼ boʼkikaʼnigʼa, Diosa meʼnopoʼyareʼpo namaʼda boʼkikaʼne.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Konige̱po opudtaj onʼmatinepahuiʼpo onʼtomepuʼkene, huakkaʼaʼda namaʼda opudtaj oʼnonmadikaʼonhuahuaʼuyne.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Ken “Dakhueaʼ nigkahueʼ meʼnene, moʼtinopo̱e̱po.” Diosa moneʼpo Moisésenbaʼ nigpe̱i̱kaʼdik moʼe̱ne. Judío aratbuta namaʼda monaʼikaʼnigʼa. Konig judíomey o̱gkikaʼnig opud konig kikahueʼ moʼu̱yne. Opudonigti i̱jje̱po oy kenda judíomey onʼmanaʼikaʼ kahueʼ i̱ji̱kay. Konig do ijkikaʼnig konigti ya̱gʼkikatiʼ. Kenda ijjeretpakpo oʼnonaʼne, egomey pogomey. Aʼnenda opudere e̱e̱ʼte doʼtaj diʼnada o̱ʼnepo dakaʼ onʼto̱e̱ʼuyne.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Aʼnenda opudere dakhueʼda i̱jje̱po Jesucristotaj huaknopo̱e̱ʼeri Diosere onʼnoeonhuahuikaʼapo kenda huakkuruda opudtaj oʼnonbatiaʼpakonhuaʼuyne.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Do dakhueʼda e̱e̱ʼpiʼ konig paiʼda eʼnopoʼe̱tepiʼ doʼtaj dig huahuayhueʼ o̱ʼnuyne kenpaʼti tibiraehueʼ o̱ʼnuyne. Konig Diosen huataʼmoneritaj e̱gkapaʼ doʼtaj oʼdeʼuyne. Konig Jesucristotanig doʼtaj oʼdeʼuyne.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Aʼnenda Jesucristoen huadak huaʼa oʼnonmadikaʼonhuahuaʼuyne. Doʼhua eʼnonmadikaʼonhuahuaʼte durugnada moʼu̱yne. Doʼtaj durugnada moʼu̱yne. Oy menaʼpo doʼtaj durugda ehueʼ moʼe̱. Aʼnenda katepiʼ ijpakikaʼuynok onʼyokikaʼuyne. Doʼa opuden huakpo eʼpakuynayo opuda̱ okpotokdik e̱e̱ʼnayo opuden huakpo onʼyokayʼuyyet. Oyda menpaʼ doʼtaj eʼnigpe̱e̱taʼ pakhueʼ moʼe̱ne.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Oy buttida oʼnonmadikaʼpo opudomeytaj meʼhuadiayne, menpaʼ moʼnopo̱e̱.
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Judío namaʼda huamanmadikaʼeriomey konig judío aratbut Moisésenbaʼ o̱gkikaʼnig opudomey konigti ka̱gkikeʼpo namaʼda boʼpakne. Kenpaʼti kenomey opudtaj huakkaʼ onʼeretpakpo opudomeya̱ onteʼti doʼtaj nigpe̱e̱hueʼ kaʼnikeʼpo kenda onʼpak.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Beʼapiʼ opudtaj huadak eʼkikaʼtaʼ eʼpaknayo opudtaj eʼtihuapoktaʼ eʼpaknayopiʼ kenda huadakda o̱ʼe̱. Do opudere e̱e̱ʼte opudere ehueʼ e̱e̱ʼtepiʼ huadak eʼkikaʼtaʼ eʼpaknayo kenda huadakda o̱ʼe̱.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Doʼhua Jesucristoen huadak huaʼa opudtaj aʼnen eʼmanmadikaʼonhuahuaʼdeʼte moknopo̱e̱ʼuynok doʼhued huasiʼponig moʼe̱ne. Oy onteʼti opudtaj diga̱ʼ onʼtinepahuiʼpo onʼtomepuʼkene. Cristoa onteʼti dakaʼ moʼmanopoʼto̱e̱deapet opudtaj huakkaʼ onʼtinepahuikaʼne.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Huakkaʼ opudtaj onʼtinepahuiʼpo a̱yo̱ opudere huakkaʼ e̱e̱ʼtaʼ ijpaki. Nogpaʼda ʼuruaʼdakon opudtaj eʼmanataʼ ijpaki. Monig moet opudomeytaj tinopo̱e̱hueʼ i̱jje̱y.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 “Dakhueaʼ nigkahueʼ moʼe̱ne moʼtinopo̱e̱po.” Diosa moneʼ. Opudomeya̱ sueʼada Moisésenbaʼtaj eʼnigpe̱i̱kataʼ boʼpakikaʼnigʼa Moisésenbaʼtaj nopoenkahueʼda moʼe̱ne.
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Moisésenbaʼ sigpiʼ eʼmanopo̱e̱a̱ʼtaʼ ijpaki. Abraham bottaʼsiʼpo oʼto̱e̱ʼuyate. Agarkudak ettoneʼ huanabaʼ o̱ʼe̱po nogsiʼpotida Abrahamensiʼpo oʼsiʼpopakuyate. Abrahamen hueretda hua̱to̱e̱ Sarakudak o̱ʼe̱po huanabaʼ ehueʼ o̱ʼe̱po nogsiʼpotida oʼsiʼpopakuyate. Apagbaʼte kenpaʼ oʼmadoyaʼuyate.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Saraen huanabaʼ ettoneʼa̱ oʼsiʼpopakuyate. Konig ayaʼ ettoneʼ onʼsiʼpopakikaʼnig Agar konigti oʼsiʼpopakuyate. “Huasiʼpo iʼto̱e̱a̱pone.” Diosa Abrahamtaj onaʼuyatenok Abrahamen hueretda hua̱to̱e̱nayo konig huanabaʼ ehueʼ e̱ʼe̱a̱da oʼsiʼpopakuyate. “Huasiʼpo iʼto̱e̱a̱pone.” Diosa onaʼnok oʼsiʼpopakuy.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 — ausente —
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 — ausente —
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Oroʼomey huaknopo̱e̱ʼerinayo Diosen jak kurudyo̱ hua̱e̱ʼeri o̱ʼi̱kaʼpo Diosensiʼpo o̱ʼe̱ne. Aʼnounhuahuikayaʼpo Jesucristotayoʼda oknopo̱i̱kaʼne. Moisésenbaʼtaj nigpe̱i̱kahueʼdik o̱ʼi̱kaʼne.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Siʼpopakhueʼdik i̱ʼe̱po huasiʼpo to̱e̱hueʼ i̱ʼe̱po yadurugpak, ettoneʼ. Siʼpopakhueʼ i̱ʼe̱po diga̱ʼ noehueʼ i̱ʼe̱po nogok huakkaʼ huasiʼpo iʼta̱e̱a̱po. Huakkaʼ huaknopo̱e̱ʼeri huasiʼpo iʼmato̱e̱a̱pone. Nog ettoneʼ hua̱to̱e̱bet e̱ʼe̱a̱da sueʼda huasiʼpo oʼto̱e̱a̱po. Apagbaʼa kenpaʼ oaʼ. Saraen huakkaʼnada adhueaʼsiʼpo o̱ʼta̱e̱. Agaren sueʼda oʼto̱e̱.
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Ken oroʼomey Jesucristoen huaknopo̱e̱ʼeri konig Diosensiʼpo o̱ʼe̱ne. “Huasiʼpo iʼta̱e̱a̱po.” Diosa Abrahamtaj onaʼuyatenok, Abraham Isaacsiʼpo o̱ʼta̱e̱ʼuyate. Oroʼomey konig Saraensiʼpo Isaac o̱ʼe̱ne. Ken Diosa Abrahamtaj onaʼuyatenok oroʼkon huaknopo̱e̱ʼeri Diosensiʼpo o̱ʼe̱ne egomey pogomey.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Ken konig ayaʼda isiʼpo onʼsiʼpopakikaʼnig konigti aʼnennada Ishmael Agarensiʼpo oʼsiʼpopakuyate. Abrahamen Saraenere nogsiʼpotida Isaactaj Ishmaela dakhueaʼ oʼkikaʼuyate. “Huasiʼpo iʼta̱e̱a̱po.” Diosen Noki̱re̱ga̱ Abrahamtaj o̱ʼnuynok Isaac oʼsiʼpoe̱ʼuyate. Oy konigti o̱ʼe̱. Cristotaj oknopo̱e̱hueʼ hua̱e̱ʼeriomeya̱ oroʼtaj dakhueaʼ mogkikaʼne. Oroʼ huaknopo̱e̱ʼeri Diosensiʼpo o̱ʼe̱nok dakhueaʼ mogkikaʼne.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 “Ettoneʼ huanabaʼensiʼpotaj pakhueʼ i̱jje̱po noeanhuahuikahueʼ ijmaeapoy.” Diosa oaʼuynok Apagbaʼte, “Doʼhued ettoneʼ huanabaʼ yaen. Doʼhuedsiʼpoere Diosere noeonhuahuikahueʼdik o̱ʼneapo.” Sara Abrahamtaj onaʼuyate.
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Oroʼomey huaknopo̱e̱ʼeri konig Saraensiʼpo o̱ʼe̱ne. Huanabaʼensiʼpo ehueʼ o̱ʼe̱po aʼnopoʼkoreayaʼpo Moisésenbaʼtaj nigpe̱i̱kahueʼdik o̱ʼe̱ne.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.