João 1

Algonquin NT (ALQ_CBS) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Kitci 8eckadj, ab8amaci Kije Manido ka kijendag akini, aja tegoban a8iag, “Kije Manido Odanim8e8in” e ijinikanagani8igobanen. O8idji8agoban Kije Manidon acitc Kije Manido8iban.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Ab8amaci dac kagi kijendjigadenig akini, ajagotc o8idji tajikemagoban Kije Manidon.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Kije Manido kakina kegoni ogi kijendan, ini8e “Odanim8e8in” ka ijinikanagani8indjin e abadjiadjin. Ka8in kegon ki ojitcigadesinon ega ini Odanim8e8in egi ojitondjin.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 8in sa ka migi8edj pimadizi8ini. Ii dac pimadizi8ini mi maia 8asea8ini kagi minadjin a8iagon epitendag8anig.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Ii dac 8asea8in o8aseaton ka iji kacki tibikanig, acitc dac ii 8asea8in ka8in kacki ata8eigadesinon.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Pejig nabe tegoban, Cabadis (Jean-Baptiste) ijinikazogoban, Kije Manidon kagi pidjinijaogogobanen.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Ki pidjinija8agani8i dac kidji mikomadjin Jesosan, tabickotc 8asea8in ka apitendagozindjin, kakina a8ian kidji gi teb8etamindjin ka iji tibadjimodj Jesosan e mikomadjin.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Ka8in dac 8in Cabadis ka 8asenama8adjin a8iagon, mi eta ogi pi mikoman ini a8ian ke pi 8asenamagondjin.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Mi aa eta Jesos 8edjida 8asea8in epitendagozidj, kagi pijadj ooma akig e pi 8asenama8adjin kakina a8iagon.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Aa8e “Kije Manido Odanim8e8in” ka ijinikanagani8igobanen teban ooma akikag. Ogi 8idjiagoban Kije Manidon ka kijendamindjin akini. Misa8adj dac, apitc ka tag8icig ooma akig, ka8in a8ian ododji nisida8inagosin.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Ki pija ooma 8in odakikag, misa8adj dac o8idji anicinabeman ka8in ododji nda8enimigosin.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Anic dac nandam ogi nda8enima8an acitc ogi teb8eta8a8an. Ini dac a8iagon kagi nda8enimigodjin, ogi minan Kije Manidon odabinodjijimini kidji gi ijinagozindjin.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Apitc a8iag nta8igidj ooma akig, odjodjoman acitc odadaman odji nta8igi. Kitci pakan dac iji8ebizi a8iag Kije Manidon odabinodjijimini kidji ijinagozidj. Kije Manido 8in ka minadjin ocki pimadizi8ini.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Aa Jesos, “Kije Manido Odanim8e8in” ka ijinikanagani8igobanen, ki pi nta8igi ooma akig acitc 8enibik nigi 8idji tajikemigonan. Kabe kitci kije8adizi acitc kabe teb8e. Nigi 8abadananan odicpendagozi8in, Kije Manido kagi minadjin Og8izisan ka motci pejigondjin.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Cabadis ogi mikoman e kagik8edj e kiji8edj: “Mi aa kagi mikomag apitc ka ikido8an: ‘Nintam nigi pija ab8amaci 8in, anic dac 8in na8adj kitci apitendagozi apitc8in nin. Aja mega teban ab8amaci nta8igian,’ ” ki ikido.
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Kakina kigi minigonan oca8endjige8inan. Epitci kije8adizidj, minamina8adj kigi ca8enimigonan.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Mois kigi minigonan Kije Manidon odinakonige8inan, anic dac Jesos Christ kigi minigonan okitci ca8endjige8in acitc teb8e8ini.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Ka8in 8ikad a8iag ododji 8abamasi8an Kije Manidon. Anic dac Kije Manido kagi pejigondjin Og8izisan, mi ke8in Kije Manido8i8an acitc o8idji8an Odadaman, midac ogi kikendamonan a8iagon adi ejinagozindjin Kije Manidon.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Coda8innig ka niganizi8adj, Jerusalem ka odji8adj, ogi ijinija8a8an Coda8inni aiamie ogiman acitc aiamie anodaganan kidji k8ag8edjima8adjin Cabadisan: “A8enen dac kin?”
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Cabadis dac teci8ag ogi nak8e8ajian acitc 8e8enda ogi 8idama8an: “Ka8in nin aa8e ka taji pieg, Kije Manidon kagi ikidonipanin kidji pidjinijaogodjin.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Igi8e dac Coda8innig ogi k8ag8edjima8an: “A8enen dac kin? Kin na Eli ka piagidj?” Cabadis dac ki ikido: “Ka8in! Ka8in nin Eli.” Kiabadj dac ki k8ag8edjimagani8i: “Kin na niganadjimo8inni Kije Manidon kagi ikidonipanin kidji pidjinijaogodjin?” “Ka8in!” ki ikido Cabadis.
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Kiabadj dac ki inagani8i Cabadis: “A8enen dac kin maia? Panima kegon nida inananag igi8e ka pidjinijaogo8ag. Adi ke iji inadjimidizo8aban?”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Cabadis dac ogi nak8e8ajian: “8eckadj niganadjimo8inni Isaia ki ikido:Misa nin ka mikomijidj,” ki ikido Cabadis.
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Nandam igi8e kagi ijinija8agani8i8agobanen kidji nda 8abama8adjin Cabadisan, acidagimagani8i8agoban Coda8innig ka nagadjito8agobanen inakonige8inan, Panisienag (Pharisiens) ka ijinikanagani8i8agobanen.
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 Ogi k8ag8edjima8an dac Cabadisan: “Kicpin ega kin aa8e Kije Manidon kagi ikidonipanin kidji pidjinijaogodjin, konigotc ega Eli8ian, konigotc ega niganadjimo8inni8ian ka piagidj, 8egonen 8edji sigaadagean?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Cabadis dac ki nak8e8ajitage: “Nin, nibikag nidiji sigaadage. Anic dac a8iag aja ki nta8igi, ega maci e kikenimeg.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Mi aa8e nage ke pi tag8icig. Ka8in tibise nidapitendagozisi kidji abiskobida8agin omakizinan.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Mi ka iji8ebag Betani (Béthanie) odenakag, 8edi 8abanog ineke Jourdain sibikag, Cabadis ka iji sigaadagegobanen.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 8iabanig, Cabadis ogi 8abaman Jesosan e pi nda 8abamigodjin acitc ki ikido: “8adan aa mi maia tabickotc mantcenices ejinagozidj, Kije Manido kagi migi8edj. Mi aa e manibidodj kakina a8ian opatado8ini.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Mi aa ka mikomag apitc ka ikido8an: ‘Nintam nigi pija ab8amaci 8in, anic dac 8in na8adj kitci apitendagozi apitc8in nin. Aja mega teban ab8amaci nta8igian.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Ka8in dac maci nikikenimasi8aban a8enen aa ka mikomag. Misa8adj dac nigi pija e sigaadageian nibikag, kakina Israel a8iagog kidji gi kikenima8adjin.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Cabadis kiabadj ki ikido: “Nin dac, ka8in maci nikikenimasi8aban a8enen aa Kije Manidon kagi ikidonipanin kidji pidjinijaogogobanen. Anic dac Kije Manido, 8in ka pidjinijaojidj nibikag kidji sigaadageian, nigi inig: ‘Kiga 8abama Mino Manido e pi najisedj acitc e tedj pejig a8iagokag. Mi aa a8iag ke sigaadagedj Mino Manidokag.’ Mi ka ikidodj Kije Manido. Kegapitc mi teb8e ka ijiseg. Nigi 8abama Mino Manido e pi najisedj 8ak8ig, mi maia omimi ka 8abizidj ejinagozidj, acitc Jesosikag ki iji te Mino Manido.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 — ausente —
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Mi ka iji 8abadaman. Mi 8edji 8idamageian mi aa Kije Manido Og8izisan.” Mi kagi iji tibadjimodj Cabadis.
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 8iabanig, Cabadis o8idjigaba8ita8abanin nijin okikinoamaganan.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Ogi 8abaman Jesosan e pimosendjin acitc ki ikido: “8adan aa mi maia tabickotc mantcenices ejinagozidj, Kije Manido kagi migi8edj.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Igi8e dac nijin kikinoamaganag ogi noda8a8an Cabadisan acitc ogi nosone8a8an Jesosan.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Jesos dac ki k8ekigaba8i, ogi 8abaman e nosoneogodjin acitc ogi k8ag8edjiman: “8egonen nenada8abadameg?” Ogi ina8an dac: “Adi e iji tajikean, Rabbi?” Ii anim8e8in Rabbi, “Kikinoamage8inni” 8i ikidomagan.
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Jesos ogi nak8e8ajian: “Pijaok, kiga 8abadana8a dac.” Ki ija8ag dac acitc ogi 8abadana8a adi eji tajikendjin. 8aiej niotibaiganeaban e ick8a abitakijiganig ka iji pidige8adj. Midac pinici e onag8icinig ogi 8idji tajikema8an.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Andre, Simo Pien o8idjiki8en, mi aa pejig igi nijin nabeg kagi noda8a8adjin Cabadisan acitc dac kagi nosone8a8adjin Jesosan.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Teci8ag dac Andre ogi nda 8abaman o8idjiki8en Simon acitc ogi inan: “Nigi mika8anan aa8e ‘Christ’ ka ijinikanagani8idj, aa8e Kije Manidon kagi ikidonipanin kidji pidjinijaogodjin!”
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Andre dac ogi iji8inan Simon Jesosikag. Jesos dac ogi kana8abaman Simon acitc ogi inan: “Simo kidijinikazonan, John og8izisan. Aja Sepas (Céphas) kiga ijinikanigo.” Mi pejig8an ijinikazo8in “Sepas” acitc “Pien,” pakan ijigij8e8inan e abadjitcigadegin. Midjinijin dac ini 8izonan 8idamagemaganon tabickotc asini ejinagozindjin ini a8ian.
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 8iabanig, Jesos ogi onendanagoban Galilee akikag kidji ijadj. Ogi nagicka8an Pilipan acitc ogi inan: “Nosoneocin.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Aa dac Pilip Betseda (Bethsaïda) odena odjiban, mi ii pejig8an odena Andre acitc Pien ka odji8agobanen.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Pilip dac ogi nda 8abaman Natanienan acitc ogi inan: “Nigi mika8anan aa a8iag Kije Manidon kagi ikidonipanin kidji pidjinijaogodjin, Mois kagi mikomagobanen odinakonige mazinaiganikag, acitc ke8ina8a Kije Manido oniganadjimo8inniman kagi mikomandjin. Jesos ijinikazo aa, Josep og8izisan, Nazaret ka odjidj.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Natanien dac ki ikido: “Kegon na e min8acig Nazaret odenag kadagi odjimagan?” Pilip ogi nak8e8ajian: “Pi nda inabin sa!”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Apitc Jesos ka 8abamadjin Natanienan e pizagosendjin, ki ikido: “Teb8e k8aiakozi aa Israeli8inni. Ka8in odji pejig 8agackizisi aa.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Natanien dac ogi k8ag8edjiman Jesosan: “8egonen dac 8edji kikenimijian adi enadizian?” Jesos dac ogi nak8e8ajian: “Kigi 8abamin ab8amaci Pilip ka nd8e8emigo8an, apitc anamatig ka mini8idj e taji abiaban.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Midac Natanien ogi inan: “Kikinoamage8inni! Kin Kije Manido Og8izisan! Kin Israel a8iagog odogimami8an!”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Jesos ogi inan: “Kiteb8etaojinan na eta egi 8idamonan egi 8abaminan anamatig ka mini8idj e taji abian? Kiga 8abadanan kegonan na8adj e kitci mamakadendag8agin apitc8in oo8e.”
50 Jesus respondeu:
51 Acitc kiabadj ki ikido: “Teb8e ki8idamonom, kiga 8abadana8a 8ak8ig e ceteg acitc kiga 8abama8ag Kije Manido odajeniman kidji icpikandjin acitc kidji koki pi najisendjin nin ka iji teian, nin Ka pi Anicinabe8iidizodj.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.