1 Coríntios 14
Janji beluke (ALPNT) vs AAI
1 Kwali betaya, suke imi atula titinai kena oki tamata makete. Kai atula kena supu kbasa bei Alla Eni Rore. Atula lesi kena supu kbasa kena lepae Tuhane Eni lepata rebe Ibetekelu pende leke tamata esi natie.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Imi atula titinai leke supu kbasa kena lepae Tuhane Eni lepataru le tamata rebe isupu kbasa kena ilepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more, ilepa kai tamata mo po batuke ilepa kai Alla. Sae inati ilepare mo le Alla Eni Rore Ikbasaeni kena ilepae yelu rebe tamata esi natiule mo batuke Alla ruaI Inatilu.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Po tamata rebe ilepae Alla Eni lepate rebe Ibeteke eteije leke tamata esi natire, eni lepataru esi guna kena ono tamata esi hlaleke ktili, eono lalesi ndina kai eono esi hlaleke tapa ktili rame.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Hoko tamata rebe ilepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more batuke eono ruai hlaleke tapa ktili. Po tamata rebe ilepa loko Alla Eni lepataru, itapa jemate toini leke esi hlaleke tapa ktili.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Kwali betaya, auku sukare imi pusumi ilepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more. Po mise lesire, imi lepa loko Alla Eni lepataru leke Tamata esi natie. Le Alla Eni lepate rebe lepaele leke tamata esi natire eguna lesi bei lepata rebe ilepaelu kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more. Lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more eguna sepo ile rebe ilepare ibeteke esi natire ete jemate toini leke esi maka hlaleke tapa ktili.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 Kwali betaya, imi selu, sepo au luake loko imi pine au lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more, esi guna sae ete imi mo. Po sepo Alla Eni lepata rebe Ibetekelu ete aure, au betekelu ete imi pise au atetuke imi loko lalane tinaije, pise au lepa ete imi leke imi noake saisa rebe Tuhane Ionore etapa rame hoko mere eguna ete imi.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Sakesa neka, lupe alata rebe esi tulei po unasi more, lupe suline kai kecapire, sepo suline hbuele mimise mo pise kecapire klemakele mise mo hoko lagu saisa rebe klemakele tamata esi rekwa mo.
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Makete lekwe, tamata esi lisare hbue trompete po sepo trompete hbuele papalani hoko solalu sae iakneka kena lisa mo.
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Sakesa neka sepo imi lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more, imi lepare esi guna sasaisa mo kai elulu lalane tinaije mo.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Imi noake mina! Mei nusa meije soua boka po pusue soua meru esi nati me.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Po sepo au nati sou rebe sae ilepa kai au kenare mo hoko aure eni tamata maka luake bei lauke kai ile ete aure ele mere neka. Eleki sae inati lomai mo.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Hoko imi kotie leke supu kbasa kena lepa loko Tuhane Eni lepate rebe Ibeteke pende leke tamata esi rekwa esi natire. Le au selu imi atula titinai kena supu kbasa bei Alla Eni Rore. Po imi atula lesi kena ono jemate toini esi hlaleke tapa ktili le esi nati imi lepare.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Ele mere hoko tamata rebe ilepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more suke ikotie loko Alla leke Iriluke kbasa etei kena ibeteke saisa rebe ibetekele esi natire.
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Au beteke ele mere le sepo au pise sae lekwe ikotie loko Alla kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more, mere Ro Misete Iono ite lepa bei ite lalema po ite nati saisa rebe ite lepaele mo.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Hoko esi misete ite ono elere: Kena rebai makete pise otoi makete ite kotie kena sou rebe ite nati mo po Tuhane ruaI natire. Kai kena rebai makete kai otoi makete lekwe ite kotire, ite noake lokole leke ite nati pusue. Ele mere lekwe, rebai makete ite menani kena sou rebe ite nati mo, po rebai makete ite menanire, ite nati saisa rebe ite menaniele.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Le batuke tamata rebe esi nati saisa rebe imi beteke kena imi isike Tuhane pine esi beteke “tinai” (amine).
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Imi kotie trima kasi bei Tuhane kena sou rebe tamata esi nati more, mere mise po esi guna ete tamata rebe esi lenele sae mo.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Kwali betaya, au kotie trima kasi bei Alla le au lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more lesi bei imi pusumi.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Po kena lupuke lomai kena isike kai lene loko Allare, au suka lepa kena lepate matai esa lua rebe tamata esi natire, mise lesi bei au lepa lepate mata usate kena usate yo tamata esi nati mo. Au suka lepa kena sou rebe tamata esi natire leke au atetuke tamata.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Kwali betaya, imi noake kbasa rebe Tuhane Irilukele ete tamata lupe kwetelaru esi noake yake. Po imi noakele lupe elake inai esi noake. Imi noake neune yake.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Imi noake loko saisa rebe me Alla Eni lepata rebe lekire mina! Rebe ebeteke be:
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Hoko bei Alla Eni lepate mere ite rekwa be kbasa rebe ite supue kena lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more, mere tanda ete tamata rebe esi hlaleke more leke esi selu Tuhane Eni kbasare. Mere ete tamata rebe esi hlaleke loko Tuhane pende mo. Kai kbasa rebe ite supue kena lepae Tuhane Eni lepataru leke tamata esi natire, pake mere ete tamata rebe esi hlaleke loko Tuhane pende leke esi hlaleke tapa ktili. Mere ete tamata rebe hlaleke more mo.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Ele mere hoko umpama kena jemate toini imi lupuke lomai eleki imi pusumi lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more, eleki tamata rebe esi rekwa Tuhane Eni lalane mise mosare pise tamata rebe esi hlaleke loko Tuhane mosare, esi kusu me imi otoi maka ibadare kai esi lene imi lepare hoko namake esi beteke be, “E! Tamata ete meiju esi make pususi peneka.”
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Po sepo imi pusumi lepae Alla Eni lepataru kena erisi souaru, hoko esi tehaike imi, namake pusue rebe imi betekele etiluke esi dosaru, namake esi nete loko esi dosaru hoko esi blake sala eleki naku esi dosaru.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Hnauna bei Alla mere eono tamata esi naku yelu rebe esi kbunikelu kena laleisu. Kai esi naku be, “Tinai! Alla Ime kai tamata rebe esi hlaleke lokoIje.”
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 Kwali betaya, suke ite ono elere. Sepo imi lupuke lomai kena isike kai lene loko Allare, papelake tamatare eni kbasa bei Alla me, leini esi menani, leini esi atetuke leke rekwa Tuhane Eni lalane, leini esi beteke Tuhane Eni lepate rebe Ibetekele etesi pende, leini esi lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more kai leini esi beteke saisa rebe esi betekele mere esi natire. Po pusue meru imi onolu kena hlaleke loko Tuhane tapa ktili.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Sepo sesisi suka lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati mo, hoko suke batuke sie luaya pise batuke sie telua neka esi lepa seli lomai. Kai suke sae ibeteke saisa rebe esi lepaele esi natire.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Sepo sae kena ibeteke esi natire mo hoko sie rebe esi lepa kena soua rebe tamata esi nati mere more suke esi ndene. Esi lepa loko Alla me lalesi neka.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Sie luaya pise telua rebe esi lepa loko Alla Eni lepate rebe Ibetekele etesi pende. Esi lepa seli lomai. Yo sie maketaru esi lene lokole eleki esi noake mimise loko saisa rebe esi betekele mere.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Po sepo bei sie rebe esi ruere, Alla Iono ile sae irekwa saisa me hoko ikele ilepaele yo ile rebe me ilepare indene.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Namake ono ele mere le, imi pusumi rekwa, seli lomai kena lepa loko Tuhane Eni lepataru leke pusue tamata esi supu imi hnaunaru kai pusumi hlaleke loko Tuhane etapa ktili.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Imi nete, tamata rebe ibeteke Tuhane Eni lepate itahane lale mimise. Sae ilepa mina pine sae sa.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Le Alla Isuka ono hoha kena lupuke lomaije mo, po Isukare ite ono lulu pusu esi lalane.
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 kena jemate toini imi lupuke lomaije, binaru suke esi ndene. Ono esi lepa yake. Po namake esi lene loko esi mokwaiaru. Mere lulu agamare esi aturane.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Sepo esi suka rekwa sasaisa hoko esi tneu bei esi mokwaiaru me esi luma. Sepo bina sae ilepa kena lupuke lomaije, mere iono asomie ruai kai eni mokwai.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Le mula pine imi lene loko auku lepataru more? Alla Eni lepataru ubei imi mo. Kai batuke ete imi mo.
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Sepo sae iblake be isupu kbasa kena ibeteke Tuhane Eni lepataru pise isupu kbasa makete bei Alla Eni Rore hoko namake inaku be saisa rebe au lekie meije, Tuhane Ipletae au kena au lekie.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Po sepo sae ilene loko auku pleta meije mo hoko imi nete lokoi yake.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Ele mere hoko kwali betaya, imi atula kena lepae Alla Eni lepataru. Po tamata rebe esi atula kena lepa kena soua bei Ro Misete rebe tamata esi nati more imi lakesi yake.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Mahabe imi ono pusue meru mimise kai lulu esi lalane mimise.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.