1 Coríntios 11

Janji beluke (ALPNT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Imi lulu auku sifate lupe au lekwe lulu Kristuse Eni sifate.
1 Ayu Keriso abi’u’ur na’atube kwa ayu kwani’u’uru.
2 Kwali betaya, au isike imi le imi nete loko auku sifate rame kai imi lulu loko hnauna rebe betekelu ete au eleki au atetukelu ete imire.
2 Ayu sawar ta ta’amaim mar etei kwanunuhu isan naatu bai’obaiyen abit kwabukikin kwama’am isan, a merar ayi abobora’ara’ahi.
3 Po au suka imi rekwa yele esa meije lekwe be: Mokwaiaru pine esi ono elake ete esi binaru. Kai Yesuse Kristuse pine iono elake ete mokwaiaru. Kai Alla pine Iono elake ete Yesuse Kristuse.
3 Baise boun ayu akokok kwa etei kwanaso’ob gewas. Keriso i orot ana ukwarin, Babin ana ukwarin i orot naatu Keriso ana ukwarin i God.
4 Sepo mokwai sae ikotie loko Alla kai ilepae Alla Eni lepataru ete tamata bokala pine isou lutike uluije hoko mere isobue eni elake Yesuse Kristuse.
4 Orot yait aribun sumasum auman eyoyoyoban, o tur God biyanane baib eo’orereb Keriso biya’ohow ebitin.
5 Kai sepo bina sae ikotie loko Alla kai ilepae Alla Eni lepataru ete tamata bokala pine isou lutike uluije mo, mere isobue eni mokwai rebe Iono elake eteije. Mere sakesa kai bina rebe ktoli pusue eni buare leke ono asomieni.
5 Naatu babin yait aribun ana sumasum bosair eyoyoyoban, o tur God biyanane bai eo’orereb, aawan biya’ohow ebitin, ana itinin i babin aribun himafuribe.
6 Sepo bina sae isou lutike uluije mo hoko mise lesi ktoli pusue eni buare. Po sepo bina sae koki eni buare pise ktoli eni buare mere ono iasomi. Hoko mise lesi isou uluije.
6 Babin yait aribun men nasumisum, gewasin aribun hina’afuw. Baise babin aribun afuwin o mafurin isan biyan nao’ohow na’at gewasin aribun nasum.
7 Po mokwai sou ulu moneka le lupe Tuhane Eni kbasare ekbasae pusue yelu, mokwaiaru lekwe esi kbasa mei nusa. Kai beini pine tamata esi isike Tuhane. Po binare sou ulu leke tamata esi seluije esi isike eni mokwai.
7 Orot aribun men nasum, anayabin orot i God ana itinin naatu ana fair, baise babin i orot ana fair.
8 Le akmenare, mokwaije onoi bei bina mo po binare onoi bei mokwai lusuije.
8 Anayabin orot i men babinane namih, baise babin i orotone na.
9 Kai ono mokwaije kena tapa bina mo po ono binare kena tapa mokwai.
9 Na’atube orot i men babin isan God eo matar, baise babin i orot isan matar.
10 Ele mere hoko binaru suke sou lutike ulu kena aseluke be mokwaiaru esi kbasaesi leke malekataru laleisu ndina.
10 Ana’anaban iti isan, tounamatar matahimaim babin aribun nasum, saise nati sumasumamaim ebi’obaiyit, babin i orot ana fair babanamaim ema’am.
11 Po ite rebe esa kai Tuhane pende, bina pise mokwai, ite tapa lomai.
11 Regah ana yawasamaim tama’am babin men orot nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama, na’atube orot men babin nihamiy akisin nabin ana fairamaim nama.
12 Le masike Tuhane Iono bina memenaije bei mokwai po suike bei mere binaru esi biti mokwai. Kai pusue meru bei Alla.
12 Anayabin babin orotone na, na’atube babin biyanane taub orot yai. Baise sawar etei i Godane hina.
13 Kwali betaya! Au kotie imi noake meije mimise. Bina rebe ikotie loko Alla me tamata bokala oaisu, isou lutike uluije more mere mise mo.
13 Taiyuw kwanibatiy kwana’itin, babin aribun ana sumasum nabosair, bebeyanamaim nayoyoyoban i gewasin ai en?
14 Imi noake, tamata bokala esi beteke be mokwai rebe eni buare nanure eono asomi.
14 It ata so’ob i sawar biyatamaim temamatar imaim ebi’obaiyit, orot aribun ituw manin ere’er i boro biyan na’ohow.
15 Po ete binare isebeie eni buare nanure eono tamata esi isikeni le Tuhane Iriluke buare eteije kena eobi lutike uluije.
15 Baise babin aribun ituw manin ere’ere i ana itinin ebigewasin. Anayabin aribun manin re’ere i yumatan ana sumasum na’atube.
16 Hoko sepo leini esi rare kai lomai loko meije hoko batuke esa pine au beteke ete imi be ami pise Alla Eni jemata maketaru lekwe, amiki piasare ele mere neka makete sae mo.
16 Baise orot yait ayu ao isan inagamigam, anao inanowar. Kwafiren isan ata ef men ta ema’am boro imaim tani’ufunun o God ana ekaleisia wanawanan kwafiren ana ef men ta ema’am boro i tani’a’ait.
17 Kwali betaya imi, rebe ite beteke mei lopere, au isike imi mo le imi lupuke lomai kena isike Tuhane, imi ono lulu tinaije mo po imi ono tiae.
17 Roube’aten tur iti anao kwananowar. Ayu kwa boro men merarayow anitimih. Anayabin kwaru’ay a kou’ay kwabaib wanawanan kakafin i erara’at naatu ana gewasin i en.
18 Le au lene lepate be kena imi lupuke lomai kena isike Tuhane imi larake lomai kai imi rare kai lomai. Hoko meije au lepa lokole. Le au lene imi atete ele mere, eono au noake be yapine rebe au lenele tinai.
18 Ayu tur anowar kwa ekaleisia tutufin etei kwana kwabita’imon akwafiren wanawan i kouseb ema’am, naatu ayu abitumatum iti i tur anababatun.
19 Suke imi larake lomaije, ele mere leke namake ite selu be andia nkena me Alla oaije.
19 Men kwanakasiy, wanawananamaim kouseb iti na’atube emamatar, saise orot iyab sinaf gewasin tisisinaf boro bebeyan hinatit kwana’itih.
20 Masike ele mere po au isike imi mo le kena imi rue lupuke lomai kena kane sakesa me Tuhane Eni mejare imi ono saka kane kena Tuhane Eni mejare mo.
20 Kwaruru’ay ana veya kwa i men Regah ana Bay Aafufun kwa’aau’umih.
21 Le kena imi kane, sebei sae irana manane ete ruai eti leini esi supu manane moneka yo leini esi kane eti pila kai kinu eti nseli.
21 Anayabin bay aa ana veya orot afa timatkabikabiy te’aa harew fokarih tetom tibikoko’aw, naatu sabuw afa i tibi’aamoromorob.
22 Imi ono ele mere, imi sobue Alla Eni jemate toinu kai imi ono asomie sie rebe esi sasasai more. Imi luma kena kane kai kinu kenare sae moyo? Au lepa saisa ete imi lekwe? Au isike imi le imi atate mere mo.
22 Kwa a bar tema’am boro imaim kwataa kwatatom ai en? Aisim iti na’atube kwasinaf God ana ekaleisia kwabi’afiy, naatu yababan wairafih biya’ohow kwabitih. Kwanotanot boro abisa anao kwananowar, a merar anay nati kwasisinaf isan? Boro men kafa’imo a merar anayimih.
23 Le saisa rebe au atetuke ete imire, au supu bei Tuhane ruaI. Kena kpetu rebe iteki Tuhane Yesuse Isupu kerike nere, Irana roti
23 Anayabin ayu Regah biyanane abisa abaib i kwa ai’obaiyi. Ata Regah gugumin hiyayanuw ana maramaim rafiy bai
24 eleki Ikotie trima kasi bei Alla lele, Ibire roti mere eleki Ibeteke be Mere nanakwalaI rebe esupu susate ete ite. Iulake ite kane ele meije rame leke nete loko Eni matale.
24 God ana merar yi imasib itih eo, “Iti i ayu biyau kwa abit, kwanab kwana’ani’aan ana maramaim ayu kwananuhu.”
25 Kane pela, Iono ele mere lekwe. Irana anggure kena obare eleki Ibeteke be Anggure mere Eni lalakwe. Mere Alla Eni hnaune beluke kai ite. Suke ponike Eni lalakwe eti Imata mina pine Eni hnaune eonore mere peneka. Pela ite kinu anggure ele mere, ite nete loko Eni matale.
25 Ef ta’imon kerowas isan na’atube sinaf, bay hi’aa ufunamaim kerowas wine hisuwai batabat bai, God ana merar yi, iuwih eo, “Iti kerowas i God ana Obaibasit Boubun ayu au rara’amaim ebubusuruf. Imih mar etei iti na’atube kwanasinaf, kwanatomatom ana maramaim ayu kwanuhu.”
26 Hoko pela ite kane roti kai kinu anggure mere, imi beteke Tuhane Imatare ete tamata makete eti Iluake suike.
26 Mar etei iti rafiy kwana’aan, kerowasamaim wine kwanatom, naatu Regah momorob isan kwanabinan kwananan i namatabir maiye nan natit.
27 Ele mere hoko sire pine ikane Tuhane Eni rotire kai ikinu Tuhane Eni anggure kena atate rebe Tuhane Isuka mo hoko mere iono dosa ete Tuhane le iholmate Tuhane nanakwalaIje mo kai Eni lalakwe mo.
27 Isan imih orot yait erebosa rafiy nab na’aan naatu Regah ana kerowasamaim natomatom, nati orot i bowabow kakafin maiyow Regah biyan naatu ana rara isan esisinaf kakaf.
28 Hoko kena ikane roti kai kinu anggure mosare, inete mina be inkena pene pibe mosa.
28 Imih wantoro’ot orot taiyuwin ana yawas nanutitiy na’itin gewas, imaibo rafiy nab na’aan naatu kerowas nab natom.
29 Le sire pine ikane roti kai kinu anggure pine inoake be Yesuse Imatare esi guna sae mo kai Yesuse Iriluke nanakwalaije esi guna sae etei mo, hoko namake pine isupu hukume bei Alla.
29 Anayabin orot yait Regah biyan naatu ana rara hai buriburih men naso’ob gewas, rafiy nab na’aan naatu kerowasamaim wine natomatom, i taiyuwin ana baibatiyen bai enan.
30 Ele mere eti bei imire bokala kerakesi kai bokala esi mata peneka.
30 Ana’an iti isan kwa moumur na’in biyah hiririm naatu kwabisasawuw naatu afa i himoroboka.
31 Po sepo ite kane kai kinu mosare ite nete mina be ite nkena pene pise mosa hoko Tuhane Ihukume ite mo.
31 Baise it taiyuwit anababatun tanabibatiyit gewas, boro men tanan God nibatiyitamih.
32 Po sepo meije ite supu hukume bei Tuhane lupe kerake ite mere lupe Iteta ahnau ite leke ite ono saka tamata nusa meije rebe esi hlaleke lokoI more yake, eleki namake ite supu hukumane elake eleki atia ite le poie ite kena otoi susa titinai eti pelare.
32 Baise Regah nabibatiyit ana veya baikwatutunen boro nitit, naatu God tafaram baimakiy nabitin it boro men auman nititamih.
33 Kwali betaya, ele mere hoko kena imi rue lupu kena kane kai kinu kena Tuhane Eni mejare, suke imi namake lomai.
33 Isan imih taituwau, Regah ana Bay Aafufun isan kwanaruru’ay taituwa kwanakaifih.
34 Sepo sae tiai sene, hoko ikane me eni luma mina pine keu kane me Tuhane Eni mejare sa. Sepo imi rekwa holmate Tuhane Eni mejare kena imi ibada loko Tuhane, hoko imi supu hukumane mo.
34 Naatu orot yait aa momorob gewasin ana baremaim bay naa, saise a kou’ay kwanabaib ana maramaim boro men God ana baibatiyen wanawanan narun. Naatu sawar afa i boro ayu anan anatitabo anayabuna.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.