Mateus 5
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NTLH
1 Ngo tomb Njisesom tenaol andub ora dengeb dengeb kismil hondobur yu manda bor sul po birisesa. Ngub birisaol obun man pange baebenom obu birisaol obo kiril mbaesmisa.
1 Quando Jesus viu aquelas multidões, subiu um monte e sentou-se. Os seus discípulos chegaram perto dele,
2 Ngo tomb obum mbini bor angal ngub kao dund bisesa.
2 e ele começou a ensiná-los. Jesus disse:
3 Mbinim mbinin kone bor dimb aolu boroklme hakl yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo haen hayem ngao, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
3 — Felizes as pessoas que sabem que são
4 Mbini de ko boroklme hakl Ngaorom taeki kobur el ib mao kur kaklaong, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
4 — Felizes as pessoas que choram,
5 Sub boroklme hakl Ngaorom nim njuklwao kisao o heneng ora hambun sao kaloklaong, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
5 — Felizes as pessoas humildes,
6 Mbini oborob bimi sao dem homoklme haklon kone bor ebe no tombao hakleming, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
6 — Felizes as pessoas que têm fome e sede
7 Mbini tenaol mende hond homobur saongao nao maroklme hakl Ngaorom mbini bor di hond homobur saongao nao maruklaong, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
7 — Felizes as pessoas que têm misericórdia
8 Mbini kone ukl bombor u hayem haklom Ngaor hondokleming, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
8 — Felizes as pessoas que têm o coração puro,
9 Mbini tenaol mende bor saond nao bi taeki kao kao bu baoraoklaob ko mao bararoklme hakl bor Ngaorom nao isi wane ora hayem ko bember ha peb buklaong, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe.
9 — Felizes as pessoas que trabalham pela paz,
10 Mbinim Ngaorom bibaebe keyao ub buklemil tangarom mao ke handaklemi tomb, ke hondoklemi baeben yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo haen hayem ngao, mbinim bimi ub nim bun sa ko nen saboklwaebe kisesa.
10 — Felizes as pessoas que sofrem perseguições
11 Ngo tomb Njisesom wakl kakl, Inim ni hem ko haklemil mendborom ini maobowa peb bu hondo ko bowes bu inin mangal di andub sao buklemi tomb, inin kone bor kho nao sen turi homo was haklwaebe.
11 — Felizes são vocês quando os insultam, perseguem e dizem todo tipo de calúnia contra vocês por serem meus seguidores.
12 Inin sokl aondao ora yu heben bor wiyaong turi aondao ora homo haklwaebe. Mendborom ngo bimi ub mbes ini ngo baeben nao birismi tomb di mbini Ngaoron man mini aol baeben bor di khorob ngub was bismi ko Njisesom ngub kisesa.
12 Fiquem alegres e felizes, pois uma grande recompensa está guardada no céu para vocês. Porque foi assim mesmo que perseguiram os
13 Ngo tomb Njisesom ngub kobur kakl, Kunjam ne dend mao baraoklao nda ub inim tenaol hambunon kunja sao hangaen haklwaebe. Aoh, kunja ngo dend nao bi kho sa sin inim wakl asub ora bubur mao dend baklemi? Kunja ngo kho sa sin tuwaklemil tenaol hambunom do huni hisis bu hala bowes buklemi kisesa.
13 — Vocês são o sal para a humanidade; mas, se o sal perde o gosto, deixa de ser sal e não serve para mais nada. É jogado fora e pisado pelas pessoas que passam.
14 Njisesom wakl kakl, Ini tenaol hambunon hib non bi hayem. Mendborom and te el isi mandal bu haklemim, and ngo mupangokl bukwaklemi ora.
14 — Vocês são a luz para o mundo. Não se pode esconder uma cidade construída sobre um monte.
15 Mondom laomb mao dabur be bor nao bomb pa woroklme. Ngub inj, tenaol and ngon buruklemi baeben hambun bao hael birin ko laomb mao dabur to kemol woroklme kisesa.
15 Ninguém acende uma lamparina para colocá-la debaixo de um cesto. Pelo contrário, ela é colocada no lugar próprio para que ilumine todos os que estão na casa.
16 Wakl kakl, Laomb mao dao ha win boroklme nda ub inim di tenaol hambun bor bao bin lowaebe. Inim ngub buklemi tomb inim oborob ngo buklemi sao hondobur mbinim inin Aorao yu heben hayao bor kaoya lemi ko Njisesom ngub kisesa.
16 Assim também a luz de vocês deve brilhar para que os outros vejam as coisas boas que vocês fazem e louvem o Pai de vocês, que está no céu.
17 Ngo tomb Njisesom ngub kobur kakl, Mosesom man kisao hesa Ngaoron man mini aolom kismi ub kab nim mu tuwaklbur ibisao ko nen nao saboklwaebe ora. Nim man ngo mu tuwakl inj obowao o, nim man ngon kungni bor was ko uklu lu kang mend wakl kao dund bukl obowao kisesa.
17 — Não pensem que eu vim para acabar com a
18 Ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, su hesa saohar kab nao bum hae bao haenbur, Mosesom man ngo ko hase on el mend hesa angal waeb ngon ukl mend kab mondom nao mu tuwaklao ora. Ngaorom hambun sao nao bu pae tomb man ngo wi aeben ora saoklao.
18 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: enquanto o céu e a terra durarem, nada será tirado da Lei — nem a menor letra, nem qualquer acento. E assim será até o fim de todas as coisas.
19 Aol mondom man ngo tuwabur tenaol mendem di man ngo tuwaen ko buwala sin, mabor Ngaorom maomb bo haklao tomb aol ngo obu imbi nao wi kang ora soklao. Ngub inj, aol mondom man ngo nao tuwaebur tenaol mendem di man ngo nao tuwaen ko kao kala sin, yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo haklao tomb aol ngo obu imbi wi aondao ora haklao kisesa.
19 Portanto, qualquer um que desobedecer ao menor mandamento e ensinar os outros a fazerem o mesmo será considerado o menor no
20 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini bor kao njun ub pangaoklaob. Nju semon man buwaloklme aol hesa Peresi baeben kabom Ngaorom man oborob ora men hakol nao bimi o, inim di man ngo oborob ora men hakol bu, oborob buklemi sao di aondao bu kond ba sao nao bu harim sin, inim Ngaorom maeb ha maomb bo hayao bor pokl buwaklemi ora ko Njisesom ngub kisesa.
20 Pois eu afirmo a vocês que só entrarão no Reino do Céu se forem mais fiéis em fazer a vontade de Deus do que os
21 Njisesom ngub kobur kakl, Mbes mbinim kismi ub inim ngub pangismi. Tenaol pe paen nao libi ora. Mondom pe paen la sin obu howes pangaoklao aol buruklaol teka haklao ko kam aeben aeben bismisa.
21 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não mate. Quem matar será julgado.”
22 Inim ngub pangismi o ngubi tomb nim wakl kao njun ub pangoklaob. Mondom obun aorao haeme bor ko homa sin, howes pangaoklao aol aondao buruklaol teka haen lao. Mondom obun aorao haeme bor nje kho ora hael ka sin, mbini Nju semon kansol baeben haklemi bor teka haen lao. Mondom di obun aorao haeme nor nje ne bung bi ora hael ka sin, obu Ngaorom ke mao handaraoklao is de teb sol hayao kisesa.
22 Mas eu lhes digo que qualquer um que ficar com raiva do seu irmão será julgado. Quem disser ao seu irmão: “Você não vale nada” será julgado pelo tribunal. E quem chamar o seu irmão de idiota estará em perigo de ir para o fogo do inferno.
23 Ngub kobur kakl, Njem Ngaor bor menjao menjao kaloklbur buklesi tomb njen haemem nje turi nao heme hae ko pangae sin,
23 Portanto, se você estiver oferecendo no altar a sua oferta a Deus e lembrar que o seu irmão tem alguma queixa contra você,
24 njem Ngaor bor kalokl buklesi sao Ngaor bor kaloklme tol bao u mbabur njen haeme mbes penar bu taeki kaebe. Ngub taeki kao kao bu paklebi tomb njem Ngaor bor kalokl buklesi sao nda kalaebe ko Njisesom ngub kisesa.
24 deixe a sua oferta ali, na frente do altar, e vá logo fazer as pazes com o seu irmão. Depois volte e ofereça a sua oferta a Deus.
25 Ngub kobur kakl, Mondom nje bor howes kokl mbao ka sin, wen harerol aol ngo nje bor howes kokl mbao lao hesa poklebi tomb njem obu bor oborob ora taeki kao kao bab kaebe. Njem ngub bab nao ke bao wabur obum nje bor ngub howes kokl kemi pen bao wari sin, obum nje howes pangaoklao aol biri kemi poklaol, howes pangoklao aol ndam nje polisman munu kaloklao. Ngo tomb polismanom nje kalabus anda bor mao palaklao kisesa.
25 — Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, entre em acordo com essa pessoa enquanto ainda é tempo, antes de chegarem lá. Porque, depois de chegarem ao tribunal, você será entregue ao juiz, o juiz o entregará ao carcereiro, e você será jogado na cadeia.
26 Njisesom wakl kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, howes pangaoklao aol ndam nji lao sao baebenon hambun sao kang ora di nao kalae sin, njem kalabus anda ngo tuwaklbir njen anda pokl buwaklesi ora ko Njisesom ngub kisesa.
26 Eu afirmo a você que isto é verdade: você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.
27 Ngo tomb Njisesom ngub kobur kakl, Mbes mbinim kismi ub inim di ngub pangismi. Ten aol kabom paes nao puklwaebe ora.
27 — Vocês ouviram o que foi dito: “Não cometa adultério.”
28 Ngub kismi o ngubi tomb nim wakl kao njun. Mondom ten elom hondobur heb homa sin obun kone bor paes kemi peyao ora kisesa.
28 Mas eu lhes digo: quem olhar para uma mulher e desejar possuí-la já cometeu adultério no seu coração.
29 Ngub kobur kakl, Njen el tao nanom nje saokl mao waeb so ba sin njen el ngo toklo tuwaebe. Njen toklo kang ora par hakl pa sin nje ebe haklesi o, njen toklo hambun is de bor pa sin nje khorob ora haklesi ko Njisesom ngub kisesa.
29 Portanto, se o seu olho direito faz com que você peque, arranque-o e jogue-o fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ser atirado no inferno.
30 Njen ki tao nanom nje saokl mao waeb so ba sin njen ki ngo pe tuwaebe. Njen ki aongao kab pe tuwabur hari sin ebe haklesi o, njen toklo hambun is de bor pa sin nje khorob ora haklesi ko Njisesom ngub kisesa.
30 Se a sua mão direita faz com que você peque, corte-a e jogue-a fora. Pois é melhor perder uma parte do seu corpo do que o corpo inteiro ir para o inferno.
31 Njisesom ngub kobur kakl, Mbes ngub di kismi. Aol mondom obun were anda pu lowao ko nen soba sin, obun ten ngo anda pu koklbur bobae waeb buklao kismisa.
31 — Foi dito também: “Quem mandar a sua esposa embora deverá dar a ela um documento de divórcio.”
32 Ngub kismi o ngubi tomb nim wakl kao njun. Ten mend aol paes nao penbur obun aolim ten ngo anda pu ka sin, aol ngom obun were ngo paes mao paklao ora. Aol mondom di ten obun aolim tuwae mend buruklao o taol ba sin, obum ten ngo di paes ora kemi poklao ko Njisesom ngub kisesa.
32 Mas eu lhes digo: todo homem que mandar a sua esposa embora, a não ser em caso de adultério, será culpado de fazer com que ela se torne adúltera, se ela casar de novo. E o homem que casar com ela também cometerá adultério.
33 Njisesom ngub kobur kakl, Mbinim mbes tenaol mende bor kao kalismi ub inim di ngub pangismi. Njem Aorao Aondao bor mao kobur nao peyaebe ora. Njem mao kobur Aorao Aondao bor nim buklwao lesi sao bib ora kismisa.
33 — Vocês ouviram o que foi dito aos seus antepassados: “Não quebre a sua promessa, mas cumpra o que você jurou ao Senhor que ia fazer.”
34 Ngub kismi o ngubi tomb nim wakl kao njun. Nim ngub buklwao ora kobur mao nao lowaebe ora. Yu heben bor Ngaorom maomb bo haraoklao on seya non bi wiyaong, heben mao* nao lowaebe ora kisesa.
34 Mas eu lhes digo: não jurem de jeito nenhum. Não jurem pelo céu, pois é o trono de Deus;
35 Njisesom ngub kobur kakl, Su ngo di Ngaor obun aongao mao aolaraoklao to non bi wiyaong, su ngo mao di nao lowaebe ora. Su Njurusalem di Aol Wesmbao Aondao ndan and lobokl lobokl hayaong, su ngo mao di nao lowaebe ora kisesa.
35 nem pela terra, pois é o estrado onde ele descansa os seus pés; nem por Jerusalém, pois é a cidade do grande Rei.
36 Njen wesmbao iri bombere sa sin ukl mend haek bin kokl buwaklesi. Aoh, haek bi was sa sin ukl mend bomb den kokl buwaklesing, inin wesmbao mao di nao lowaebe ora kisesa.
36 Não jurem nem mesmo pela sua cabeça, pois vocês não podem fazer com que um só fio dos seus cabelos fique branco ou preto.
37 Ngub inj, inin kone bor e kokl ko nen sobaem sin e ora lowaebe. Inj kokl ko nen sobaem sin, ngo inj ora lowaebe. Inim kang mend habara kaem sin, khorob mao baraoklaomon kao lao ub lemi ko Njisesom ngub kisesa.
37 Que o “sim” de vocês seja sim, e o “não”, não, pois qualquer coisa a mais que disserem vem do Maligno .
38 Njisesom ngub kobur kakl, Mbes mbinim kismi ub inim ngub pangismi. El kab kab dob, waonu kab kab di dob was bimao kismisa.
38 — Vocês ouviram o que foi dito: “Olho por olho, dente por dente.”
39 Ngub kismi o ngubi tomb nim wakl kao njun. Mondom nje bor khorob ba sin njem wakl obu bor khorob bu san nao libi. Aol mondom njen payo mende nan la sin, njem wakl payo mende nan lin ub baol minibi kisesa.
39 Mas eu lhes digo: não se vinguem dos que fazem mal a vocês. Se alguém lhe der um tapa na cara, vire o outro lado para ele bater também.
40 Ngub kobur kakl, Mondom njen siyor muklbur nje bor howes ka sin, njen toklo and turub bi di bao kalaebe kisesa.
40 Se alguém processar você para tomar a sua
41 Wakl kakl, Polisman mondom di obun mbek nu nje bor kang el bombor ora mu taka ko nja sin, njem kang mend enderael sao aol sem tangar menden su ungulabur tu kalaebe.
41 Se um dos soldados estrangeiros forçá-lo a carregar uma carga um quilômetro, carregue-a dois quilômetros.
42 Mondom di san luklwaong nji ka sin bao kalaebe. Mondom di ora nji ka sin ngo di bao kalaebe ko Njisesom ngub kisesa.
42 Se alguém lhe pedir alguma coisa, dê; e, se alguém lhe pedir emprestado, empreste.
43 Njisesom ngub kobur kakl, Mbes mbinim kismi ub inim di ngub pangismi. Inim inin tenaol sango baeben was hond homobur kone wibaebe. Inim inin saond bi baeben bor hond nao hemebur ko was homoklwaebe kismisa.
43 — Vocês ouviram o que foi dito: “Ame os seus amigos e odeie os seus inimigos.”
44 Ngub kismi o ngubi tomb nim wakl kao njun. Inin saond bi bor di hond homobur kone wibaebe ora. Mendborom ini hondo ko bowes baem sin, tenaol ngo hakl bisur bibi ko Ngaor bor kao kaloklwaebe kisesa.
44 Mas eu lhes digo: amem os seus inimigos e orem pelos que perseguem vocês,
45 Wakl kakl, Inim ngub buklemi tomb Ngaorom biyao ub ora buklemil, ini inin Aorao yu heben hayaon isi wane ora buruklemi. Obum obun nar di tenaol kho ebe hambunon den kaesao. Obum tenaol khorob bimi baeben hesa oborob bimi baeben kab kobaranon em bor se di eben ko haraoklao kisesa.
45 para que vocês se tornem filhos do Pai de vocês, que está no céu. Porque ele faz com que o sol brilhe sobre os bons e sobre os maus e dá chuvas tanto para os que fazem o bem como para os que fazem o mal.
46 Ngub kobur kakl, Inim tenaol mendbor ini bor turi homo kone uklemi o bor was inim di turi homo kone u harim sin, mone takis paes habara bor bor mu khorob bimi aol baebenom di ngub biming, Ngaorom ini asub ko turi homo bisur buklaob? kisesa.
46 Se vocês amam somente aqueles que os amam, por que esperam que Deus lhes dê alguma recompensa? Até os cobradores de impostos amam as pessoas que os amam!
47 Njisesom ngub kobur kakl, Inim inin tenaol sango baeben was turi homo ki siken baem sin, man nao pange baebenom di mbini hakl hakl ngub biming inim oborob sao asao was buklemib? kisea.
47 Se vocês falam somente com os seus amigos, o que é que estão fazendo de mais? Até os pagãos fazem isso!
48 Wakl kakl, Ngub inj, inin Aorao yu heben hayao om tenaol hambun bor hond homo kone dund se ukl bombor ora u hayao ub, inim di ngub bibaebe ko Njisesom ngu kisesa.
48 Portanto, sejam perfeitos, assim como é perfeito o Pai de vocês, que está no céu.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.