Mateus 27
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NAA
1 Ngo tomb bao bisaol hokloben Nju semon baolum aol aondao baeben di, mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben di mbini hambunom Njises pe paen luklemi on oborob ora kar paesmisa.
1 Ao romper o dia, todos os principais sacerdotes e os anciãos do povo entraram em conselho contra Jesus, para o matarem;
2 Ngo tomb mbinim ngub kar pabur kismin, mbinim Njiseson ki kab yam tanga pa men pae pobur mbinin kabman maomb bo haraoklao aol aondao Paler kalismisa.
2 e, amarrando-o, levaram-no e o entregaram ao governador Pilatos.
3 Ngo tomb aol Njuras obu Njises karu lisao aol ndam mbinim Njises pe paen lin ko te mao sara howes aondao bu ora kismil hondobur, obun kone wakl u bokeyo hem kobur kisaon, obum Nju semon baolum aol baeben hesa mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben kabon mone il han silba hond du bellengpun kab nda mbinin wakl kalokl mini pisesa.
3 Então Judas, que o traiu, vendo que Jesus havia sido condenado, tocado de remorso, devolveu as trinta moedas de prata aos principais sacerdotes e aos anciãos, dizendo:
4 Ngub mini pobur obum mbini bor kakl, Aol ngo obum menjao nao binbur o nim ora khorob buwe sal, mabor obu pe paklao ye alem kisesa. Ngub kisaol mbinim obu bor kakl, Ngo sao naom inj, njen mbib ora bisi kismisa.
4 — Pequei, traindo sangue inocente. Eles, porém, responderam: — Que nos importa? Isso é com você.
5 Ngub kismil Njurasom obun kone bor ko so hem aondao ora kobur, mone il nda baeben Ngaor Hen Moroklme Anda andaon koloklo tu ndaklbir obum obun mbib obun mal hend ha pabur, is ma bor indi mbabur kisaon obun ma pe kobabur pe paesesa.
5 Então Judas, atirando as moedas de prata para dentro do templo, retirou-se e se enforcou.
6 Ngo tomb Nju semon baolum aol aondao baebenom mone il ngo Ngaor Hen Moroklme Anda bor koloklo tu ndakl pisao nda mubur mbini hakl hakl kakl, Mone ngo aol pe paen lukl bi menden paoraolao is bi sandang, naon manom ke wiyao nda ub naom mone ngo Ngaor bor kale mone wi o hesa maomunu nao wemin kismisa.
6 E os principais sacerdotes, pegando as moedas, disseram: — Não é lícito colocá-las no cofre das ofertas, porque é preço de sangue.
7 Ngo tomb mbinim mone ngom ngub bem ko kao pabur kismin, kab peler waoraoklao aol is menden su mend wisao o, tenaol mendbor tiyao obo haklemi baeben homoklemi o maol bukl bi dob bubur win kismisa.
7 E, tendo deliberado, compraram com elas o campo do oleiro, para cemitério de forasteiros.
8 Ngo tomb mbinim ngub dob bu wismil, su ngon imbi Sul Ibao Wi ko karu wismil su ngon imbi ngub was bao wisesa.
8 Por isso, aquele campo é chamado, até o dia de hoje, Campo de Sangue.
9 Ngo tomb ngo bismi sao mbes Ngaoron man mini aol Njeremayam mbuk waeb bu wisao ub heneng ora ngo ora tomb il so pind bisesa. Obum kakl, Su Isreyel tenaol mendborom aol ngo obun mone sokl ngub baeben kalemin ko kao paesmi ub mbinim mone il han silba hond du bellengpun kab oran ndi men paesmi o,
9 Então se cumpriu o que foi dito por meio do profeta Jeremias: “Pegaram as trinta moedas de prata, preço em que foi estimado aquele a quem alguns dos filhos de Israel avaliaram,
10 Aorao Aondaom ni kao njisao ub mbinim mone ngom kab peler waraoklao aol is menden su mend dob bismi ke wisao o, ngo ora tomb il so pind bisesa.
10 e as deram pelo campo do oleiro, assim como me ordenou o Senhor.”
11 Ngo tomb mbinim Njises obu bor howes koklbur mbinin kabman maomb bo haraoklao aol aondao Paleron el sol teka haen kismil, aol Palerom Njises bor ne mubur kakl, Nje Nju semon aol wesmbao aondao ora harili be? kisesa. Ngub kisaol Njisesom obun angal ngon ko san lubur kakl, Njem ngo kal o kisesa.
11 Jesus estava em pé diante do governador, e este o interrogou, dizendo: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
12 Ngo tomb Nju semon baolum aol aondao baeben hesa mbinin aol kon wi ngo baeben kabom di Njises obu bor kakla kao beya te mao sarabur, obum ngo sao ngo sao bisaol hindismao ko howes andub ora kismi o, Njises obum angal ngo haklon ukl mend ko san nao lisesa.
12 E, sendo acusado pelos principais sacerdotes e pelos anciãos, Jesus nada respondeu.
13 Ngub bisaol hondobur maomb bo haraoklao aol Palerom Njises bor kakl, Mbinim nje bor te mao sara howes andub ora ngo keyem o nao pangal be? kisesa.
13 Então Pilatos perguntou: — Não está ouvindo quantas acusações fazem contra você?
14 Palerom ngub kisao tomb di obum angal ngo kisao haklon ukl mend ko san nao lisaol, maomb bo haraoklao Palerom baehaemen ora inj e kobur burir biyu nimil nimil tu wisesa.
14 Mas Jesus não respondeu nem uma palavra, a ponto de o governador ficar muito admirado.
15 Ngo tomb karasmas hambunon Nju semon Waran Aeben Bisao bao o pindi pa was bisao tomb, Nju sem ngo baebenom mbinin kabman maomb bo haraoklao aol Paler bor njem naon sem kalabus bisi on is mend ngo ora eben kaebe ko, mbinin mbib bember ha imbi kao hasmi o mbinim ngo kismi ub Palerom is mend anda pen kao was bisao bao on sisesa.
15 Ora, por ocasião da festa, o governador costumava soltar ao povo um preso, conforme eles quisessem.
16 Ngo tomb Nju sem ngo haklon aol is mend obun imbi Barabas, obum khorob aondao ora bisao ub tenaol hambunom di hindismil, Palerom kalabus mao paolaesao o obu ngo tomb di kalabus bao paolinbur sisesa.
16 Naquela ocasião, eles tinham um preso muito conhecido, chamado Barrabás.
17 Ngo tomb Nju sem tenaol hambun ora obo kiril mbaesmil Palerom mbini bor kakl, Nim inin sem kalabus paoleyem baebenon inim aol aeb ora kalabus wakl hesbeyon ko nen sabeyem? Nim Barabas hesbeyon be? Njises Ngaorom Eben Ke Aol hae lome o anda pu kon ko pangeyem? kisesa.
17 Estando, pois, o povo reunido, Pilatos lhes perguntou: — Quem vocês querem que eu solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo?
18 Ngo tomb ngub kisao o maomb bo haraoklao aol Palerom ora mao bembera hindisaol, tenaol hambunom Njises was turi homo taol mi bismil mbinim Njises hendaebe makl aondao ora homobur howes kismil hindisesa.
18 Porque sabia que era por inveja que eles tinham entregado Jesus.
19 Ngo tomb Paler obu howes pangoklbur birisaol, obun werem angal mend kao kalokl puklub ko kao weyabur kakl, Nim somna obam aol Njises ke ngo hondobur oba mend buwe sal, nao kone bor hem ko kho sen ora bereng, aol kone dund se wi ngo bor njem buri palo sao oran menjao nao bibi ora kisesa.
19 E, estando Pilatos sentado no tribunal, a mulher dele mandou dizer-lhe: — Não se envolva com esse justo, porque hoje, em sonho, sofri muito por causa dele.
20 Ngo tomb Nju semon baolum aol aondao baeben di, mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben di ngo baebenom mbinin tenaol baeben hambun bor kao ung bubur, Paler njem naon Barabas eben kabur njem Njises pe paen libi lowaebe ko kao ung bismisa.
20 Mas os principais sacerdotes e os anciãos persuadiram o povo a que pedisse Barrabás e condenasse Jesus à morte.
21 Ngo tomb kabman maomb bo haraoklao aol Palerom mbini bor kakl, Aol is kab ngo Njises hesa Barabas ngo hayeb on, is mende aeb ora inin wakl eben kon ko pangeyem? kisesa. Ngub kisaol mbinim obu bor kakl, Barabas ora eben kaebe kismisa.
21 De novo, o governador perguntou: — Qual dos dois vocês querem que eu solte? Eles responderam: — Barrabás!
22 Ngo tomb Palerom mbini bor kakl, Nim Barabas ngub eben kobur aol ngo obu Njises Ngaorom Eben Ke Aol lome o bor asub buklwaob? kisesa. Ngub kisaol mbinim obun angal ngon ko san lubur kakl, Njem obu is pe kowal bil pe paen nil libi ora kismisa.
22 Pilatos lhes perguntou: — Que farei, então, com Jesus, chamado Cristo? Todos responderam: — Que seja crucificado!
23 Ngub kismil Palerom mbini bor wakl kakl, Inim asub ko ora lem? Obu pe paen lib se obum khorob oran asao ora bisaol lem? kisesa. Ngub kisao o mbinim ne bombor ub kombo angal aondao bu ora kobur kakl, Obu is pe kowal bi bor pe paen nil libi ora kismisa.
23 Pilatos continuou: — Que mal ele fez? Porém eles gritavam cada vez mais: — Que seja crucificado!
24 Ngo tomb Palerom tenaol hambunon kone bor ora hindisaol, obum mbinin angal ngo kismi ub men mba Njises anda pu ko menjao nao bib se ora, mbinim sob aondao bu ora mao kaeb se sisaol, obum aol ngo nim inj lurukl ol nao kil ibao nao hae ora ko menger mubur, obum ib kang mendhumubur kisaon tenaol hambunom henden obun ki wes wes lisesa. Obum ngub bubur mbini bor kakl, Aol ngo nim inj pe paen lurukl. Ngub inj, inin mbib ora lereklem kisesa.
24 Vendo Pilatos que nada conseguia e que, ao contrário, o tumulto aumentava, mandou trazer água e lavou as mãos diante do povo, dizendo: — Estou inocente do sangue deste homem; fique o caso com vocês!
25 Ngo tomb Nju sem tenaol hambunom obun angal ngon ko san lubur kakl, Naom ngo bim on, nao bor di naon nongnas bor di menjao ba sin ngo hakl nao bor ora buklmaong, ngo hakl ngub bin ub bao luklmao ora kismisa.
25 E o povo todo respondeu: — Que o sangue dele caia sobre nós e sobre os nossos filhos!
26 Ngo tomb mbinim kismi nda ub Palerom Barabas kalabus hesbeyo mbinin anda pen kabur, obum obun ami nda baeben bor inim Njises doroklom mbes lu mao homabur, is pe kowal bil nil li mbakl puklub kisesa.
26 Então Pilatos lhes soltou Barrabás. E, depois de mandar açoitar Jesus, entregou-o para ser crucificado.
27 Ngo tomb Palerom ngub kisaol obun ami nda baebenom Njises men pae pobur kismin mbinim kabman maomb bo haraoklao aol aondao baoraoklao and on men pae hondabur, mbini ami baeben hambun ora obo kiril mbaklaob kismisa.
27 Logo a seguir, os soldados do governador, levando Jesus para o Pretório, reuniram em torno dele toda a tropa.
28 Ngub obo kiril mbaesmi tomb mbinim Njiseson lab lab samisao nda kolobur kismin, mbinim obu maobowa yaor mao babur lab lab ingi bi ebe mend mao somaesmisa.
28 Tiraram a roupa de Jesus e o vestiram com um manto escarlate.
29 Ngub bubur kismin mbinim aol wesmbao baebenom teng ebe ora ndibiklme ub menger, mbinim obu maobowa tenda mao nabur ya nene hae mend di pab bu pabur, Njiseson wesmbaol teng sao ndibiyakaesmisa. Ngub bubur kismin mbinim obun ki tao nanon is hul saoll mend tom sao minin karu mao manabur, mbinim Njises maobowabur obu bor kaoya ke non bu tumu kar munu dombes ubur kakl, Nju semon aol wesmbao aondao o, nje ebe soklaong as ko haebe kismisa.
29 E, tecendo uma coroa de espinhos, a puseram na cabeça dele, e colocaram um caniço na sua mão direita. E, ajoelhando-se diante dele, zombavam, dizendo: — Salve, rei dos judeus!
30 Ngo tomb mbinim ngub bubur kismin obu ne maeke tokl beyabur, mbinim is hul saoll mend mao manaesmi nda mubur Njiseson wesmbaol khorob ora lismisa.
30 E, cuspindo nele, pegaram o caniço e batiam na sua cabeça.
31 Ngo tomb mbinim obu bor maobowa angal bu ngo hakl ub bu paesmi tomb lab lab ingi bi mend Njises mao somaesmi nda kol mubur kismin, obun pibnao samisao nda wakl mao somaesmisa. Ngub bubur kismin mbinim obu is pe kowal bil nil li mbakl mini pismisa.
31 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto e o vestiram com as suas próprias roupas. Então o levaram para ser crucificado.
32 Ngo tomb mbinim Njises ngub men pae pismil, aol is mend obun imbi Simon obu su Sirini aol sisao o harerol ubukl hasaol, mbinim obu bor buri palobur njem Njises nil lukl bi is pe kowal bi ngo ti ora ko mao taesmisa.
32 Ao saírem, encontraram um cireneu, chamado Simão, a quem obrigaram a carregar a cruz de Jesus.
33 Ngo tomb mbinim pobur kismin su menden imbi Kolkota kismil, su ngon imbi ngo karu wismi on te wesmbao hul kismil, mbinim yu manda ngol po pindi paesmisa.
33 E, chegando a um lugar chamado Gólgota, que significa “Lugar da Caveira”,
34 Ngo tomb mbinim ib waen hesa marsin karae aondao bu ora bi mend kab maomunu singbi bombobur Njises nen kalismisa. Ngub kalismil Njises obum kang mend nao hindisao o nao ne bao waesesa.
34 deram vinho com fel para Jesus beber; mas ele, provando-o, não quis beber.
35 Ngo tomb mbinim Njises is pe kowal bil nil li mbabur kismin, mbinim Njiseson lab lab kol barae wisao hakl taol bu kaob kaob bu mubur, bombor mend pon pae bao wisao o pone uklao om min ko mbinim han ngoll pile bimi nda ub menger, pile kang mend bismisa.
35 Depois de o crucificarem, repartiram entre si as roupas dele, tirando a sorte.
36 Ngo tomb ngub bubur kismin mbinim su ngo bor Njises nil li mbabur bao hondo birismisa.
36 E, assentados ali, o guardavam.
37 Ngo tomb is pe kowal bi ngo Njises obu nil li mbaesmi ndan yu kungni ora, mbinim obu bor ngub te mao sara howes kismi ko bobae waeb ngub bu wismisa. OL NJISES KE NGO OBU NJU SEMON AOL WESMBAO AONDAO ORA YAO ko waeb bu wismisa.
37 Por cima da cabeça de Jesus puseram por escrito a acusação contra ele: “ Este é Jesus, o Rei dos Judeus ”.
38 Ngo tomb aol is kab mend mbibim tenaol menden osisao taol pe mu hasbil, mbinim is mende aol Njiseson ki tao nan is mende aol ki kowes nan bu nil li mbaesmisa.
38 E dois ladrões foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Ngo tomb tenaol harer ngon en aeben bismi baebenom Njises is pe kowal bil ngub nil li mba hasaol hondobur, mbinim obu maobowa peb bu wil sara sara bubur kakl,
39 Os que iam passando blasfemavam contra ele, balançando a cabeça e dizendo:
40 Nje Ngaor Hen Moroklme Anda kundi mbabur bao hor tebon wakl wen pange bukl bi aol ngo ka. Nje heneng Ngaoron Isi ora yao sin, njem njen mbib buri palo bongeyaokl penin ub njem is pe kowal bi ngo tuwaklbir sul hond ha kismisa.
40 — Ei, você que destrói o santuário e em três dias o reedifica! Salve a si mesmo, se você é o Filho de Deus, e desça da cruz!
41 Ngo tomb Nju semon baolum aol aondao baeben di, mbinin man buwaloklme aol baeben di, mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben di, mbini ngo baebenom di Njises bor maobowa angal bubur kakl,
41 De igual modo, os principais sacerdotes com os escribas e anciãos, zombando, diziam:
42 Obum tenaol mende bor non ebe bisur bu, bu muklao o obum obun mbib bongeyaokl pokl buwaklao kismisa. Ngo tomb mbinim obu maobowabur kakl, Obu su Isreyel tenaolon aol wesmbao aondao ora yao be? Ngon ebe ka. Obum is pe kowal bi ngo tuwaklbir sul hond harob sin, naom di obul hul ha haklmao kismisa.
42 — Salvou os outros, a si mesmo não pode salvar. É rei de Israel! Que ele desça da cruz, e então creremos nele.
43 Ngo tomb mbinim wakl kakl, Obum ni Ngaoron Isi ora hae lao nda ub, obum heneng ora Ngaorol hul ha habur lo beyaon Ngaorom obu turi aondao ora homokl beyaol, obu ngubi tomb ebe bisur bukl baonao kismisa.
43 Confiou em Deus; pois que Deus venha livrá-lo agora, se, de fato, lhe quer bem; porque ele disse: “Sou Filho de Deus.”
44 Ngo tomb aol is kab mend mbibim tenaol menden osisao taol pe mu hasbil mbinim Njises obu daol haru nil li mbaesmi nda kabom di, mbinim ngo kismi ub was Njises bor maobowa angal bisbisa.
44 Também os ladrões que haviam sido crucificados com ele o insultavam.
45 Ngo tomb aond hora haklu nar wesmbao tukun oral hasao tomb nar el nda tokl mubur kisaon, su hambun bor em hundur aondao ora u mbabur nend kisaol, ngub bao nend kao mba haen was 3 kolok ora pangobur, nar nubu ngo ora bor as deyaesao tomb oran wakl bao bisesa.
45 A partir do meio-dia, houve trevas sobre toda a terra até as três horas da tarde.
46 Ngo ora tomb 3 kolok ngub pangisao tomb Njisesom angal aondao bu ora kobur kakl, Ila Ila lema sabaktani? kisesa. Ngub kisao o Njisesom ngo kisao on te angal heneng kobur ngub wiyao. Ab Ngaor o nao Ab Ngaor ka. Njem ni asub ko maru tuwaril? kisesa.
46 Por volta de três horas da tarde, Jesus clamou em alta voz, dizendo:
47 Ngo tomb tenaol mendbor Njises nil li mba hasaol teb so hasmi baebenom ngo kisao nda oborob pang heneng nao bibur kakl, Aol ngo obum Ilanja kor be kao kao bismisa.
47 Alguns dos que estavam ali, ouvindo isto, diziam: — Ele chama por Elias.
48 Ngo tomb ngub kismil aol ngo hasmi on is mondom akl was pobur kisaon, obum is kuwimb menger mendel ib waen karae bi dand bu pabur, is hul saoll mendel dukl bu pa mini obo Njises nen ko menyabur mao na hindisesa.
48 E, logo, um deles correu a buscar uma esponja e, tendo-a embebido em vinagre e colocado na ponta de um caniço, deu-lhe de beber.
49 Ngub bisao o aol mendborom aol ngo Njises bor is kuwimb dand bu mao naesao nda bor Njises maobowabur kakl, Ngub nao bi. Ilanjam obu bu mukl obaokl be? nao obaokl ko hendemin ub kang mend bao hondo haem kismisa.
49 Os outros, porém, diziam: — Espere! Vejamos se Elias vem salvá-lo.
50 Ngo tomb Njisesom ko mende angal aondao bu ora ko, e kobur kisaon ora pe pa wesao pisesa.
50 E Jesus, clamando outra vez em alta voz, entregou o espírito.
51 Bombor ngo ora tomb Ngaor Hen Moroklme Anda bor and tubal komb bi ora ndan lab lab aondao saoll ora mend manga tunda hasao nda tukun oral tomb kab bu, kaollu taokl yu nu bu pesesa. Ngub bubur kisaon su dull bere aondao ora obobur, han aondao ora wisao baeben di ha komb kob kob bisesa.
51 Eis que o véu do santuário se rasgou em duas partes, de alto a baixo; a terra tremeu e as rochas se partiram;
52 Ngo tomb tenaol Ngaoron sem andub ora mbes himismil tangaesmi baebenon maol bor tiriyao komb bara kimb bisaol, wakl enjobur teka kimb bismisa.
52 os túmulos se abriram, e muitos corpos de santos já falecidos ressuscitaram;
53 Ngo tomb ngub enjaokl enjaokl pobur kismin, mabor Njises obu di wakl enjaokl pisao tomb mbini su and lobokl lobokl Njurusalem bor hondaesmil tenaol andubom ora hindismisa.
53 e, saindo dos túmulos depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Ngo tomb ami sem maomb bo haraoklao aol aondao is mend di, ami aol mendbor di mbini Njises nil li mbabur maomb bo hondo hasmi nda baebenom, dull bere obo andub sao ngo bisao nda baeben hondobur mbinim burisao po pakl aondao ora himismisa. Mbinim ngub pakl homobur kakl, Heneng ora aol ngo obu Ngaoron Isi ora sene kismisa.
54 O centurião e os que com ele guardavam Jesus, vendo o terremoto e tudo o que se passava, ficaram possuídos de grande temor e disseram: — Verdadeiramente este era o Filho de Deus.
55 Ngo tomb ten mendbor andub ora mbini Kalili haklbir Njises obu bisur buklbur taol mi ibismi baeben di, mbinim Njises nil li mba hasaol teb sol nao hae kang mend enderael sao habur bao hondo hasmisa.
55 Estavam ali muitas mulheres, observando de longe. Eram as que vinham seguindo Jesus desde a Galileia, para o servir.
56 Ngo tomb ten ngo hasmi baebenon is mend obun imbi Maktala Mariya kismil obu di, Njemus hesa Njoseb kabon ingi Mariya mende di, aol Seberin isi kab Njon hesa Njemus mende kabon ingi di, ten andub mendbor di ngo baeben sisesa.
56 Entre elas estavam Maria Madalena, Maria, mãe de Tiago e de José, e a mulher de Zebedeu.
57 Ngo tomb mbon sisaol aol homa mend obun imbi Njoseb kismil, obun su di Nju semon su bor was su Arimatiya sisaol, aol ngo obu di Njiseson angal bib ebe nda hem ko pangisao o ibisesa.
57 Ao cair da tarde, veio um homem rico de Arimateia, chamado José, que era também discípulo de Jesus.
58 Ngo tomb obum ngub obobur kisaon, maomb bo haraoklao aol Paler birisaol pobur Njiseson toklo tangakl pon ko kao kalisaol, Palerom obun ami baeben bor Njiseson toklo tangakl pu lowaebe kisesa.
58 Este foi até Pilatos e lhe pediu o corpo de Jesus. Então Pilatos mandou que o corpo lhe fosse entregue.
59 Ngo tomb Njosebom Njiseson toklo mu pabur kisaon, obum lab lab ebe wen pange haek bi ora mondom tanga paesesa.
59 E José, levando o corpo, envolveu-o num lençol limpo de linho
60 Ngub tanga pa taokl pobur Njoseb obun han te wen pange mend waru u mbaesao bor Njiseson toklo ngo bor maol bu mbabur, han aondao ora mend ngol wisao ndam pere taokl obobur, han te ngo Njises tangaesao on dir komb pae o bor manga mbaklbir paokl pisesa.
60 e o depositou no seu túmulo novo, que ele tinha mandado abrir na rocha; e, rolando uma grande pedra para a entrada do túmulo, foi embora.
61 Ngo tomb Maktala Mariya hesa Mariya mende kab mbibim Njiseson maol teb so ngol bao hondo birisbisa.
61 Estavam ali, sentadas em frente do túmulo, Maria Madalena e a outra Maria.
62 Ngo tomb embi ub kongon wes wes sisao o nend kisaol, ekera nan Nju semon baolum aol aondao baeben di Peresi aol baeben di mbini hambun mbinin kabman maomb bo haraoklao aol Paler birisaol was obo kiril mbaesmisa.
62 No dia seguinte, que é o dia depois da preparação, os principais sacerdotes e os fariseus se reuniram com Pilatos
63 Ngo tomb mbinim ngub obo kiril mbabur kakl, Aol aondao o, aol kakla ko hae Njises ke ngo maol baemndam, obu nao li bao hasao tomb obum ngub kisao. Nim bao hor tebo nanon wakl enjaokl poklwao kisaol ubuklum kismisa.
63 e lhe disseram: — Senhor, nós lembramos que aquele enganador, enquanto vivia, disse: “Depois de três dias ressuscitarei.”
64 Mbinim ngub kobur kakl, Ngub kisaong Njises obun man pange aol baebenom tenaol hambun maobowabur obum wakl enjaokl bene ko, obum mbes kakla nim wakl enjaokl poklwao kisao ub heneng ora bene ko, mabor mao heneng ora saklbur mbinim obun toklo sub tukl oboklemi ora. Ngub bukleming mbinim ngub nao bin ub, bao hor teb oran njem ami mendborom oborob ora maomb bo haen kae sin ebe ora soklao kismisa.
64 Portanto, mande que o túmulo seja guardado com segurança até o terceiro dia, para que não aconteça que, vindo os discípulos dele, o roubem e depois digam ao povo: “Ressuscitou dos mortos.” E este último engano será pior do que o primeiro.
65 Ngo tomb maomb bo haraoklao aol Palerom kakl, Ebe ka. Ami aol mendbor abo ngo hayem aong, inim ngo kaemnda ub aol maol ngo bor buri palobur ora maomb bo haen lowaebe kisesa.
65 Pilatos respondeu: — Uma escolta está à disposição de vocês. Vão e guardem o túmulo como bem entenderem.
66 Ngub kisaol mbinim han te aol maol ngo bor pobur kismin, Njiseson maol han mangaesmi dir komb pae nda bor mondom hondarmib ko, ko hondoklbur soweb bi ha simen non bi sao mondom, han aondao ngon nomboklo nan para mba peb bu oborob ora ko u mbaesmisa. Ngub bubur kismin mbinim ami aol nda baeben maomb bo haen kaoklbir anda pismisa.
66 Indo eles, montaram guarda ao túmulo, selando a pedra e deixando ali a escolta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.