Mateus 26

Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ngo tomb Njisesom obun angal hambun kao pabur kisaon, obun man pange aol baeben bor kakl,
1 Quando Jesus acabou de ensinar essas coisas, disse aos discípulos:
2 Inim di ora hendeyem ub Waran Aeben Bisao hor so pindib paklao o bao hor kab ora bao wi ol, mbinim Aolon Isi Ora men pae poklemil is pe kowal bil nil li mbaklemi ora kisesa.
2 — Vocês sabem que daqui a dois dias vai ser comemorada a
3 Ngo tomb Nju semon baolum aol aondao baeben di, mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben di mbini hambun ora baolum aol wesmbao aondao mend obun imbi Kayapason anda bor was obo kiril mbaesmisa.
3 Os chefes dos sacerdotes e os líderes judeus se reuniram no palácio de Caifás, o Grande Sacerdote ,
4 Ngo tomb mbinim ngub obo kiril mba burubur kismin kar mba habur kakl, Naom asub ora bubur Njises oran kakla kao beya di, men habur pe paen lem yeb ko kar mba hasmisa.
4 e fizeram um plano para prender Jesus em segredo e matá-lo.
5 Ngo tomb mbinim ngub kar mba habur kakl, Ngub bemin ora o, naom tenaol hambun kiril mba hor so boroklme ngon non ngub nao bemin ora. Naom ngo tomb Njises men harum sin, tenaol hambunom sob aondao bu ora lemi kismisa.
5 Eles diziam: — Não vamos fazer isso durante a festa, para não haver uma revolta no meio do povo.
6 Ngo tomb Njises obu su Betani bor habur aol maollun bi mend obun imbi Simonon anda bor hasesa.
6 — ausente —
7 Ngo tomb ten mondom han alpastam* wari be ebe teraebi buri ora mend sisao bor, wel sem tangar kao ebe ora pebe mend mbinim mone andub ora deng ko mu hasmil, ten ndam wel be ngo sao bor bomb hae mend mini obobur, Njises obu ne noklbur birisaol Njiseson wesmbao bor kowe beyaesesa.
7 — ausente —
8 Ngo tomb Njiseson man pange aol baebenom ten ndam ngo bisao sao hondobur makl aondao ora homobur mbini hakl hakl kakl, Ten ngom wel hobao sao ngo asub ko mu bowes bi bo? kao kao bismisa.
8 Ao verem aquilo, os discípulos ficaram zangados e disseram: — Que desperdício!
9 Mbinim ngub kobur kakl, Ten ngom wel kao ebe ora pebe ngo kowe bowes bi ub nao bukl baonaon, obum tenaol tangarom wel ngo dob bin mone aondao bu ora mubur, obum tenaol mendbor menjao nao wi burubur dam nao bin bereyem baeben taol bu kalokl baonao kismisa.
9 Esse perfume poderia ter sido vendido por uma fortuna, e o dinheiro, dado aos pobres.
10 Ngo tomb mbinim ngo kismi ub Njisesom mbinin kone bor hondobur mbini bor kakl, Ten ngom ni bor oborob ora bing, inim asub ko ten ngo obun kone bor kend mao ba kho mao sareklem? kisesa.
10 Mas Jesus, sabendo o que eles diziam, disse:
11 Njisesom ngub kobur kakl, Inim tenaol mendbor menjao nao wi burubur dam nao bin boroklme baeben hesa non ini daol hor hor was haklemi o, ni non ini daol nao hor hor bao ha kimb was nao buklmao ora kisesa.
11 Pois os pobres estarão sempre com vocês, mas eu não.
12 Ngub kobur kakl, Ten ngom nao toklol wel ebe ngo kowe beyaraokl o, mabor mbinim ni pe pan luklemil nao maol bor ni tangaklbur man man buklemi ub ngo bi o kisesa.
12 O que ela fez foi perfumar o meu corpo para o meu sepultamento.
13 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, nim bu haruklu sao baeben hesa mbinim ni bor buklemi sao baeben kabon arman Angal Bib Hobao Sao ngo tenaol hambunom pangen su hambun bor kam akol buklemi darukl o bor, ten ngom ngo bi ub di haru kam akol buklemil ngo sao di tenaol hambunom nen saboklemi kisesa.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: em qualquer lugar do mundo onde o
14 Ngo tomb Njiseson man pange aol baebenon duteb nan o Iskeriyaor Njuras, obum Nju semon baolum aol aondao baeben birismil pobur
14 Então um dos doze discípulos, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os chefes dos sacerdotes.
15 obum mbini bor kakl, Nim inim aol Njises ke ngo men pae puklub ka sin, inim ni asao ora njuklemib? kisesa. Ngub kisaol mbinim obu mone il han silba was ware pe, hond du bellengpun kab oran kalismisa.
15 Ele disse: — Quanto vocês me pagam para eu lhes entregar Jesus? E eles lhe pagaram trinta moedas de prata.
16 Ngub kalismil ngo ora tomb Njuras obum Njises men pae puklub lao on, bao awon ora men pae puklub lowao saol ko kone kimb bu birisesa.
16 E daí em diante Judas ficou procurando uma oportunidade para entregar Jesus.
17 Ngo tomb Nju semon palawe and mao saraoklao sao yis nao haru noklme bao o pindi paesaol, Njiseson man pange aol baebenom obu birisaol obobur kakl, Naom Waran Aeben Bisao bao on ne nemin ko njem abor ora man man baomun ko nen sobal? kismisa.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento , os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Onde é que o senhor quer que a gente prepare o jantar da
18 Ngub kismil Njisesom mbini bor kakl, And lobokl lobokl ora bor pobur aol mend ngol buruklao bor ngub lowaebe. Aol aondaom nim su ngo tuwaklwao o teb sal, nao man pange aol baeben daol haru njen anda bor Waran Aeben Bisao bao on ne noklmao ka lowaebe kisesa.
18 Ele respondeu:
19 Ngo tomb Njiseson man pange aol nda baebenom obum kisao nda ub was bubur kismin, mbinim Waran Aeben Bisao hor son ne noklemi on man man bismisa.
19 Os discípulos fizeram como Jesus havia mandado e prepararam o jantar da Páscoa.
20 Ngo tomb mabor somna Njises obun man pange aol duteb nda baeben di ne nao mba hasmi tomb
20 Quando anoiteceu, Jesus e os doze discípulos sentaram para comer.
21 Njisesom obun man pange aol ngo baeben bor kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, ini ngo bereyem haklon is bombor ora mondom ni karu luklao ora kisesa.
21 Durante o jantar Jesus disse:
22 Ngub kisaol obun man pange aol ngo baebenom aem ngub buklao bor leb ko nen sabobur kismin, mbinin kone bor kho so hem aondao ora kobur mbinim armend sisao Njises bor ne mi mi bubur kakl, Aorao Aondao o ni bor kal be? kao kao bismisa.
22 Eles ficaram muito tristes e, um por um, começaram a perguntar: — O senhor não está achando que sou eu; está?
23 Ngub kismil Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Aol enjo ngo yao bomborol buburbur ndis bor ne ngo mib bu nakl wi om ni karu luklao ora kisesa.
23 Jesus respondeu:
24 Njisesom wakl kakl, Heneng ora Aolon Isi Ora obu non Ngaoron mbuk waebom ngub buklao ke wiyao ub mbinim obu heneng ora luklemil, obu harer ngon poklao ke wiyao on poklao o, aol ngo obu Aolon Isi Ora karu luklao aol o ke aondao bu ora hondoklaong, obun amom aol ngo obu hel nao marukl bisaon, ebe ora sokl bisao kisesa.
24 Pois o
25 Ngo tomb aol Njuras ke ngo Njises karu lisao ndam, Njiseson angal ngon ko san lubur kakl, Aol aondao o, njem ngo kal o ni bor kal be? kisaol, Njisesom obu bor kakl, Njen mbib ngo kal o kisesa.
25 Então Judas, o traidor, perguntou: — Mestre, o senhor não está achando que sou eu; está? Jesus respondeu:
26 Ngo tomb mbini hambun ne ngub nao mba hasmil Njisesom palawe mend mubur kisaon, obum Ngaor bor mbes tengiyu kao pesao tomb obum munu konde barabur obun man pange aol nda baeben taol bu kalobur kakl, Palawe ngo nao toklo njurukl ngao, naoklaob kisesa.
26 Enquanto estavam comendo, Jesus pegou o pão e deu graças a Deus. Depois partiu o pão e o deu aos discípulos, dizendo:
27 Ngo tomb Njisesom wakl ib waen ber pae kab mend mubur obum Ngaor bor tengiyu kao peyobur, kab ib waen ber pae ngo obun man pange aol baeben bor ini hambun no kalam aeben aeben bib ko kalisesa.
27 Em seguida, pegou o cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois passou o cálice aos discípulos, dizendo:
28 Ngub kalobur kakl, Nim ini ngo njurukl o nao ibao ora njurukl ol, Ngaorom nim tenaol hambun heneng ora bu muklwao kisao ub nao ibao ngom tenaol hambunom khorob bismi sao mbinin kone bor wiyao o kunaklbur peben karukl kisesa.
28 porque isto é o meu sangue, que é derramado em favor de muitos para o perdão dos pecados, o sangue que garante a
29 Ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, naom waen il ibao ib ngo naoklaom on nim ko mende nao ne bao han was, mabor ini di haru nao Abom maeb ha maomb bo hayao bor ib waen wen pange oran ko mende noklmao ora kisesa.
29 Eu afirmo a vocês que nunca mais beberei deste vinho até o dia em que beber com vocês um vinho novo no
30 Ngo tomb mbinim we ukl mend kaoya kao peyaoklbir kismin, dera bonge dera peb bibir har Olib manda bor yin pismisa.
30 Então eles cantaram canções de louvor e foram para o monte das Oliveiras.
31 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol baeben bor kakl, Ngaoron mbuk waebom ngub ke wiyao. Nim some sib maeb haraoklao aol pe paen luklwaol some sib baeben pakl buri lemi ke wiyao ub embi somna il so pindib paklaol, mbinim ni bor buklemi sao haondaoklbir ini hambunom nil hul ha haroklme nda ub tuwaklbir pakl buri lemi kisesa.
31 E Jesus disse aos discípulos:
32 Ngub kobur kakl, Mbinim ni ngub pe pan luklemi o ni wakl mao enjaklaol, ni mbes su Kalili poklwaol ini nao mama oboklemi kisesa.
32 Mas, depois que eu ressuscitar, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 Ngo tomb Pitam obun angal ngon ko san lubur kakl, Mbini hambunom njel hul ha haroklme ub tuwakl paem sin, nim bombor o nje nao tuwae njel hul ha, ha kimb was buklwao kisesa.
33 Então Pedro disse a Jesus: — Eu nunca abandonarei o senhor, mesmo que todos o abandonem.
34 Ngub kisaol Njisesom Pita bor kakl, Nim nje bor heneng ora kao njurukl, bao somna ngon sao kulao angal nao bi haen was njem ko teb oran nim Njises nao hendeyo lesi kisesa.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 Ngub kisaol Pitam Njises bor wakl kakl, Ni di yao haru ora homabon ko hael, nim nje nao hendeyo nao lowao ora kisesa. Ngo tomb Njiseson man pange aol ngo birismi nda baeben hambunom di ngub was kismisa.
35 Pedro respondeu: — Eu nunca vou dizer que não o conheço, mesmo que eu tenha de morrer com o senhor! E todos os outros discípulos disseram a mesma coisa.
36 Ngo tomb Njises obu obun man pange aol baeben di haru su em obal menden imbi Kersemani bor pismisa. Ngub pobur Njisesom obun man pange aol baeben bor kakl, Ni kang mend isu ngol sao Ngaor bor kao kalokl pukl ngao, ini ngol bao ber mba haklwaebe kisesa.
36 Jesus foi com os discípulos para um lugar chamado Getsêmani e lhes disse:
37 Ngo tomb obum Pita di Seberin isi kab Njemus Njon kab di, is teb ngo haru pismisa. Ngo tomb Njises obun kone bor ke di kab po kend aondao ora bin birisesa.
37 Então Jesus foi, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu. Aí ele começou a sentir uma grande tristeza e aflição
38 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol is teb nda bor kakl, Nao kone bor ke di kab po kend aondao ora bubur ni pe pae non bi saol ngao, inim ngol ngub habur ni di naom oborb ora hend ha haemin kisesa.
38 e disse a eles:
39 Ngo tomb Njises obu kang mend aeben sao pobur kisaon, obun el wil unu su nan haen dombes ubur Ngaor bor kao kalobur kakl, Ab o njem ebe soklao ko pangal sin, njem ni ke hondoklwao ib karae bi ber pae kab ngo mu tuwaebe ora kisesa. Wakl kakl, Njem ngub mu tuwaebe o njem nim nen sobakl ub inj bibi ora. Ngub inj, njen mbib nen sabele ub ora bibi kisesa.
39 Ele foi um pouco mais adiante, ajoelhou-se, encostou o rosto no chão e orou:
40 Ngo tomb Njises obu obun man pange aol is teb nda birismil pobur hindisaol, mbinim enjmor kobur u paol pesmisa. Ngub bismil Njisesom Pita bor kakl, Inim asub was bim? Inim ni daol nao haru kang el bombor ora mend hend peb bu haem nao lemi be? kisesa.
40 Depois voltou e encontrou os três discípulos dormindo. Então disse a Pedro:
41 Njisesom ngub kobur obun man pange aol is teb ngo bor wakl kakl, Inin kone bor non nim oborob was buklwao ko nen saboklemi o songolom bi lao ub ini saokl mao waraklaong, ini bor khorob mao bakl buklao saom ini khorob nao mao baen ub inim oborob hend ha habur Ngaor bor kao kalaoklaob kisesa.
41 Vigiem e orem para que não sejam tentados. É fácil querer resistir à tentação; o difícil mesmo é conseguir.
42 Ngo tomb Njisesom pibnao Ngaor bor kao kalisao nda bor wakl ko mende pobur obum Ngaor bor kao kalobur kakl, Ab o, nim ke hondoklwao ib karae bi ber pae kab ngo noklwao ub nao non ko mu tuwakl buwaeb se soklaol, njem ni bao ke hondon ko nen sobal sin, ebe ka. Njen kone oram nen saboklesi ub was bibi kisesa.
42 Pela segunda vez Jesus foi e orou, dizendo:
43 Ngub kao kal peyaoklbir wakl obun man pange aol nda baeben birismil obo hindisaol, mbinin el bor enjmor aondao ora ibisaol mbinim u paol pe wismisa.
43 Ele voltou de novo e encontrou os discípulos dormindo. Eles estavam com sono e não conseguiam ficar com os olhos abertos.
44 Ngo tomb Njisesom ngub haondaoklbir kisaon, mbini ngub bao paolu win wakl Ngaor bor ko tebo kao kalokl pisesa. Obum Ngaor bor ngo kao kalisao o pibnao kao kalisao nda ub was wakl kao kalisesa.
44 Jesus tornou a sair de perto deles e orou pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Ngo tomb ngub kao kal peyaokl obobur obun man pange aol nda baeben bor kakl, Inim ngo bor hor so burukl obaemil u was bao paol pe wiyem be? Pangeklem. Mondom Aolon Isi Ora obu karu lubur khorob bimi aol baeben bor obu men pae puklub ko kaloklao o mbes teb se kisesa.
45 Então voltou até onde os discípulos estavam e perguntou:
46 Ngub kobur kakl, Nao paokl mbin ub ini tekaklaob kisesa. Wakl kakl, Aol ni luklbur karaonao aol o mbes isu ngo ebe bor kang haondaoklaob kisesa.
46 Levantem-se, e vamos embora. Vejam! Aí vem chegando o homem que está me traindo!
47 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol baeben bor angal ngub bao kao kalakl haen was, Njuras obu man pange aol duteb nan o obu sisao o, aol aondao andub ora ngo ibismi nda darukl o bor obu di haru ibismil hindismi tomb, aol aondao ngo ibismi nda baebenom kuwi kuwinj di kam dorokl hakl taokl taokl bombokl ibismil hindismisa. Ngub ibismi o ngo ibismi baeben Nju semon baolum aol aondao baeben di, mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben di ngo baebenom Njises men hakl puklub kismil ibismisa.
47 Jesus ainda estava falando, quando chegou Judas, um dos doze discípulos. Vinha com ele uma grande multidão armada com espadas e porretes, que tinha sido mandada pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes judeus.
48 Ngo tomb aol Njuras ngo Njises karu lisao ndam wen aebenol ibismi tomb aol aondao ngo Njises men hakl ibismi nda baeben bor kakl, Nim aol mend men habur nunu ka sin aol ngo obu Njises ora soklaong, inim obu men haklwaebe ko karu mao kikil baesaol paongaokl ibismisa.
48 O traidor tinha combinado com eles um sinal. Ele tinha dito: “Prendam o homem que eu beijar, pois é ele.”
49 Ngo tomb Njurasom buklwao kisao nda ub obum Njises birisaol penar bu ora obobur kakl, Aol aondao o nje ebe soklaong as ko haebe kobur kisaon, obum Njises nunu kisesa.
49 Judas foi até perto de Jesus e disse: — Mestre, que a paz esteja com o senhor! E o beijou.
50 Ngub bisaol hondobur Njisesom obu bor kakl, Aol sango o njem bukl obae sao penar bu ora bi ka kisesa. Ngo tomb Njises obu men haklbur ibismi nda baebenom obu birisaol teb so obobur mbinim obu men hasmisa.
50 Jesus respondeu: Então eles chegaram, prenderam Jesus e o amarraram.
51 Ngo tomb aol is mend Njises obu daol haru hasmi on mondom obun kuwi kuwinj mend hak bor marisao o mubur, obum Nju semon baolum aol aondao oran kongon biyao aol mend sisao on hal taokl bo kobaesesa.
51 Mas um dos que estavam ali com Jesus tirou a espada, atacou um empregado do Grande Sacerdote e cortou uma orelha dele.
52 Ngub bisao o Njisesom aol ngo Nju semon baolum aol wesmbao aondao oran kongon biyao aol o lisao nda bor kakl, aol mendborom kuwi naol beme tomb mbini di kuwim nao pa woroklaong, njen kuwi kuwinj ngo njen hak bor marae ub wakl mar kisesa.
52 Aí Jesus disse:
53 Ngub kobur kakl, Njem aol ngo liril o njem te oborob nen nao sabebur sakl bil, nim saond bukl ko nen sabokl buwaon nim nao Ab kao kalokl buwaol, obum penar bu ora obun angal mini wesao andub ora ami sem duteb kang ngo men mbaeb se ora eben kokl baonao kisesa.
53 Você não sabe que, se eu pedisse ajuda ao meu Pai, ele me mandaria agora mesmo doze exércitos de anjos?
54 Njisesom wakl kakl, Ngub bukl buwao o mbes Ngaoron mbuk waebom ngub buklao ke wisao ub wakl asub bubur il soklaob? kisesa. Wakl kakl, Mbuk waebom ngo sao ngub buklao ke wisao ub ora ngo be o kisesa.
54 Mas, nesse caso, como poderia se cumprir aquilo que as
55 Ngub kobur bombor ngo tomb was Njisesom aol aondao ngo obu men hakl ibismi nda baeben bor kakl, Inim kuwi kam dorokl mini mini obobur inim aol menden osisao taol pe mu haraoklao aol mend men haklbur sao ubuklim be? kisesa. Ngub kobur wakl kakl, Nim hor hambunon Ngaor Hen Moroklme Anda bor honda ha was burubur tenaol hambun pangen Ngaoron angal kao dund bu haruklu nda tomb inim ni nao men haroklme nda kisesa.
55 Depois Jesus disse para aquela gente:
56 Ngub kobur kakl, Ngub bimi nda o ngubi tomb non, mbes Ngaoron man mini aolom ngub buklao ko mbuk waeb bu wismi o ngo il so pind bile ol sakl, embin hambun sao ngo beyem o kisesa.
56 Mas tudo isso está acontecendo para se cumprir o que os Então todos os discípulos abandonaram Jesus e fugiram.
57 Ngo tomb aol aondao ngo Njises men hakl ibismi nda baebenom Njises obu Nju semon baolum aol wesmbao aondao ora mend obun imbi Kayapason anda mini pismil, Nju semon man buwaloklme aol baeben di, mbinin maomb bo haroklme aol, aol kon wi baeben di ngo baeben hambun baolum aol wesmbao ngon anda bor was ber mba hasmisa.
57 Os homens que prenderam Jesus o levaram até a casa do Grande Sacerdote Caifás, onde estavam reunidos alguns mestres da Lei e alguns líderes judeus.
58 Ngo tomb Pita obu mbinim Njises mini pismi bor mama taol mi pisao o, obu wen kang mend enderael sao pisesa. Ngub pobur kisaon obum baolum aol wesmbao aondao ngon anda saond paeb mbuklu tundae ngo oral po pindib paesesa. Ngub bubur kisaon obum paeb ndaon hondabur, mbinim Njises bor asub was bu mae lereklem ko hondoklbur polisman baeben birismi bor obu di haru birismisa.
58 Pedro seguiu Jesus de longe até o pátio da casa do Grande Sacerdote. Entrou e sentou-se com os guardas para ver como aquilo ia terminar.
59 Ngo tomb Nju semon baolum aol aondao baeben di mbinin kansol baeben di mbini hambunom, Njises obum bu hasao sao baebenon obu te mao sara obu pe paen lib se oran, aol aem ora Njisesom ngo sao ngo sao bisao ko oborob ora kakla kao beyaraokl ko es bu ne mam akol bismisa.
59 Os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior estavam procurando alguma acusação falsa contra Jesus a fim de o condenar à morte.
60 Ngub bismi tomb aol andub ora obobur Njises obum ngo sao ngo sao bisao ko mbini kao kalismi o, mondom te Njises obu pe paen lib se oran mend nao mao bemberaesmil, ma ora bor aol is kab ora mend ibisbisa.
60 Mas não puderam encontrar nada contra ele, embora muitos se levantassem para dizer mentiras a respeito dele. Afinal dois homens se apresentaram
61 Ngub obobur kisbin mbibim Njises bor kakla kao beyabur kakl, Aol ngom Ngaor Hen Moroklme Anda ngo kundi mbabur lowaon, nim bao hor teb oran bao burubur wakl ebe wen pange mend buklwao kisaol pangisbao kisbisa.
61 e disseram: — Este homem afirmou: “Eu posso destruir o Templo de Deus e construí-lo de novo em três dias.”
62 Ngo tomb Nju semon baolum aol wesmbao aondao ndam teka habur Njises bor kakl, Njem angal ngon ukl mend ko san nao luklesi be? Mbibim nje bor ngo te mao sararekleb ub asub buklbur bib ko pangal? kisesa.
62 Aí o Grande Sacerdote se levantou e perguntou a Jesus: — Você não vai se defender desta acusação?
63 Ngub kisao o Njises obum e beb nao kisaol, baolum aol wesmbao aondao ndam Njises bor wakl kakl, Nim nje bor heneng ora Ngaor aondao yubu haeben saraoklaon imbi bor ne murukl ngao, nje Ngaoron Isi Eben Ke Aol ora hael be? inj, njem nao kao nji kisesa.
63 Mas Jesus ficou calado. Então o Grande Sacerdote tornou a perguntar: — Em nome do Deus vivo, eu exijo que você diga para nós: você é o
64 Ngub kisaol Njisesom obu bor kakl, Njem ngo kal ub ni ora hae o, nim ini bor heneng ora kao njurukl, inim ngubi tomb non Aolon Isi Ora obu hambun sao buri palo bu haraoklao Ngaor aondao oran ki tao nan buruklaol hondoklemi ora. Mabor di obum yu heben mulaol darukl ora bor haklbir oboklaol hondoklemi kisesa.
64 Jesus respondeu:
65 Ngo tomb Njisesom ngub kisaol, baolum aol wesmbao aondao ndam ko aondao ora homobur, obun lab lab samisao on kang mend munu kaoll kobabur kakl, Aol ngo obum Ngaoron mangal bu hel hondo angal ngo be o ka. Naom di obum khorob was ko haraoklao ub ngo le ol ora haondaoklaom ngao, naom aol tangar mend aol ngo obum khorob bu haraoklao ub njem hendeleb ko, ko mend ne nao mem ora. Ngub inj, obum Ngaor bor maobowa angal baonao ub inim ngubi tomb ngo pangeklem ong,
65 Aí o Grande Sacerdote rasgou as suas próprias roupas e disse: — Ele
66 inim asub ora nen sabeyem? kisesa. Ngub kisaol mbinim obun angal ngon ko san lubur kakl, Obum angal khorob aondao bu ora ngo le ol pangaoklaom tomb obum homokl san ora ngo be o kismisa.
66 Então, o que resolvem? Eles responderam: — Ele é culpado e deve morrer!
67 Ngo tomb mbinim ngub kobur kismin, Njiseson el wil bor ne maeke tokl beyabur khorob ora lu bowes bismisa. Ngo tomb mendborom di obun el wil bor ki hobaom lubur
67 Em seguida cuspiram no rosto de Jesus e deram bofetadas nele. E os que batiam nele
68 mbinim obu maobowabur kakl, Ngaorom Eben Ke Aol o, nje aebom was leyem? Njem mao bembera handale nda ub hend kismisa.
68 diziam: — Ei, Messias, adivinhe para nós quem foi que bateu em você!
69 Ngo tomb Pita obu andaon nao biri deral birisao o, obu baolum aol wesmbao aondao ndan anda saond paeb mbuklu tundae bor birisesa. Ngub birisaol kongon biyao nong is mend Pita obu birisaol teb so obobur kakl, Nje di Kalili aol Njises hesa haru haroklbe kisesa.
69 Pedro estava sentado lá fora no pátio, quando uma das empregadas chegou perto dele e disse: — Você também estava com Jesus da Galileia.
70 Ngub kisao o Pitam tenaol hambunom di pangen inj ora kobur kakl, Njem ngo kal o ni nao hende ora kisesa.
70 Mas ele negou diante de todos, dizendo: — Eu não sei do que é que você está falando.
71 Ngo tomb Pita obu kang mend dera pobur paeb tiriyao kombae dera nan bao hasaol, kongon biyao nong is mendem di Pita hondobur tenaol ngo Pita obu hasaol teb so hasmi baeben bor kakl, Aol ngo hae o obu di Nasarer Njises obu kab haru haroklbe o hae kisesa.
71 Depois foi para a entrada do pátio. Outra empregada o viu e disse às pessoas que estavam ali: — Ele estava com Jesus de Nazaré.
72 Ngub kisaol Pitam ko mende di kowes bu mao kobur kakl, Nim aol ngo obu nao hendeyo ora kisesa.
72 Pedro negou outra vez, respondendo: — Juro que não conheço esse homem!
73 Ngo tomb kang mend mabor sao aol mendbor Pita obu hasaol teb so hasmi baebenom obobur mbinim Pita obu bor kakl, Heneng ora njen angal abo kal ol panaem ora saol ngao, nje Njises obun sem ora hael kismisa.
73 Pouco depois, os que estavam ali chegaram perto de Pedro e disseram: — O seu modo de falar mostra que, de fato, você também é um deles.
74 Ngub kismil Pitam mao ko angal buriyab ora kobur kakl, Nim aol ngo nao hendeyo ora. Nim kakla ka sin Ngaorom ni ke mao handaklao ora kisesa. Ngo tomb Pitam ngub kao peyakl birinbur oran sao kulao angal bao bisesa.
74 Então Pedro disse: — Juro que não conheço esse homem! Que Deus me castigue se não estou dizendo a verdade! Naquele instante o galo cantou,
75 Ngo tomb Njisesom Pita obu bor njem sao kulao angal nao bi haenbur ko teb oran njem ni nao hendeyo lesi kisao nda mao takl bisaol, Pita obum dera pobur kisaon hibi kho so de aondao ora kisesa.
75 e Pedro lembrou que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você dirá três vezes que não me conhece.” Então Pedro saiu dali e chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.