Mateus 19

Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ngo tomb Njisesom obun angal hambun sao ngub kao kal paesao tomb obum su Kalili ngo tuwaklbir kisaon, wakl ib Njoran mende nan Njuriyan su pisesa.
1 Quando Jesus terminou de dizer essas coisas, deixou a Galileia e foi para a região da Judeia, a leste do rio Jordão.
2 Ngo tomb tenaol andub ora Njises obun mama taol mi ibismil, su ngo bor tenaol mendbor sen ha wismi baeben Njisesom mao enja peb bisesa.
2 Grandes multidões o seguiram, e ele curou os enfermos.
3 Ngo tomb Peresi aol mendborom Njises hasaol obobur mbinim Njises obu maobowa hondobur kakl, Naon manom ke wiyao ub tenom khorob hambun sao kang bu di aondao bu di buklemi tomb obun aolim ebe anda pu was lao be? kismisa.
3 Alguns fariseus apareceram e tentaram apanhar Jesus numa armadilha, perguntando: “Deve-se permitir que um homem se divorcie de sua mulher por qualquer motivo?”.
4 Ngo tomb Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Inim Ngaoron mbuk waeb bor ke wiyao ub nao hendeme be? Ngub ke wiyao. Mbes ora Ngaorom hambun sao warisao tomb obum ten aol kab maomunu warisao ora.
4 “Vocês não leram as Escrituras?”, respondeu Jesus. “Elas registram que, desde o princípio, o Criador ‘os fez homem e mulher’
5 Ngub warisaol aol mondom obun am ab kab tuwabur obun ten taol buklaol, obun were kab maomunu ora buruklebi tomb mbibin toklo is bombor non bi ora soklao.
5 e disse: ‘Por isso o homem deixa pai e mãe e se une à sua mulher, e os dois se tornam um só’.
6 Ngub soklaol mbes mbibi nongnas tomb mbibin toklo is kab non bi hasbi ub ko mende nao haklebi ora. Ngub inj, mbibin toklo is bombor non bi ora haklebing, hambun sao Ngaorom tangarob sin tenaolom nao hesbeklwaebe ora kisesa.
6 Uma vez que já não são dois, mas um só, que ninguém separe o que Deus uniu.”
7 Ngo tomb Peresi aol nda baebenom Njises bor ne mubur kakl, Njem anda pu nao lowaebe ko ngo kal o, mbes Mosesom kisao ub aol mondom obun were anda pu lowao ko panga sin, aolom ten anda pu lome bobae mend waeb bu ubur inin were ebe anda pu lemi ko waeb bu wisaong, asub ko waeb bu wisaob? kismisa.
7 Eles perguntaram: “Então por que Moisés disse na lei que o homem poderia dar à esposa um certificado de divórcio e mandá-la embora?”.
8 Ngo tomb Njisesom mbini bor kakl, Inim ebekone po awis ora hon moroklmel, Mosesom inin ten anda puklub lowaebe ko ngub kise o, pibnao Ngaorom hambun sao warisao tomb ten anda pu lowaebe ke angal ngubi mend nao wisao ora kisesa.
8 Jesus respondeu: “Moisés permitiu o divórcio apenas como concessão, pois o coração de vocês é duro, mas não era esse o propósito original.
9 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini kao njun ub pangoklaob. Aol mondom obun werem aol paes nao penbur o aolom njen anda pu kobur obum ten tangar mende taol ba sin, aol ngo obum ten tangar ngo taol buklao o paes ora kemi poklao kisesa.
9 E eu lhes digo o seguinte: quem se divorciar de sua esposa, o que só poderá fazer em caso de imoralidade, e se casar com outra, cometerá adultério”.
10 Ngo tomb Njises obun man pange aol baebenom obu bor kakl, Ngub sin aolom ten hesa biri tomb ngub was bukleming, aol mendbor ten nao taol bi hayem baeben non ebe ora kismisa.
10 Os discípulos de Jesus disseram: “Se essa é a condição do homem em relação à sua mulher, é melhor não casar!”.
11 Ngub kismil Njisesom mbini bor kakl, Inim ngo lem on tenaol hambun bor was inj, Ngaorom tenaol mendbor mbinin kone bor kao kalaoklao ub was buklemi kisesa.
11 “Nem todos têm como aceitar esse ensino”, disse Jesus. “Só aqueles que recebem a ajuda de Deus.
12 Ngub kobur kakl, Pangeklem. Aol mendbor mbinin amom ten nao taol bib se bu baeklae mari ub ten nao taol bimi. Aol mendbor di mbinim ten taol nao bin ko aol tangarom menjao bismil ten nao taol bib se haroklme. Aol mendborom di heben bor maeb ha maomb bo hayao ub hem ko Ngaoron kongon was buklbur ten nao taol biming, tenaol mendborom angal ngo pangobur ni di ngub ten taol nao buklwao ko pangaem sin, mbinim ngub ebe buklemi ora kisesa.
12 Alguns nascem eunucos, alguns foram feitos eunucos por outros e alguns a si mesmos se fazem eunucos por causa do reino dos céus. Quem puder, que aceite isso.”
13 Ngo tomb tenaol mendborom nongnas kang mendbor Njisesom kim men mba peb bu Ngaor bor kao kalen ko nen sabobur kismin, Njises hasaol mini ibismisa. Ngub mini ibismi o Njiseson man pange aol nda baebenom obun hobao sao bukl bi hakol ngub nao bib ko makl homo taolu lismisa.
13 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas e orasse em seu favor, mas os discípulos repreendiam aqueles que as traziam.
14 Ngub kismil hondobur Njisesom kakl, Yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo hayao bor nongnas kang ngubim kone woroklme ub u haroklme baeben was pokleming, nongnas kang ngubi baeben di ni hae ol eben ub ngub nao lowaebe ora kisesa.
14 Jesus, porém, disse: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino dos céus pertence aos que são como elas”.
15 Ngub kobur kisaon obum mbini kim men mbabur Ngaor bor kao kalaoklbir paokl pisesa.
15 Então, antes de ir embora, pôs as mãos sobre a cabeça delas e as abençoou.
16 Ngo tomb aol nas is mend Njises hasaol obobur kakl, Aol aondao o, nim kone ebe ora woroklme ub nim haeben ora saklbur asub ora buklwaob? kisesa.
16 Um homem veio a Jesus com a seguinte pergunta: “Mestre, que boas ações devo fazer para obter a vida eterna?”.
17 Ngub kisaol Njisesom obu bor kakl, Njem asub ko ni bor kone ebe woroklme sao es buwa ne miril? Is bombor ora obu ebe ora yaong, njem haeben ora sakl ko pangae sin njem obun man hambun sao bibi ke wiyao ub hul nao haebe ora kisesa.
17 “Por que você me pergunta sobre o que é bom?”, perguntou Jesus. “Há somente um que é bom. Se você deseja entrar na vida eterna, guarde os mandamentos.”
18 Ngub kisaol aol ndam kakl, Man awo was hul nao haklwaob? kisesa. Ngub kisaol Njisesom obu bor kakl, Man ngo ngub wiyao. Njem tenaol mende pe paen nao libi. Njem ten paes nao kemi pebe. Tenaol menden hambun sao di paes nao naebe. Njem tenaol mende bor kakla nao kao beyaebe.
18 “Quais?”, perguntou o homem. Jesus respondeu: “Não mate. Não cometa adultério. Não roube. Não dê falso testemunho.
19 Njen am ab kabom lebi sao di hul nao hae oborob ora pangaebe. Njem njen mbib was nen sabo hem kale ub njem njen tenaol sango di kone u hond homaebe kisesa.
19 Honre seu pai e sua mãe. Ame o seu próximo como a si mesmo”.
20 Ngo tomb aol nas ndam Njises bor kakl, Njem ni bor ngo bibi kal sao baeben nim ukl mend nao baondib mini hambun sao biyung, nim asao ora nao bi baondib munuweb? kisesa.
20 “Tenho obedecido a todos esses mandamentos”, disse o homem. “O que mais devo fazer?”
21 Ngub kisaol Njisesom nas nda bor kakl, Njem hambun sao oborob was bu, nje menjao nao baondib mini ebe ngaorukl pelen hakl sin, njen osisao hambun sao maru u harili sao baeben tenaol tangar mendborom dob bin mone mibi ora. Ngub bubur lesin njen mone ngo muklesi baeben, njem tenaol mendbor menjao menjao nao wi buruklemi baeben bisur bu taol bu kalaebe ora. Njem ngub buklesi tomb njen osisao hobao sao ora yu heben bor maru u hae non bu haklesing, njem ni taol mi ebebe kisesa.
21 Jesus respondeu: “Se você quer ser perfeito, vá, venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
22 Ngo tomb nas ndam Njisesom angal ngo kisao o pangobur obun osisao andub ora maru u hasao o sisaol, obun kone bor Njsesom ngo le ub nao buklwao o le ko nen sabobur, kend aondao ora bin pobur paokl ora pisesa.
22 Quando o rapaz ouviu isso, foi embora triste, porque tinha muitos bens.
23 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol baeben bor kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, aol homa osisao andub ora maru u haroklme baebenom yu heben bor maeb ha maomb bo hayao bor poklbur es aondao ora bubur kekeb haong lib se ora yao kisesa.
23 Então Jesus disse a seus discípulos: “Eu lhes digo a verdade: é muito difícil um rico entrar no reino dos céus.
24 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini bor ko mende heneng ora kao njurukl, aol homa baebenom Ngaorom maeb ha maomb bo hayao bor aondao bu ora es buwa kekeb haong lib se ora yao om, some kamelom lab lab taombuloklme sao kem haolon dir bor es buwa kekeb hondakl buwabur puklmi ub di men mbaklao ora kisesa.
24 Digo também: é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
25 Ngo tomb Njiseson man pange aol nda baebenom obum angal ngo kisao nda pangobur kismin, mbinim burir biyu pakl aondao ora homobur kakl, Ngub sin mondom haeben nao saeb se ora saol ngao, aebom was haeben saklaob? kismisa.
25 Ao ouvir isso, os discípulos ficaram perplexos e perguntaram: “Então quem pode ser salvo?”.
26 Ngub kismil Njisesom mbini oborob ora hend heneng bubur mbini bor kakl, Tenaol henengom mbinin mbib menjao bukl buwaklemi o, Ngaor obum bombor o hambun sao ebe biyao kisesa.
26 Jesus olhou atentamente para eles e respondeu: “Para as pessoas isso é impossível, mas tudo é possível para Deus”.
27 Njisesom ngub kisaol Pitam obun angal ngon ko san lubur kakl, Pangal. Nao ngo baebenom non naon hambun sao tuwaklbir naom nje was taol mi ebeyom ngao, naom mabor asao was muklmaob? kisesa.
27 Então Pedro disse: “Deixamos tudo para segui-lo. Qual será nossa recompensa?”.
28 Ngub kisaol Njisesom mbini bor kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, mabor hambun sao wen pange was pindib paklao tomb Aolon Isi Ora obu bao bi hakol bi oram, obun maomb bo haraoklao seyal buruklao tomb, ini ngo ni taol mi ebeyem baeben di aol wesmbao maomb bo haroklme on seya duteb mendel burubur lemin, inim Isreyel tenaol sem duteb o te mao bembera sarbeklemi ora kisesa.
28 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que, quando o mundo for renovado e o Filho do Homem se sentar em seu trono glorioso, vocês, que foram meus seguidores, também se sentarão em doze tronos para julgar as doze tribos de Israel.
29 Njisesom ngub kobur kakl, Tenaol mendborom ni hem ko taol mi oboklbur obun and baeben di, obun aorao haeme di, obun ingi mbaoli di, obun nongnas di, obun su em di ngo sao baeben tuwarim sin, mabor mbini ngo baebenon san aondao bu andub ora pone haen kond bam bam bu kaloklaol, mbini di haeben ora soklemi kisesa.
29 E todos que tiverem deixado casa, irmãos, irmãs, pai, mãe, filhos ou propriedades por minha causa receberão em troca cem vezes mais e herdarão a vida eterna.
30 Njisesom ngub kobur kakl, Tenaol andub ora mendbor ngubi tomb aondao hayem baeben mabor kang haklemi. Tenaol andub ora mendbor ngubi tomb kang hayem baeben mabor aondao ora haklemi ko Njisesom angal mar ngub kisesa.
30 Contudo, muitos primeiros serão os últimos, e muitos últimos serão os primeiros.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.