Mateus 13
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs VC
1 Ngo tomb bao bombor ngon Njisesom and ngo bor haklbir dera pobur kisaon, ib Kalili mare bor tenaolom Ngaoron angal pangen kao kalokbur birisesa.
1 Naquele dia, saiu Jesus e sentou-se à beira do lago.
2 Ngo tomb tenaol andub ora obu hasol teb so obo kiril mbaesmisa. Ngub obo kiril mbaesmil Njises obum ib taokaoll mend ngol wisao bor hondabur kang mend ib wil sao birisao tomb, tenaol ngo hasmi baeben mbini hambun ib ngon mare bor bao hasmisa.
2 Acercou-se dele, porém, uma tal multidão, que precisou entrar numa barca. Nela se assentou, enquanto a multidão ficava à margem.
3 Ngo tomb Njisesom tenaol ngo hasmi baeben bor angal mar andub ora kao kalobur kakl, Pangaoklaob. Aol mondom obun em bor em we tand kokl pisesa.
3 E seus discursos foram uma série de parábolas.
4 Ngub tand kokl pisao tomb em we ngon mendbor harer tol kolokl baraesaol, saom obobur arer bu nismisa.
4 Disse ele: Um semeador saiu a semear. E, semeando, parte da semente caiu ao longo do caminho; os pássaros vieram e a comeram.
5 Em we ngon mendbor han kel kel su andub nao wibur unu ora bor di su oborob nao u taokl hondael tandokl baraesesaol, em we ngom penar bu ora por kisesa.
5 Outra parte caiu em solo pedregoso, onde não havia muita terra, e nasceu logo, porque a terra era pouco profunda.
6 Ngub por kisao o pi oborob nao pe ora sisaol, narom hindisao tomb kaeb so bung bisesa.
6 Logo, porém, que o sol nasceu, queimou-se, por falta de raízes.
7 Ngo tomb em we ngon mendbor den nene haen te bor kolokl baraesaol, den nene hae ngo haom mu and sobur em we ngo men mbaesesaol il nao sisesa.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos: os espinhos cresceram e as sufocaram.
8 Ngo tomb em we ngon mendbor su ebe oral tand kisaol oborob ora and so il sobur kisaon, mendborom supu hakl hakl hor su pabklim lisesa.* Mendborom supu hakl hakl hor teb pabklim lisesa. Mendborom supu kab kab hor kab pabklim lisaong,
8 Outras, enfim, caíram em terra boa: deram frutos, cem por um, sessenta por um, trinta por um.
9 ini angal ngubin te oborob nen saboklme baebenom angal ngo inin hal ora bor pen oborob ora pangoklwaebe kisesa.
9 Aquele que tem ouvidos, ouça.
10 Ngo tomb Njises obun man pange baebenom Njises obu hasaol obobur kakl, Njem asub ko tenaol hambun bor angal mar kaleb? kismisa.
10 Os discípulos aproximaram-se dele, então, para dizer-lhe: Por que lhes falas em parábolas?
11 Ngub kismil Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Ini ngo baeben bor yu heben bor maeb ha maomb bo hayao on te mupango wiyao ub Ngaorom inim hendeklemin ko ngo muwale o, tenaol ngo baeben hambunom nao hondoklemi kisesa.
11 Respondeu Jesus: Porque a vós é dado compreender os mistérios do Reino dos céus, mas a eles não.
12 Ngub kobur kakl, Tenaol mondom menjao u harob sin, Ngaorom obu andub ora kond ba kaloklaol obun andub ora uklao. Ngub inj, mondom menjao nao wi harob sin, obum kang mend u buruklao o di Ngaorom wakl muklao ora kisesa.
12 Ao que tem, se lhe dará e terá em abundância, mas ao que não tem será tirado até mesmo o que tem.
13 Ngub kobur kakl, Nim angal mar ngo ko haruklu on te, nim ngub nen sabobur ko haruklu. Mbinim elom hondoklemi o menjao hend heneng nao buklemi ora. Mbinim halom di pangoklemi o mbinim pang heneng bu nen sab heneng nao buklemi ora kisesa.
13 Eis por que lhes falo em parábolas: para que, vendo, não vejam e, ouvindo, não ouçam nem compreendam.
14 Ngub kobur kakl, Tenaol ngo baebenom ngub buklemi ko Ngaorom mbes man mini aol Asaya bor kao kisaol, Asayam mbuk waeb bu wisao ub heneng ora il so pind bisesa. Obum kakl,
14 Assim se cumpre para eles o que foi dito pelo profeta Isaías: Ouvireis com vossos ouvidos e não entendereis, olhareis com vossos olhos e não vereis,
15 Inim te nen sab heneng nao buklemi ora.
15 porque o coração deste povo se endureceu: taparam os seus ouvidos e fecharam os seus olhos, para que seus olhos não vejam e seus ouvidos não ouçam, nem seu coração compreenda; para que não se convertam e eu os sare {Is 6,9s}.
16 Ngub kobur kakl, Ngub inj, ini ngo baebenom inin elom di hondobur inin kone bor di ngo sao ora hendeyem. Inin halom di ora pangeyem ngao, inim turi aondao ora homoklwaebe kisesa.
16 Mas, quanto a vós, bem-aventurados os vossos olhos, porque vêem! Ditosos os vossos ouvidos, porque ouvem!
17 Wakl kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, mbes Ngaoron man mini aol hasmi baebenom di, aol mendbor ora kone dund se wi Ngaoron man hem ko hasmi baebenom di, inim ngubi tomb ngo hendeyem ub haondaomun sa ko nen sabismi o nao hindismi ora. Inim ngubi tomb angal ngo pangeyem ub di naom pangaomun sa ko nen sabismi o, nao pangismi ora ko Njisesom ngub kisesa.
17 Eu vos declaro, em verdade: muitos profetas e justos desejaram ver o que vedes e não o viram, ouvir o que ouvis e não ouviram.
18 Njisesom ngub kobur kakl, Inim pangaemnda ub aolom em bor em we tand kokl pisao on te,
18 Ouvi, pois, o sentido da parábola do semeador:
19 em we harerol kolokl baraesao o saom arer bu nismi ub menger, tenaol hambunom Ngaorom maeb ha maomb bo hayao ub pangoklemi o nen sab heneng nao buklemi tomb, tenaol khorob mao baraoklao ndam penar bu ora obobur laon Ngaorom tenaolon kone bor angal bib hobao sao ngo we boklao o, mbinin kone bor nao hondaen ko lao hokl pelen lao.
19 quando um homem ouve a palavra do Reino e não a entende, o Maligno vem e arranca o que foi semeado no seu coração. Este é aquele que recebeu a semente à beira do caminho.
20 Tenaol mendbor di em we ngo han kel kel su oborob nao wil tand kisao ndabi hayem. Mbinim wen tomb penar bu ora Ngaoron angal bib hem ko pangobur turi aondao ora homoklemi.
20 O solo pedregoso em que ela caiu é aquele que acolhe com alegria a palavra ouvida,
21 Ngub buklemi o mbinin kone ndaon ora bor nao hondaen haklemil, kang baoklmend oran Ngaoron angal bib ebe ngo hem ko nen sab hakol bu haklemi o, mabor aol mendborom Ngaoron angal ngo men mbakl obobur ke mao handa mbinin kone bor kend bi sao mend buklao tomb di, mbinim hul ha haklemi ub penar bu tuwabur mbinim hul ha, ha kimb nao buklemi ora.
21 mas não tem raízes, é inconstante: sobrevindo uma tribulação ou uma perseguição por causa da palavra, logo encontra uma ocasião de queda.
22 Em we mendbor den nene haen te bor kolokl baraesao nda ub menger, Ngaoron angal bib ngo pangoklemi o sul woroklme sao hambun sao tenaolon kone bor heb mao homa hem mao karaoklao sao baeben, mone momak ngo sao haklom Ngaoron angal ebe ngo nao hondaen ko tenaolon kone bor men mbaklaol, mbinin kone bor ne sao and nao sen haklemi ora kisesa.
22 O terreno que recebeu a semente entre os espinhos representa aquele que ouviu bem a palavra, mas nele os cuidados do mundo e a sedução das riquezas a sufocam e a tornam infrutuosa.
23 Ngub kobur kakl, Em il mendbor su ebel por kisao ub menger, tenaol mendborom Ngaoron angal bib ngo pangoklemi tomb oborob ora nen sab hakol bu hem kobur, tenaol ngo baebenom em il sao sen habur mendborom supu hakl hakl hor su pabklim lin haklemi.* Mendborom supu hakl hakl hor teb pabklim lin haklemi. Mendborom supu kab kab hor kab pabklim lin haklemi ko Njisesom angal maron te ngub kao dund bisesa.
23 A terra boa semeada é aquele que ouve a palavra e a compreende, e produz fruto: cem por um, sessenta por um, trinta por um.
24 Ngo tomb Njisesom mbini bor angal mar mende di kao kalobur kakl, Heben bor maeb ha maomb bo haraoklaom ngub maomb bo hayao. Aol mondom obun em bor em we ebe ora tand kokl pisesa.
24 Jesus propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é semelhante a um homem que tinha semeado boa semente em seu campo.
25 Ngub bisaol somna tenaol hambun u paol mba hasmi tomb aol em we ebe tand kokl pisao ndan saond bim sub obobur kisaon, em we ebe tand kaokl pisao nda darukl o bor den kho sem mendbor maomunu tand kao mbakl pisesa.
25 Na hora, porém, em que os homens repousavam, veio o seu inimigo, semeou joio no meio do trigo e partiu.
26 Ngo tomb mabor em we ebe ndam and so il soklbur bisao tomb, tenaol hambunom hindismil den kho baeben hesa maomunu and so hasmil hindismisa.
26 O trigo cresceu e deu fruto, mas apareceu também o joio.
27 Ngo tomb em aorao ndan kongon bimi aol baebenom em aorao nda hasaol pobur kakl, Aol aondao o njem njen em bor we ebe ora tand kisi ko pangismaong, asub ko den kho ngo and seb? kismisa.
27 Os servidores do pai de família vieram e disseram-lhe: - Senhor, não semeaste bom trigo em teu campo? Donde vem, pois, o joio?
28 Ngub kismil em aorao ndam mbini bor kakl, Nao saond bi mondom bise kisao kisesa. Ngub kisaol obun kongon biyao aol nda baebenom kakl, Njem naom den kho ngo baeben kobo maemb kokl paomun ko nen sobal be? kismi kisesa.
28 Disse-lhes ele: - Foi um inimigo que fez isto! Replicaram-lhe: - Queres que vamos e o arranquemos?
29 Ngub kismi o em aorao ndam kakl, Inj ka. Inim den kho ngo baeben kobo maemb lemi tomb inim ne ebe bor bor maomunu koboklemi ko, inj ora kisao ko Njisesom ngub kisesa.
29 - Não, disse ele; arrancando o joio, arriscais a tirar também o trigo.
30 Em aorao ndam wakl kakl, Inim il kho ngo nao kobo tuwae, ne ebe o hesa ngub haru and sao sao bubur naeb sen waklwaebe ora kisao kisesa. Wakl kakl, Mabor em il ngo talokl buklwao ora tomb nim aol em il ngo taloklemi baeben bor ngub lowao. Inim pibnao oran den kho ngo baeben haoruklemi o is kaebis mbes bu mbabur, den kho ngo baeben kobo maemb laob lowao. Ngub bubur lemin inim em il ebe baeben em il ebe talo woroklme anda bor talo wib lowao kisao ko Njisesom angal mar ngub kisesa.
30 Deixai-os crescer juntos até a colheita. No tempo da colheita, direi aos ceifadores: arrancai primeiro o joio e atai-o em feixes para o queimar. Recolhei depois o trigo no meu celeiro.
31 Ngo tomb Njisesom mbini bor angal mar mend di kao kalobur kakl, Heben bor maeb ha maomb bo hayao ub is il menden imbi sowar il menger maeb ha maomb bo hayao kisesa. Ngub kobur kakl, Aol mondom sowar il ngo obun emol we boweyao tomb
31 Em seguida, propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é comparado a um grão de mostarda que um homem toma e semeia em seu campo.
32 em we boklme sao baeben hambun saom sowar il ngo men mbae ora soklao kisesa. Wakl kakl, Ngub biyao o mabor sowar il ngo por ko and seyao tomb aondao bu ora sem biyaol, em il tangar tangar sao baeben kang was saoklaol sowar il ngom em il hambun ora men mbae ora, is sao sem bu and so haraoklao ora. Ngub beyaol sao sem hambunom is ngon baoklaol and bu burukl engel bimi kisesa.
32 É esta a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, torna-se um arbusto maior que todas as hortaliças, de sorte que os pássaros vêm aninhar-se em seus ramos.
33 Ngo tomb Njisesom mbini bor angal mar mend di kao kalobur kakl, Yu heben maomb bo hayaomon palawe and mao saraoklao sao yis menger maeb ha maomb bo hayao ora. Ten mondom palawe ki teb mao ha mubur yis ngo hesa maomunu pinjaom bu hereyao tomb, yis ngom palawe nda aondao bu ora and mao saraoklao nda ub menger ora maomb bo hayao kisesa.
33 Disse-lhes, por fim, esta outra parábola. O Reino dos céus é comparado ao fermento que uma mulher toma e mistura em três medidas de farinha e que faz fermentar toda a massa.
34 Ngo tomb Njisesom tenaol aondao ngo dengebe mba hasmi baeben bor angal ngo kao kalisao baeben mbini bor angal ukl mend kao pa nao kao kalisesa. Ngub inj, obum angal ngo kao kalisao baeben angal mar was kobur kao kalisesa.
34 Tudo isto disse Jesus à multidão em forma de parábola. De outro modo não lhe falava,
35 Ngub bisao o mbes man mini aol is mend bor Ngaorom ngub kao ko kao kalisao ub ngo tomb heneng ora il so pind bisesa. Obum kakl,
35 para que se cumprisse a profecia: Abrirei a boca para ensinar em parábolas; revelarei coisas ocultas desde a criação {Sl 77,2}.
36 Ngo tomb Njises obu tenaol ngo birismi baeben ngol bao birin kaoklbir obu and andaon hondaesesa. Ngo tomb Njises obun man pange aol baeben obu birisaol obobur mbinim Njises bor kakl, Njem emol den kho mend dalisesa kaendan te naom pangaomun kao dund bi kismisa.
36 Então despediu a multidão. Em seguida, entrou de novo na casa e seus discípulos agruparam-se ao redor dele para perguntar-lhe: Explica-nos a parábola do joio no campo.
37 Ngub kismil Njisesom mbinin angal ngon ko san lubur kakl, Em bor we ebe tand kokl pisao ngo obu menger, Aolon Isi Ora obu yao kisesa.
37 Jesus respondeu: O que semeia a boa semente é o Filho do Homem.
38 Ngub kobur kakl, Em menger su hambun bor tenaol paoleyem baeben bor kanda. Em we ebe ora o menger, tenaol mendbor Ngaorom maeb ha maomb bo haen hayem baeben o yao kisesa. Ngub kobur kakl, Den kho menger, tenaol Seranon sem baeben o bor kanda kisesa.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino. O joio são os filhos do Maligno.
39 Njisesom wakl kakl, Saond bi mondom em we ebe darukl o bor den kho tand kisao o obu Seran. Em il naeb soklaol taloklemi kandan te, su ngo baeben hambun bor mabor bao bu kowes buklao o bor kanda. Em il ebe ora ngo taloklemi baeben Ngaoron angal mini wesao yao kisesa.
39 O inimigo, que o semeia, é o demônio. A colheita é o fim do mundo. Os ceifadores são os anjos.
40 Ngub kobur kakl, Mbinim den kho baeben maomunubur haoruklemi on te, mabor bao bu kowes buklao tomb mbinim su ngo baeben hambun bor buklemi o bor kanda kisesa.
40 E assim como se recolhe o joio para jogá-lo no fogo, assim será no fim do mundo.
41 Ngo tomb wakl kakl, Aolon Isi Oram obun angal mini wesao baeben su Ngaorom maomb bo hayao ngo baeben hambun bor puklub kobur laon, tenaol mende saokl mao waroklme baeben hambun di, tenaol mendbor khorob was bu haroklme baeben di,
41 O Filho do Homem enviará seus anjos, que retirarão de seu Reino todos os escândalos e todos os que fazem o mal
42 isaolao aondao dao hakol bi ora bor pen lemi kisesa. Ngub pen lemil mbinim is de ngo bor habur saongao kengorokl no de aondao ora ko haklemi kisesa.
42 e os lançarão na fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
43 Ngo tomb tenaol Ngaoron sem oborob bimi baeben mbini nar el non bi bao bi hakol bi ora habur, mbinin Ab Aondaom maeb ha maomb bo hayao bor hakleming, ini angal ngubin te oborob nen saboklme baebenom angal ngo inin hal ora bor pen oborob ora pangoklwaebe kisesa.
43 Então, no Reino de seu Pai, os justos resplandecerão como o sol. Aquele que tem ouvidos, ouça.
44 Njisesom ngub kobur kakl, Menger ngub mubur inim yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo haen haklwaebe. Aol mondom tenaol tangaron su bor akol akol buklao tomb mbinim mbes mone ber pae bawis mend sowal tombo mupang mbaesmi mend, aol ngom hend waklao tomb obum turi aondao ora homobur hend subaklbir obun anda pobur laon, obun osisao uklao baeben tenaol mendborom dob bin mone mubur, obum su ngo mone sowal bu mbaesmi nda obun sen ko wakl su ngo dob bukl poklao ko Njisesom angal mar ngub kisesa.
44 O Reino dos céus é também semelhante a um tesouro escondido num campo. Um homem o encontra, mas o esconde de novo. E, cheio de alegria, vai, vende tudo o que tem para comprar aquele campo.
45 Njisesom ngub kobur kakl, Menger mende di ngub mubur, inim yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo haen haklwaebe. Aol mondom obun bisnis buklao tomb obum momak ebe ora on was es bu dob bu u haklao kisesa.
45 O Reino dos céus é ainda semelhante a um negociante que procura pérolas preciosas.
46 Ngub buklao o aol ngom aol mondom momak ebe ora, momak aeben baeben hambun ora men mbae ora mend uklaol hondobur laon, obun osisao baeben hambun sao tenaol mendborom dob bin mone mubur, obum mone ngo muklao baebenom wakl momak hul ebe ora nda dob buklao kisesa.
46 Encontrando uma de grande valor, vai, vende tudo o que possui e a compra.
47 Njisesom kakl, Mende di yu heben hayaomon maeb ha maomb bo hayao ub, tenaolom ib wen ongon bu moroklme sao bombor mend ib ndan bor pen kobur wen tangar tangar mundub mundub bi andub ora taol nda moroklme ub menger maomb bo hayao kisesa.
47 O Reino dos céus é semelhante ainda a uma rede que, jogada ao mar, recolhe peixes de toda espécie.
48 Ngub kobur kakl, Ib wen ongon bu moroklme sao ngo bor ib wenom tumbi hayao tomb ib mare nan men mu, mbinim sul ber pabur ib wen ebe baeben sablo maemb ko u mbasker nu bor marubur, kho baeben sablo tuwaroklme ub menger maomb bo hayao kisesa.
48 Quando está repleta, os pescadores puxam-na para a praia, sentam-se e separam nos cestos o que é bom e jogam fora o que não presta.
49 Wakl kakl, Menger ngub mubur mabor bao bu kowes buklao tomb Ngaoron angal mini wesao baebenom su hambun bor buri kobur, tenaol kone ebe wi oborob bimi baeben darukl o bor tenaol khorob bu haroklme baeben haklemi o sablo mbakl mib bubur,
49 Assim será no fim do mundo: os anjos virão separar os maus do meio dos justos
50 isaolao aondao dao hakol bi ora bor pen lemil, mbinim is de ngo bor habur saongao kengorokl no de aondao ora ko haklemi kisesa.
50 e os arrojarão na fornalha, onde haverá choro e ranger de dentes.
51 Ngo tomb Njisesom mbini bor ne mubur kakl, Angal ngo kanda baeben hambunon te ebe nen sabeyem be? kisaol, mbinim obu bor kakl, E ka. Nen sabeyom kismisa.
51 Compreendestes tudo isto? Sim, Senhor, responderam eles.
52 Ngo tomb Njisesom mbini bor kakl, Nju semon man buwaloklme aol mendborom yu heben maomb bo haraoklaomon maeb ha maomb bo hayao on angal oborob ora pangobur hem kaem sin, mbini and aorao non bi haklemi. And aorao ngo baebenom tenaol tiyao obo paoloklme baeben bor mbinin ne woroklme panda bor uklemi o, ne mbes pange hesa wen pange kab maomunubur ebe taol bu kaloklme ora kisesa.
52 Por isso, todo escriba instruído nas coisas do Reino dos céus é comparado a um pai de família que tira de seu tesouro coisas novas e velhas.
53 Ngo tomb Njisesom angal mar ngo baeben kao kal paesao tomb su ngol haklbir
53 Após ter exposto as parábolas, Jesus partiu.
54 obun su Nasarer bor pobur kisaon, mbinin man pangoklme anda on hondabur tenaol hambun bor Ngaoron angal bib kao kalisaol, tenaol ngo birismi baebenom burir biyu mbini hakl hakl kao kao bubur kakl, Aol ngo obum angal ngo ke ub di obum tenaolom ko mend nao hindismi sao di ngo bu hae sao hakl aebom kao kalaonao ub beb? kao kao bismisa.
54 Foi para a sua cidade e ensinava na sinagoga, de modo que todos diziam admirados: Donde lhe vem esta sabedoria e esta força miraculosa?
55 Ngub kobur wakl kakl, Aol ngo obu kabnda biyao aolon isi inj ye be? Wao. Obun am di Mariya inj ye sa bo? Obun haeme baeben Njemus Njoseb kab di Simon Njuras kab di ngo baeben daol obun haeme sanda ka.
55 Não é este o filho do carpinteiro? Não é Maria sua mãe? Não são seus irmãos Tiago, José, Simão e Judas?
56 Obun mbaoli baeben di enjo nao buru hayom ngao, obum ngo bu hae sao baeben aem kao kaleyao ub bu haeb? kismisa.
56 E suas irmãs, não vivem todas entre nós? Donde lhe vem, pois, tudo isso?
57 Mbinim ngub kobur kismin Njises obu makl aondao ora homo mesao kalismi o, Njisesom mbini bor kakl, Man mini aol mondom Ngaoron angal bib ko tenaol hambunom pangen kam akol bu haklao tomb su hambun bor obun imbi wi ngaklao o, obun su and te ora bor hesa obun and ora bor kab obun imbi nao uklao ora kisesa.
57 E não sabiam o que dizer dele. Disse-lhes, porém, Jesus: É só em sua pátria e em sua família que um profeta é menosprezado.
58 Ngo tomb mbinim Njisesol hul ha nao haesmil obum tenaolom ko mend nao hindismi sao mbinim andub ora henden nao muwalisao ora.
58 E, por causa da falta de confiança deles, operou ali poucos milagres.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.