Marcos 1
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NVT
1 Angal ngo Ngaoron Isi Eben Ke Aol Njises obun Angal Bib Hobao Sao ora yaong pangoklwaebe ka.
1 Este é o princípio das boas-novas a respeito de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Pibnao oran Angal Bib Hobao Sao ngo Ngaorom obun man mini aol Asaya bor kao kalisao ub Asayam ngub waeb bu wisao.
2 Iniciou-se como o profeta Isaías escreveu: “Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho.
3 Su tenaol nao biri bor
3 Ele é uma voz que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para a vinda do Senhor! Abram a estrada para ele!’”.
4 Ngo waeb bu wisao ub Njon mbabtas biyao aol obu su tenaol nao biri bor po habur kisaon, obum tenaol hambun bor kakl, Ini hambunom inin kone baol monoklwaebe ora. Inim ngub kone baol manaem sin, inim khorob bismi sao inin kone bor wiyao o Ngaorom kunaklaol nim ini mbabtas buklwao ko kao kalo hasesa.
4 Esse mensageiro era João Batista. Ele apareceu no deserto, pregando o batismo como sinal de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 Ng tomb Njuriya tenaol hambunon mendbor di, Njurusalem tenaol baebenon mendbor di, mbini hambun ora Njonom man kisao ub pangokl pobur, mbinim khorob bismi sao Njon obu bor maokl peyu kao kalismi tomb Njonom mbini ib Njoranol mbabtas bu hasesa.
5 Gente de toda a Judeia, incluindo os moradores de Jerusalém, saía para ver e ouvir João. Quando confessavam seus pecados, ele os batizava no rio Jordão.
6 Ngo tomb aol Njon ngom obun lab lab di some kamelon irim bi was samo habur, some songol hakom obun paklo paklol tengi tanga mba samo hasesa. Ngub bubur kisaon obum ne di nollae nen hesa is ibao non bi sem mend kab was no hasesa.
6 João vestia roupas tecidas com pelos de camelo, usava um cinto de couro e alimentava-se de gafanhotos e mel silvestre.
7 Ngo tomb Njon obum tenaol hambun bor man kao kalobur kakl, Ni kang nao hobao sao ora hae o, aol hobao sao aondao ora mabor oboklao ora. Ni di aol kho ora hae ol, nim sul ber munubur obun aongao su heneng o di nao kolaklaeb se ora hae kisesa.
7 João anunciava: “Depois de mim virá alguém mais poderoso que eu, alguém tão superior que não sou digno de me abaixar e desamarrar as correias de suas sandálias.
8 Ngub kobur kakl, Nim ini ibom ora mbabtas bu hae o, obum ini Wesao Ebe Tangarom mbabtas buklao ko kao kalo hasesa.
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo!”.
9 Ngo tomb ko mend oran Njises obu su aondao Kalilin and lobokl lobokl Nasarer bor haklbir Njonom obu ib Njoranol mbabtas bin ko ibisaol, Njonom obu ib Njoranol mbabtas bisesa.
9 Certo dia, Jesus veio de Nazaré da Galileia, e João o batizou no rio Jordão.
10 Ngub bisaol Njises obum ib ngo obu mbabtas bisao nda tuwaklbir ib ngon marel yin ibisao tomb, penar bu ora bombor ngo tomb yu heben bor saohar kebe kobaesesa. Ngub kebe kobaesao tomb Ngaoron Wesao sao ebeyabukl non bi oram Njises obo men mbaesaol hindisesa.
10 Enquanto saía da água, viu o céu se abrir e o Espírito Santo descer sobre ele como uma pomba.
11 Ngo tomb yu heben bor angal mend obobur kakl, Nje nao Isi ora hael ol, nim njel kone uruklul nao kone bor di turi aondao ora bin hae kisesa.
11 E uma voz do céu disse: “Você é meu Filho amado, que me dá grande alegria”.
12 Bombor ngo tomb Ngaoron Wesaom Njises obu su tenaol nao biri bor kemi pisesa.
12 Em seguida, o Espírito conduziu Jesus ao deserto,
13 Ngub kemi pisaol Njises obu buklhoma some dera ker sem baeben daol haru, bao hor supu kab kab hor kab oran bao hasaol, Seranom obu bor khorob mao baklbur bisesa. Ngub bisao o angal mini wesao baebenom Njises obu oborob ora maeb ha bisur bu hasmisa.
13 onde ele foi tentado por Satanás durante quarenta dias. Estava entre animais selvagens, e anjos o serviam.
14 Ngo tomb mbinim mabor Njon Mbabtas Biyao Aol kalabus mao palaesmi tomb Njises obu su Kalili bor pobur, tenaol hambunom pangen Ngaoron Angal Bib Hobao Sao kao kalisesa.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galileia, onde anunciou as boas-novas de Deus.
15 Ngub kao kalobur kakl, Ngaorom ini maeb ha maomb bo haklao ub ngubi Ora tomb ngo teb sam sam bu pindi pae ong, inin kone baol munubur Angal Bib Hobao Sao ngo kao njurukl ol hul ha haklwaebe ko kao kalisesa.
15 “Enfim chegou o tempo prometido!”, proclamava. “O reino de Deus está próximo! Arrependam-se e creiam nas boas-novas!”
16 Ngo tomb Njises obu ib Kalili mare mare was pisao tomb aol Pita hesa Andur kab mbibi haemeyakl hasbil hindisaol, mbibi kab ib wen moroklbe aol habur mbibim wen ongon bu murukl wisbil hindisesa.
16 Enquanto andava à beira do mar da Galileia, Jesus viu Simão e seu irmão André. Jogavam redes ao mar, pois viviam da pesca.
17 Ngub hondobur kisaon Njisesom mbibi bor kakl, Nim ibim tenaol men mereklebin lowaong, ni taol mi ubuklub kisesa.
17 Jesus lhes disse: “Venham! Sigam-me, e eu farei de vocês pescadores de gente”.
18 Ngub kisaol Pita Andur kabom penar bu ora mbibin wen ongon bimi sao nda hakl ngol bao u haen kaoklbir Njises taol mi pisbisa.
18 No mesmo instante, deixaram suas redes e o seguiram.
19 Ngo tomb kang mend aeben sao pismi tomb Njisesom hindisaol, aol is kab mend di Seberin isi kab Njemus Njon kab haemeyakl mbibin ib taokaoll bor burubur, mbibin ib wen ongon bimi sao ndan dir wisao hakl bu waru taombulakl wisbil hindisesa.
19 Pouco mais adiante, Jesus viu Tiago e João, filhos de Zebedeu, consertando redes num barco.
20 Ngub hondobur obum mbibi kab di ubuklub kisaol, mbibim mbibin ib taokaoll nda hesa mbibin ab Seberi kab di, mbibin kongon bimi aol baeben di, ib taokaoll ngo bor bao buru haen kaoklbir mbibim Njises taol mi pisbisa.
20 Chamou-os de imediato e eles também o seguiram, deixando seu pai, Zebedeu, no barco com os empregados.
21 Ngo tomb mbini hambun su and lobokl lobokl Kabenam bor honda hasmi tomb Nju semon hor boroklme bao* o pindib paesaol, Njisesom Nju semon man pangoklme anda bor hondabur obum Ngaoron angal bib tenaol hambunom pangen kao kalisesa.
21 Jesus e seus seguidores foram à cidade de Cafarnaum. Quando chegou o sábado, entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Ngo tomb Njisesom angal bib ngo kao kalisao o, tenaol hambunom pangismi tomb Nju semon man buwaloklme aolom buwaloklme ub inj, obum kone kikil bi, bi make lome aolom angal buri palobur lome nda ub kobur kao kalisaol mbinim burir aondao ora bismisa.
22 O povo ficou admirado com seu ensino, pois ele falava com verdadeira autoridade, diferentemente dos mestres da lei.
23 Ngo tomb aol umubaoli samom men pae akol bu hae obun tombao bor sam biri mend mbinin man pangoklme anda ngo bor birisao ndam, Njises bor kaong lu angal aondao bu ora kobur kakl,
23 De repente, um homem ali na sinagoga, possuído por um espírito impuro, gritou:
24 Nasarer Njises o, njem nao bor asub ora buklbur obae balem? Nje Ngaoron komb bi aol ora hael ol nim nje ora hendeng, njem nao khorob ora lu bowes bukl obae be? kisesa.
24 “Por que vem nos importunar, Jesus de Nazaré? Veio para nos destruir? Sei quem é você: o Santo de Deus!”.
25 Ngub kisaol Njisesom sam ngo aolon tombao ndaon bor birisao nda bor buriyab ora taolu lubur kakl, Njem aol ngon tombao bor angal ko nao biri dera pib ora kisesa.
25 “Cale-se!”, repreendeu-o Jesus. “Saia deste homem!”
26 Ngo tomb sam ngo aolon tombao bor birisao ndam aol nda khorob ora mao dur ka komb hakl po win ko, aondao bu ora karaklae kao peyaoklbir kisaon dera pibisesa.
26 Então o espírito impuro soltou um grito, sacudiu o homem violentamente e saiu dele.
27 Ngub bisaol tenaol ngo hasmi nda baebenom burisao po burir aondao ora biyubur mbini hakl hakl kao kao bubur kakl, Wao. Naom nao hindismao sao mend bang, ngo sao asao e? Obum angal wen pange ora mend le ka. Aol ngo obum aol aondao bi make lome aolom angal lome ub kaonao tomb, Seran baebenom di obun angal hul nao hae pangaoklbir paokl paemnda kismisa.
27 Todos os presentes ficaram admirados e começaram a discutir o que tinha acontecido. “Que ensinamento novo é esse?”, perguntavam. “Como tem autoridade! Até os espíritos impuros obedecem às ordens dele!”
28 Ngub bisaol penar bu ora Njisesom ngo bisao sao tenaol hambunom pangen kam aeben aeben bismil su Kalili ngo bor paolismi baeben hambunom pangaesmisa.
28 As notícias a respeito de Jesus se espalharam rapidamente por toda a região da Galileia.
29 Ngo tomb tenaol hambun hor baoraoklbir buri kismi tomb Njises di Pita hesa Andur kab di Njemus Njon kab di, mbini hambun Pita Andur kabon anda pismisa.
29 Depois que Jesus saiu da sinagoga com Tiago e João, foram à casa de Simão e André.
30 Ngo tomb Pitan weren ingi sen khorob ora ha pob turub bu homobur, obun to bor was bao u mba hasaol, mbinim penar bu ora Njises kao kalismisa.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre. Imediatamente, falaram a seu respeito para Jesus.
31 Ngub kao kalismil Njisesom ten nda u mba hasaol pobur, ten ngon kil men mubur mao tekaesesa. Ngub bisao tomb ten nda pob turub bubur homo wisao nda penar bu ora ebe bao sisaol, ten ngom mbinin ne noklemi on man man bisesa.
31 Ele foi até ela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela passou a servi-los.
32 Ngo tomb ombonao nar anda bombisao tomb mbini tenaol sen hae homo wismi baeben hesa umubaoli tombao bor sam biri baeben kab, mbinim Njises obu hasaol was taokl obo ukl engel bismisa.
32 Ao entardecer, depois que o sol se pôs, trouxeram a Jesus muitos enfermos e possuídos por demônios.
33 Ngo tomb tenaol su and lobokl lobokl aondao ngo bor paolismi baebenom, obum ngo bisao sao hondoklbur and ngo Njises hasao on tiriyao kombae bor tenaol andub ora dengeb dengeb kobur hondo hasmisa.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa para observar.
34 Ngo tomb Njisesom tenaol sen kam mundub mundub hae ngo taokl ibismi nda baeben mao ebe sa peb bubur, obum tenaol umubaoli ngo baebenon tombao bor sam birisao baeben di taol dera mao ebe sa peb bisesa. Ngub bisaol sam ngo tenaolon tombao bor birisao o taol deraesao nda baebenom di Njises obu Ngaoron Isi ora hae ko ora hindismil, Njisesom mbini angal nao ke paokl was pen kisesa.
34 Então Jesus curou muitas pessoas que sofriam de diversas enfermidades e expulsou muitos demônios. Não permitia, porém, que os demônios falassem, pois sabiam quem ele era.
35 Ngo tomb ekera nan bao buklbur hoklob kebeyam ibisao tomb Njises obu hungum dera pobur kisaon, obum tenaol nao biri mend sisao bor pobur Ngaor bor kao kalo birisesa.
35 No dia seguinte, antes do amanhecer, Jesus se levantou e foi a um lugar isolado para orar.
36 Ngo tomb mabor bao bu hebe kobaesao tomb Pita di aol ngo mbini haru akol bismi nda baeben di mbinim Njiseson mama obu es bu mi pismisa.
36 Mais tarde, Simão e os outros saíram para procurá-lo.
37 Mbinim ngub es bam pobur kismin, obu hasaol hend wabur mbinim obu bor kakl, Tenaol hambunom nje es beyem kismisa.
37 Quando o encontraram, disseram: “Todos estão à sua procura!”.
38 Ngub kismil obum mbini bor kakl, Aoh, nim su mende bor haklbir tenaol hambun bor angal bib ngo ora kao kalokl obandang, su Kalili ngon tangar tangar hambun bor ngub angal bu kao kalon ub nao haru mbi ora kisesa.
38 Jesus respondeu: “Devemos prosseguir para outras cidades e lá também anunciar minha mensagem. Foi para isso que vim”.
39 Ngub kobur kisaon Njises obu su Kalili hambun bor akol bu habur, obum Nju semon man pangoklme anda baeben hambun bor honda was bubur, tenaol hambunom pangen Ngaoron angal bib kao kalo, obum tenaolon tombao bor sam birisao baeben di taol deram akol bu hasesa.
39 Então ele viajou por toda a região da Galileia, pregando nas sinagogas e expulsando demônios.
40 Ngo tomb aol maollun bi is mend hasao o, obum Njises hasaol obo tumu karu dombes ubur obu bor kao deb deb bubur kakl, Njem ni ebe mao sakl ko pangal sin, njem ni ebe mao saklesi ora kisesa.
40 Um leproso veio e ajoelhou-se diante de Jesus, implorando para ser curado: “Se o senhor quiser, pode me curar e me deixar limpo”.
41 Ngub kisaol Njisesom aol ngo hond aondao ora homobur kisaon, obun kim men mbabur obum aol ngo bor kakl, Nim nje ebe sen ko pangakl ol, njen toklo bor der ngo biye baeben di ngubi tomb ebe saokl kisesa.
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão e tocou nele. “Eu quero”, respondeu. “Seja curado e fique limpo!”
42 Ngub kisaol bombor ngo ora tomb aol maollun bi nda ebe bao sisaol, obun toklo bor der bisao nda hakl di songol heneng bao ibisesa.
42 No mesmo instante, a lepra desapareceu e o homem foi curado.
43 Ngo tomb Njisesom aol nda bor nje penar bu njen anda pu ora ko, angal buriyab ora kobur
43 Então Jesus se despediu dele com uma forte advertência:
44 aol ngo obu bor kakl, Njem ni ebe mao sanao ko mendel kao kaloklesi hendaebe ora. Ngub inj, Nju semon baolum aol bor bombor o nao songol ebe sa ko muwalokl pu. Ngub pobur lesin mbes Mosesom nje non bi semom bibaebe kisao ub tenaol hambunom njen toklo songol wakl ebe sene ko henden ub, njem Ngaor bor kalo mabaorao haoribi kisesa.
44 “Não conte isso a ninguém. Vá e apresente-se ao sacerdote para que ele o examine. Leve a oferta que a lei de Moisés exige pela sua purificação. Isso servirá como testemunho”.
45 Ngub kisao o aol ngo obun songol wakl ebe sisao ndam ko ko was tenaol hambunom pangen kisaol, mbinim Njises obu turi homo mondom was munu baklu taokl poklemi ko, Njises obu su and lobokl lobokl tenaol biri baeben bor nao pisesa. Ngub bubur obum dera dera tenaol nao biri bor was bao hasaol, tenaol su ngo bor paolismi baeben hambunom Njisesom ngo bu hasao sao turi homo hondoklbur, Njises obu hasaol was obo kiril mbaesmisa.
45 O homem, porém, saiu e começou a contar a todos o que havia acontecido. Por isso, em pouco tempo, grandes multidões cercaram Jesus, e ele já não conseguia entrar publicamente em cidade alguma. E, embora se mantivesse em lugares isolados, gente de toda parte vinha até ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.