Lucas 18
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NVI
1 Ngo tomb Njisesom mbini bor angal mar bombor mend, mbinim Ngaor bor makl nao hom mi hor hor kao ha was birin ko kao kalobur kakl,
1 Então Jesus contou aos seus discípulos uma parábola, para mostrar-lhes que eles deviam orar sempre e nunca desanimar.
2 Aol howes pangaoklao aol mend su and lobokl lobokl mendel birisesa. Ngub birisao o aol ngom Ngaor bor nen sabo pakl nao hemebur, obum tenaol baeben di hem ko hond nao himisao kisesa.
2 Ele disse: "Em certa cidade havia um juiz que não temia a Deus nem se importava com os homens.
3 Ngo tomb ten obun aoli heme weyae mend obu su and lobokl lobokl ngo bor birisaol, ten ngom hor hor howes pangaoklao aol nda birisaol ib ha was burubur kakl, Mondom ni maobowabur nao osisao mi was pe ngao, njem ni bisur bu howes pang kisao kisesa.
3 E havia naquela cidade uma viúva que se dirigia continuamente a ele, suplicando-lhe: ‘Faze-me justiça contra o meu adversário’.
4 Ngo tomb howes pangaoklao aol ndam ten ngom ngo kisao ub nao pang was bisao o, mabor aol ngo obun kone bor kao ndabur kakl, Nim Ngaor bor di nen sabo pakl nao homaklo ora. Nim tenaol hambun di hem ko hond nao homaklo nda o,
4 "Por algum tempo ele se recusou. Mas finalmente disse a si mesmo: ‘Embora eu não tema a Deus e nem me importe com os homens,
5 ten weyae ngom hor hor nao howes pang was kokl engel bubur ni pakla aondao ora mao saklaol, mabor ni makl aondao bu ora homoklwao kobur kisaon, nim obu bisur bu howes pangon kisao ko Njisesom ngub kisesa.
5 esta viúva está me aborrecendo; vou fazer-lhe justiça para que ela não venha me importunar’ ".
6 Ngub kobur Aorao Aondaom mbini bor wakl kakl, Inim angal howes pangaoklao aol kone kho wi ngom ngo kise saol o pangeklem tomb
6 E o Senhor continuou: "Ouçam o que diz o juiz injusto.
7 inim asub nen sabeyem? Tenaol Ngaorom sablo haen kisao baebenom hor hambunon hora di somna di Ngaor obu bor kao kal ha was harim sin, obum daol inin angal heneng ora pangobur ini bisur buklao ko nen nao sabeyem be? kisesa. Wakl kakl, Obum penar bu inin angal pango ini bisur nao bi bao waklao be? kisesa.
7 Acaso Deus não fará justiça aos seus escolhidos, que clamam a ele dia e noite? Continuará fazendo-os esperar?
8 Ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, Ngaorom ini ngub penar bu ora bisur buklao o, mabor Aolon Isi Ora obum obobur hondoklao tomb tenaol hambunom Ngaorol hul ha nao haebur, mbinim mbinin kone bor obu mabor ngo oboklao ub di obu heneng ora oboklao ko nen nao sabe haklemil hondoklao ko Njisesom ngub kisesa.
8 Eu lhes digo: ele lhes fará justiça, e depressa. Contudo, quando o Filho do homem vier, encontrará fé na terra? "
9 Ngo tomb aol mendborom mbinin kone bor nao non ebe ora habur oborob was bu hayom o, mbini tenaol tangar mendbor non kho ora hayem ko nen sabismil, Njisesom mbini bor angal mar bombor mend kao kalobur kakl,
9 A alguns que confiavam em sua própria justiça e desprezavam os outros, Jesus contou esta parábola:
10 Aol is kab mend is mende Peresi aol, is mende mone takis maoraoklao aol kab, mbinim Ngaor bor kao kaloklbur Ngaor Hen Moroklme Anda on hondaesbisa.
10 "Dois homens subiram ao templo para orar; um era fariseu e o outro, publicano.
11 Ngo tomb aol mende Peresi aol ndam kang mend aebenol sao armend po teka habur, obun mbib nen sabobur obum Ngaor bor ngub kao kalisesa. Ngaor o, ni aol tangar mendbor hayem ubi inj hae ol nim nje bor tengiyu ora kakl. Mbinim mone osisao heb homo, menden sao hakl maobala mu, ten paes di kemi po, mbinim ngub was bimi o ni mbini non bi inj hae. Ni aol takis mone maoraoklao aol ngo bere ubi di inj hae ol nje bor tengiyu kakl ko, Peresi aol ndam Ngaor bor ngub kao kalisesa.
11 O fariseu, em pé, orava no íntimo: ‘Deus, eu te agradeço porque não sou como os outros homens: ladrões, corruptos, adúlteros; nem mesmo como este publicano.
12 Ngub kobur kakl, Nim saren hambunon di bao hor kab was nje bor hem ko nen saboklbur ne tuwa paolaklo. Nim mone di osisao hambun sao di tobon kab nan o nje was njuruklu ko, Peresi aol ndam Ngaor bor ngub kao kalisesa.
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo quanto ganho’.
13 Ngub kisao o mone takis maoraoklao aol ndam and ngon solo te bor sao habur, obum sakl polo yu heben bor di nao hende su bor hend nabur ni kho ora hae ko nen sabo, obun kongbaol men mbabur kakl, Ngaor o, ni khorob biyu aol ora hae ngao, njem ni hond homo bisur bibi ko takis maoraoklao aol ndam Ngaor bor ngub kao kalisesa.
13 "Mas o publicano ficou à distância. Ele nem ousava olhar para o céu, mas batendo no peito, dizia: ‘Deus, tem misericórdia de mim, que sou pecador’.
14 Njisesom ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, mone takis maoraoklao aol ngo obu bor, Ngaorom nje aol ebe kone dund se wi oborob bili aol ora hael kisaol obun anda pisao o, aol mende Peresi aol ndam Ngaor bor kao kalisao ub Ngaorom nao pangisao ora kisesa. Wakl kakl, Tenaol mendbor mbinin mbib ni imbi wi ebe ora hae ko kaoya lome baeben, Ngaorom mbini men mbabur imbi nao wi kang mao saklao. Ngub inj, mbini tenaol mendbor ni imbi nao win haklwao ko pangaem sin, Ngaorom mbini ngo baeben imbi wi aondao ora haen lao kisesa.
14 "Eu lhes digo que este homem, e não o outro, foi para casa justificado diante de Deus. Pois quem se exalta será humilhado, e quem se humilha será exaltado".
15 Ngo tomb tenaol mendborom mbinin nongnas kang kang baeben Njisesom kim men mba peb bin ora ko nen sabobur kismin, obu hasaol was mini obo kiril mbaesmi o, Njiseson man pange aol nda aebenom ngo bismi o hondobur, obun hobao sao bukl bi hakol ngub nao bib kobur makl homo taolu lismisa.
15 O povo também estava trazendo criancinhas para que Jesus tocasse nelas. Ao verem isto, os discípulos repreendiam os que as tinham trazido.
16 Mbinim ngub bismil hondobur Njisesom nongnas kang kang baeben obu hasaol teb so ubuklub kobur kakl, Ngaorom maeb ha maomb bo hayao bor nongnas kang ngubim kone woroklme ub u haroklme baeben was pokleming, inim nongnas kang ngubi baeben di ni hae ol eben ub ngub nao lowaebe ora kisesa.
16 Mas Jesus chamou a si as crianças e disse: "Deixem vir a mim as crianças e não as impeçam; pois o Reino de Deus pertence aos que são semelhantes a elas.
17 Ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, tenaol mendbor nongnas kang ngubi men aolubur mbini Ngaorom maeb ha maomb bo haen nao harim sin, mbinim Ngaorom maeb ha maomb bo hayao bor pokl buwaklemi ora ko Njisesom ngub kisesa.
17 Digo-lhes a verdade: Quem não receber o Reino de Deus como uma criança, nunca entrará nele".
18 Ngo tomb Nju semon maomb bo haraoklao aol mondom Njises bor ne mubur kakl, Aol aondao o nje ebe ora hael ngao, nim asub ora buklwao tomb ni haeben saklwaob? kisesa.
18 Certo homem importante lhe perguntou: "Bom Mestre, que farei para herdar a vida eterna? "
19 Ngub kisaol Njisesom obu bor kakl, Njem asub ko ni bor aol ebe ora kal? Ngaor obu bombor o ora ebe hayao kisesa.
19 "Por que você me chama bom? ", respondeu Jesus. "Não há ninguém que seja bom, a não ser somente Deus.
20 Ngo tomb Njisesom wakl kakl, Njem Ngaoron man hambun sao wiyao ub ora pangeleng, njem ten paes nao kemi pebe. Njem tenaol mende pe paen nao libi. Njem paes nao naebe. Njem tenaol mende bor kakla nao kao beyaebe. Njen am ab kabom lebi sao di hul nao hae oborob ora pangaebe kisesa.
20 Você conhece os mandamentos: ‘Não adulterarás, não matarás, não furtarás, não darás falso testemunho, honra teu pai e tua mãe’".
21 Ngub kisaol aol homa ndam Njises bor kakl, Nim mbes nas kang ora hawao tomb di ngubi tomb di, njem ni bor man ngo bibi kal baebenon ukl mend nao baondib mini hambun sao bu haruklu ora kisesa.
21 "A tudo isso tenho obedecido desde a adolescência", disse ele.
22 Ngo tomb Njisesom aol ndam angal ngo kisao o pangobur obu bor kakl, Njem bombor sao ora mend nao bising, njen osisao hambun sao maru u harili sao baeben tenaol tangar mendborom dob bin mone mibi ora. Ngub bubur lesin njen mone ngo muklesi baeben njem tenaol mendbor menjao menjao nao wi buruklemi baeben bisur bu taol bu kalaebe ora. Njem ngub buklesi tomb njen osisao hobao sao ora yu heben bor maru u hae non bu haklesing, njem ni taol mi ebebe kisesa.
22 Ao ouvir isso, disse-lhe Jesus: "Falta-lhe ainda uma coisa. Venda tudo o que você possui e dê o dinheiro aos pobres, e você terá um tesouro nos céus. Depois venha e siga-me".
23 Njisesom ngub kisao o aol nas homa aondao ndam obun osisao andub ora maru u hasao o sisaol, obun kone bor hem aondao ora kisesa.
23 Ouvindo isso, ele ficou triste, porque era muito rico.
24 Ngub bisaol Njisesom obun kone bor hondobur kakl, Aol homa osisao andub ora maru u haroklme baebenom Ngaorom maeb ha maomb bo hayao bor poklbur es aondao ora bubur, kekeb haong lib se ora yao kisesa.
24 Vendo-o entristecido, Jesus disse: "Como é difícil aos ricos entrar no Reino de Deus!
25 Ngub kobur kakl, Aol homa baebenom Ngaorom maeb ha maomb bo hayao bor aondao bu ora es buwa kekeb haong lib se yao om, some kamelom lab lab taombuloklme sao kem haolon dir bor es buwa kekeb hondakl buwabur puklmi ub di men mbaklao ora kisesa.
25 De fato, é mais fácil passar um camelo pelo fundo de uma agulha do que um rico entrar no Reino de Deus".
26 Ngub kisaol tenaol mendbor Njiseson angal ngo pangismi baebenom Njises bor kakl, Ngub sin mondom haeben nao saeb se ora saol ngao, aebom was haeben saklaob? kismisa.
26 Os que ouviram isso perguntaram: "Então, quem pode ser salvo? "
27 Ngub kismil Njisesom kakl, Tenaolom bukl buwaroklme sao baeben di Ngaorom hambun sao ebe biyao kisesa.
27 Jesus respondeu: "O que é impossível para os homens é possível para Deus".
28 Ngo tomb Pitam Njises bor kakl, Pangal. Nao ngo baebenom non naon su and te di hambun sao tuwaklbir naom nje was ngo taol mi ebeyom o kisesa.
28 Pedro lhe disse: "Nós deixamos tudo o que tínhamos para seguir-te! "
29 Ngub kisaol Njisesom mbini bor kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl, mondom Ngaorom maeb ha maomb bo hayao ub tenaol hambunom henden muwaloklbur, obun su di ten nongnas di ingi aorao di haeme mbaoli di tuwaklbir ni hem ko taol mi oba sin,
29 Respondeu Jesus: "Digo-lhes a verdade: Ninguém que tenha deixado casa, mulher, irmãos, pai ou filhos por causa do Reino de Deus
30 Ngaorom obu bor ngubi tomb obun san andub ora kond bam bam bu lubur, obu yu heben bor di haeben mao saklao ora kisesa.
30 deixará de receber, na presente era, muitas vezes mais, e, na era futura, a vida eterna".
31 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol duteb nda baeben ubuklub kobur, mbini hungum ware pe ora hasmi tomb obum mbini bor kakl, Pangeklem. Naom embi ngubi tomb su Njurusalem di mend ngo pukl hayom tomb ora kao njurukl ngao, mbes Ngaoron man mini aol hasmi baebenom Aolon Isi Ora bor ngub buklemi ko mbuk waeb bor waeb bu wismi ub, heneng ora il so pind biklaol kang mend wen sao buklemi.
31 Jesus chamou à parte os Doze e lhes disse: "Estamos subindo para Jerusalém, e tudo o que está escrito pelos profetas acerca do Filho do homem se cumprirá.
32 Mbinim Aolon Isi Ora o men habur Aol Sem Tangar kaloklemil, mbinim obu hondo ko bowes bu maobowa peb bubur, ne maeke tokl beya ngub buklemi ko mbuk waeb bor ngub ke wiyao ora.
32 Ele será entregue aos gentios que zombarão dele, o insultarão, cuspirão nele, o açoitarão e o matarão.
33 Ngub bubur lemin mbinim obu doroklom di khorob ora lu bowes bubur pe paen luklemi o, bao hor teb o nan on obu wakl enjaokl poklao ke wiyao kisesa.
33 No terceiro dia ele ressuscitará".
34 Ngub kisao o obun man pange aol nda baebenon kone bor oborob nao hondaesaol, Njisesom angal ngo kisao on te mupango ora wisaol mbinim nen sabokl buwaesmisa.
34 Os discípulos não entenderam nada dessas coisas. O significado dessas palavras lhes estava oculto, e eles não sabiam do que ele estava falando.
35 Ngo tomb Njises obu su Njeriko teb so po pindib paesaol, aol el kho mend obu harer solol burubur, tenaol harer ngon pibismi baeben bor mone di ne osisao di kang mend njib was ko kao deb deb bu buru wisesa.
35 Ao aproximar-se Jesus de Jericó, um homem cego estava sentado à beira do caminho, pedindo esmola.
36 Ngo tomb aol el kho kang ndam pangisaol, tenaol andub ora angal erer ko ibismil pangobur obum tenaol mendbor ne mubur kakl, Mbinim asao was beyem? kisesa.
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que estava acontecendo.
37 Ngub kisaol mbinim obu bor kakl, Nasarer Njises ebe kismisa.
37 Disseram-lhe: "Jesus de Nazaré está passando".
38 Ngub kismil aol el kho ndam kor bubur kakl, Debir semon isi Njises o, njem ni hond hom kisesa.
38 Então ele se pôs a gritar: "Jesus, filho de Davi, tem misericórdia de mim! "
39 Ngub kisaol tenaol ngo harer ngon mbini mbakla ibismi baebenom aol el kho kang nda bor, njem angal nao kao kobur taolu lismisa. Ngub kismi o aol el kho kang ndam aondao bu ora kor bi hakol bubur kakl, Debir semon isi o, njem ni hond hom ko aondao bu ora kisesa.
39 Os que iam adiante o repreendiam para que ficasse quieto, mas ele gritava ainda mais: "Filho de Davi, tem misericórdia de mim! "
40 Ngo tomb Njises obu nimil tu habur tenaol ngo hasmi baeben bor kakl, Aol ngo ni kor bil o obu kemi ubuklub kisesa. Ngub kisaol aol el kho nda teb sol mini ibismi tomb Njisesom aol el kho ngo bor ne mubur kakl,
40 Jesus parou e ordenou que o homem lhe fosse trazido. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou-lhe:
41 Nim nje bor asao ora bun ko ni bor kor baeb? kisaol aol el kho ndam kakl, Aol aondao o, njem ni wakl el tun kao kisesa.
41 "O que você quer que eu lhe faça? " "Senhor, eu quero ver", respondeu ele.
42 Ngub kisaol Njisesom obu bor kakl, Njem ngubi tomb njen el ti pe ora. Njem nil hul ha ora harili saom nje wakl ebe saokl kisesa.
42 Jesus lhe disse: "Recupere a visão! A sua fé o curou".
43 Njisesom ngub kisaol bombor ngo ora tomb ebe bao sisaol, obum osisao hend heneng bisesa. Ngo tomb aol ndam Njises taol mi pobur kisaon, obum Ngaor bor tengiyu kaoya kisaol, tenaol hambunom di ngo bisao sao hondobur kismin Ngaor bor was kaoya kismisa.
43 Imediatamente ele recuperou a visão; e seguia a Jesus glorificando a Deus. Quando todo o povo viu isso, deu louvores a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.