Lucas 10
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs NVT
1 Ngo tomb mabor Aorao Aondaom aol dowapu hakl hakl hor teb sablo haen kobur, obum mbini mbes pen koklbur is kab was pu pu bib kisesa. Obum ngub bubur kisaon su and lobokl lobokl baeben di, su kang kang baeben bor di, mabor su obu poklao baeben hambun bor puklub kisesa.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Ngub puklub kobur Njisesom mbini bor kakl, Aoraon em bor ne andub ora bo do kimb be o, kongon bimi aol em il ngo baeben talaeb se aol andub ora nao hayem ngao, Em Aoraom aol mendbor obun em il ngo talo maemb kokl eben ken ub inim obu bor kao kal ha was haklwaebe kisesa.
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 Ngo tomb ini puklub kobur kakl, Pangeklem. Nim ini some sib hondbao non bi buklhoma aondao deran ker sem hae bor ora puklub kakl ngao, hondo ora haklwaebe kisesa.
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Ngub bing inim inin mone di nu di aongao su di ngo sao hakl nao mari puklwaebe ora kisesa. Inim tenaol harerol hen muklemi baeben bor di angal kowar mib bu nao hae paokl ora puklwaebe kisesa.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 Inim and bombor menden hondaklemi tomb inim ngub lowaebe. Ini tenaol and ngon buruklemi baeben Ngaorom inin kone bor sub tibaen as ko bereklemin lao ko kao kaloklwaebe kisesa.
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Inim ngub buklemi tomb and ngon aorao obun kone bor sub tibaen haraoklao mondom inim ngo lemi ub turi homa sin, Ngaorom obun kone bor heneng ora sub tibaen as ko birin lao ora. Ngub inj, aol kone ngubi wi mend nao harob sin, inim obu bor ngo lemi ub obun kone bor nao hondaklaol obum ini turi nao homa sin, inim obu bor ngo lemi ub wakl kar maonaoklbir inin kone bor hondaklao ora kisesa.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 Ngub kobur kakl, Inim ngo buklemi ub sokl mib se kongon bukleming, mbinim ini ne noklme sao di ib di njuklemi ub noklwaebe ora kisesa. Wakl kakl, Inim and ukl bombor ngo haklemi on was bao habur, inim ko mend and menden paol was nao bibaebe kisesa.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 Njisesom wakl kakl, Inim su and te mendel po pindib paklemi tomb mbinim ini oborob obaeming ubuklub kaem sin, ne di mbini ngo baebenom taol bu njuklemi o was noklwaebe kisesa.
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 Inim ngub bubur lemin, su ngo bor tenaol sen ha uklemi baeben di mao ebe sabur, inim tenaol hambunom pangen Ngaorom ngubi tomb ini hayem ol di maeb ha maomb bo haraokl ko kao kaloklwaebe kisesa.
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 Ngub bubur inim su and lobokl lobokl mendel hondaklemi tomb mbinim ini oborob obaeming mbin ubuklub ko mbinin anda bor nao u paolaem sin, inim su and te ngon harerol pobobur mbini bor ngub lowaebe.
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 Inin su ngo pange naon aongao su bor huni paranao o naom ha taokl nao poklmaol, inim ke hondoklemi ub menger wakl ini hayem ol ngo taondoklo tu men saraoklaom ong, inim Ngaorom nao maeb ha maomb bo haklbur bene o bene ko nen saboklwaebe lowaebe ko Njisesom ngub kisesa.
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Ngub kobur kakl, Nim ini bor heneng ora kao njurukl. Mabor Ngaorom tenaol hambun taol buklao bao o pindib paklao tomb su ngo bor ke aondao ora hondoklemi om, su Sorom tenaolom mbes ke aondao ora hindismi ub men mbae ora soklao ko Njisesom ngub kisesa.
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 Njisesom kakl, Ini su Korasin tenaol o hakl o, ini ke aondao ora hondoklbur hayem. Ini Bersara tenaol baeben o, ini di ke aondao ora hondoklbur hayem alem. Nim inin su bor tenaolom ko mend nao hindismi sao di burir biklme sao di ngo bu haruklu nda ub su Taya hesa Siron kab bor bukl pokl buwaon, su Taya tenaol hesa Siron tenaol baeben kabom mbinim penar bu ora tenaol dimb men aolu lab lab kho samo, mbinim timbaol tel burubur kone baol munukl bismi o, inin kone nao baol meneyem kisesa.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Ngub kobur kakl, Mabor Ngaorom tenaol hambun taol buklao tomb ini ke aondao ora hondoklemi om, su Taya hesa Siron kab bor ke hondoklemi ub di men mbaklao ora kisesa.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 Njisesom ngub kobur kakl, Ini su Kabenam tenaol baeben o, naon mbib yu heben bor poklmao ko nen sabeyem be? Pangeklem. Ini sakl paolaokl paolaokl is de ke hondokl puklmi on ora poklemi kisesa.
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Ngo tomb Njisesom obun man pange aol baeben bor kakl, Tenaol mendborom inin angal hul nao hae pangaem sin, mbinim ninao angal ora pangoklemi. Ngub inj, tenaol mendborom inin angal nao pangebur ini mesao nju besao kon waem sin, mbinim ni bor ora buklemi o ni bor di inj, ni obon kisao o bor ora buklemi kisesa.
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Ngo tomb Njiseson man pange aol dowapu hakl hakl hor teb nda mbinim Njises hasaol wakl obobur, Ngaorom mbini bisur bisao nda ub nen sabobur turi homo werek aondao bu ora bismisa. Ngub turi homobur mbinim Njises bor kakl, Aorao Aondao o, naom njen imbi kobur tenaolon tombao bor sam birisao o taol deraesmao tomb, sam baebenom di naon angal hul nao hae paokl ora paem kismisa.
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Ngub kismil Njisesom mbini bor kakl, E ka. Yu saohar bor bubiyab penar bu biyao nda ub Seran obu saokl khorob ora u paokl bisaol, nim hondowao ora kisesa.
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Ngub kobur kakl, Pangeklem. Nim ini nao buri taol bu njundisol, inim suklumb di wangallae di hambun sao Seranom ini bor saond bu njin lao sao baeben inim hala bowes bubur ebe men mbaklemil, ini menjao mondom ke nao mao handaklao ora kisesa.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Njisesom wakl kakl, Heneng ora inim ngub bib se ora hayem o, inim tenaolon tombao bor sam bereyao haklom di naon angal hul nao haraokl ko nen sabobur turi nao homoklwaebe. Ngub inj, Ngaorom ini sablo haen kobur, obum inin imbi yu heben bor waeb bu wiyao ub nen sabobur ora turi homo haklwaebe kisesa.
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Ngo tomb Ngaoron Wesao Komb Bi ora ndam Njiseson kone bor turi aondao bu ora mao homaesaol, Njisesom kakl, Ab Aondao o, nje yu heben hesa su ngo kabon Aorao Aondao ora habur, njem hambun sao ngo bu harili ub kone kikil bi sukul ko hambun sao pange baebenom henden muwalo pangokl di nao pangen kebur, sukul nao ke baebenom was henden muwalelel, nim njen kone wirili ub ngo bel o kobur, Ab o nje bor tengiyu aondao ora ko hae kisesa.
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 Obum wakl kakl, Nao Abom nim hambun sao bu han kisaol, tenaol hambunom Aoraon Isi nao hendeyem o, Aoraom was obun Isi hendeyao. Mende di tenaol hambunom Isin Aorao nao hendeyem o, Isi obum was obun Aorao hondobur, Isim tenaol mendbor obun Aorao henden muwaloklao baebenom was hendeme kisesa.
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 — ausente —
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 — ausente —
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Ngo tomb Nju semon man buwaloklao aol mondom Njises hasaol obobur obu maobowaklwao ko nen sabo ne mubur kakl, Aol aondao o, nim haeben ora saklbur asub ora buklwaob? kisesa.
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Ngub kisaol Njisesom aol nda bor kakl, Ngaoron mbuk waeb bor asub was wiyao? Njem asao was hendeleb? kisesa.
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Ngub kisaol obum Njiseson angal ngon ko san lubur kakl, Njem njen Aorao Aondao Ngaor turi aondao ora homobur lesin, njen hibim di njen wesaom di njen burim di njen konem di, njen Aorao Ngaorol turi homo kone ubur lesin, njem njen mbib was nen sabo hem kale ub njem njen tenaol sango mende di hem kobur hond homo kone wibi ora ke wiyaol hendeyo kisesa.
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Ngub kisaol Njisesom aol nda bor kakl, Heneng ora njem nao angal ngon san oborob ora liril ngao, njem ngo kal ub bae sin nje haeben soklesi ora kisesa.
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Njisesom ngub kisao o Nju semon man buwaloklao aol ngom tenaol ngo hasmi baebenom obum oborob le ken ko nen saben ko, obun mbib mu nu sabor sao bubur Njises bor kakl, Njem nao tenaol sango mend ngo hond homaebe kal o aeb? kisesa.
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Ngub kisaol Njisesom angal mar ko obun angal ngon ngub ko san lisesa.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Ngo tomb Nju semon baolum aol is mend harer ngon pisaol, aol ngo lu u mbakl pismi nda hindisao o obum nao hende non bibir, el kosaom haondaokl haondaokl harer solo mende nan paokl pisesa.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Ngo tomb aol ngo lu u mbakl pismi o obun sem was Libae* sem is mend di harer ngon obobur, aol li pae nda hindisao o obum di nao hende non bibir harer solo mende nan paokl pibi hasesa.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 Ngub bisbi o aol li pae ngo obun saond bi su Sameriya aol mend harer ngon pobur, aol lu u mbakl pismi nda hondobur obun kone bor aol li pae ngo hond aondao ora himisesa.
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 Ngub hond homobur kisaon obum aol pe pae ngo u mba hasaol teb so pobur, obum aol ngo lismi on mung wisao nda hakl bor wel hesa ib waen kab kowe beyabur, sub tanga mba peb pisesa. Ngub bubur kisaon obum aol nda obun some dongin mesaol mao wabur, and tenaol harer pebem dob bu paolaokl en aeben bu hasmi mend hasao on mari po u paolisesa.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 Ngub bubur kisaon ekera nan bao bisao tomb Sameriya aol ndam and dob bu paolaokl en aeben bimi ngon aorao mone pao kab mend kalobur kakl, Njem aol ngo oborob ora maeb ha sen minibi. Njen mone mendbor aol ngol pond ba sin, nim wakl oboklwao tomb njen mone ngon san luklwao kisao ko Njisesom Nju semon man buwaloklao aol nda bor angal mar ngub kao kalisesa.
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 Ngub kobur kakl, Njem asub nen sobal? Aol el kaol kaol ke mendborom aol ngo lu u mbakl pismi harer ndan aol is teb ngo ngub pisming, aol is teb ngon is mend, aol li pae ngon aol sango oran awo ora sise saol ko pangal? kisesa.
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Ngub kisaol Nju semon man buwaloklao aol ndam kakl, Aol li pae ngo hond homobur bisur bisao o kisesa. Ngub kisaol Njisesom aol nda bor kakl, Njen anda pu, njem di obum ngo bise saol ub bibi ora kisesa.
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Ngo tomb Njises di obun man pange baeben di mbini haru pismil, Njises obu su and te mendel pindib paesao tomb su ngo bor ten is mend obun imbi Mata ke mend birisao om obun anda bor Njises kemi pisesa.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Ngo tomb Mata obun haeki is mend obun imbi Mariya birisaol, ten Mariya ngom obobur kisaon obum Aorao Aondao Njiseson aongao ma teb so bor sul obo burubur, obum angal ebe ngo kisao o pango birisesa.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Ngub bisao o Mata obum ne noklemi on man man bu obum kongon buri ora bubur, obun kone bor tangar tangar sao bor mi pen was kongon bi ubur kisaon, obum Njises hasaol obobur kakl, Aorao Aondao o, nao haeki ngom ni hungum kongon bi un paokl obonaol, ni hungum kongon buri ora bubur ne man man be o, njem di ngub nen nao sobae be? Njem obu bor ni bisur bu ne kongon bukl pu kao kisesa.
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Ngub kisao o Aorao Aondaom obun angal ngon ko san lubur kakl, Mata o, njem njen kone bor dekel dekel andub ora bilil, njem hambun sao nen sabo kang sao aondao sao bin barale kisesa.
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 Ngub kobur kakl, Njem ngub bili o, hobao sao mend Mariyam ngo me on njem hem nao kale o, obum hobao sao ngo me ub obun kone bor mondom nao kur muklao ora ko Njisesom ngub kisesa.
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.