Atos 21
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs AAI
1 Ngo tomb mbini Karason semon maeb haroklme aol ngo baeben bor ini bao boroklwaebe kaoklbir, nao ib taokaollon dund so was pam pam bubur su Kos po pindib pismao. Ngub pobur kismaon wakl ngon ekera nan su Oros po baoraoklbir wakl su and lobokl lobokl aondao Patara pismao.
1 Nati’imaim aotuturih naatu aihamiyih hima aki wa abai mutufor arabon ana tafaram Kos atit; mar to ana Rodes atit, nati’imaim aikofan ana Patara atit.
2 Ngub pobur naom su ngo bor po hasmao tomb ib taokaoll mend su Pinisiya pokl bi mend wisaol hondobur, naom ib taokaoll ngon baoraoklbir su ngo bor pismao ora.
2 Wa ta au Fonisia inan atita’ur aitafabon abai atit are arabon.
3 Ngub pobur naom su Saparas wisaol hend aeben saesmao o, naom su ngo bor nao pe baondib pa sao bibir anan paokl pibi habur mabor su Siriya po pindib paesmao ora. Ngub pismaol taokaoll ndan aoraom, taokaoll ngo bor marisao sao baeben su and lobokl lobokl aondao Taya ngo bor taoklu ukl pisaol, nao di haru su and te ngo bor hondaesmao.
3 Yan ararabon anuwariy Cyprus a’itin naatu ai beyaw na’atune bat aki au Syria arabon ana Taiya imaim arun wa aiyut sawar hitarsuwai.
4 Ngub pobur kismaon naom su ngo bor tenaol Karasol hul ha hasmi baeben es bu hend wabur, saren ukl mend oran naom mbini daol haru bao hasmao. Ngub bao hasmao tomb tenaol Karason sem ngo baebenom Wesao Ebe Tangar ndam mbinin hibi umu bor kao kalisao ub mbinim Paol bor nje Njurusalem nao pebe ora kismi.
4 Nati’imaim bai’ufununayah afa atita’ourih fur ta’imon bairi ama. Naatu Anun Kakafiyin sabuw hai tur eowen Paul hitimatanuw, saise au Jerusalem men tayen.
5 Ngub kismi o naom saren ukl mend ngo pibi hasao tomb mbini bao boroklwaebe kaoklbir nao paokl poklbur pismaol, aol Karason sem ngo baeben di mbinin ten nongnas di mbini hambun ora nao walakl ibismil, naom and te ngol haklbir ib mare bor pobur kismaon nao hambun sul tumu saor ha ber munubur Ngaor bo kao kalismao.
5 Baise bairi ama na fur yomanin tit, ai veya baib ufunamaim, ai hamiyih aki ai ef arura’ah maiye. Bai’ufununayah a’aawah natunatuh etei bairi hinawiy bar merar ai tumar ana tor dones yan are imaim sui ayowen ayoyoban.
6 Ngub Ngaor bor kao paesmao tomb mbini ngo baeben bor ini bao boroklwaebe kaoklbir ib taokaollon honda birismao tomb mbini hambun wakl anda pismi.
6 Imaibo bairi abi’otututuren ufunamaim, wa afe’en ayen, naatu i hai ubar himatabir maiye hin.
7 Ngo tomb nao su and lobokl lobokl Taya ngo bor haklbir taokaollon su and lobokl lobokl aondao Tolemes pobur kismaon, naom su ngo bor Karason sem birismi baeben hondobur, turi homo ki siken bubur naom bao hor mend ngo bor mbini daol haru bao hasmao ora.
7 Taiya’ane wa abai anan i Polemais imaim wa aiyut, nati’imaim taiti baitumatumayah hai merar ayi bairi veya ta’imon ama.
8 Ngo tomb ngon ekera nan wakl taokaollon baoraoklbir su Sisari pismao. Ngub pobur kismaon aol Pilib Ngaoron angal bib ebe kao kaloklao aol ndan anda honda paolismao ora. Mbes aol ngo Njurusalem bor mbinim bisur biyao aol is haoklao haen kismi ndan is haoklao nan o obu ora sisao.
8 Marto ai hamiyih hima aki ana Seseria atit, binanuyan orot Philip ana baremaim bairi ama. Philip i Jerusalemamaim orot 7 hirurubinih i orot ta.
9 Ngo tomb aol ngo obun wane is makl aoli nao biri mend birismil, mbini ngo baebenom di Ngaorom mbinin kone bor kao kalisao ub Ngaoron angal bib ebe ngo tenaolom pangen kao kalo hasmi.
9 I natunatun baibitar etei kwafe’en biyah numih God ana tur orerereb isan ana usar hibai hima’am.
10 Ngo tomb and ngon bao hor kab teb oran bao hasmaol, Ngaoron man mini aol is mend obun imbi Akabas obu su Njuriya haklbir ngo nao hasmaol ibisao.
10 Seseria imaim veya bai’ab na’atube ama’am ufunamaim dinab orot wabin Agabus Judea’ane natit.
11 Ngub obobur aol ngom Paolon hak ler samo hasao o kol mubur, aol ngom obun mbib obun ki aongao kab tanga mbabur kakl, Ngaoron Wesao Ebe Tangarom ngub le. Nju sem mendbor Njurusalem paoloklme baebenom hak ngon aorao ngub munu tanga mbabur, Tenaol Sem Tangarom lin ko kemi po kaloklemi le kisao.
11 Na aki biyai tit basit Paul ana kikir bai i taiyuwin an uman iutatanen naatu eo, “God Anun Kakafiyin iti na’atube eo, Orot iti kikir matuwan Jerusalemamaim Jew sabuw boro iti na’atube isan hinasinaf hinab Eteni Sabuw hinitih.”
12 Naom ngub kisaol pangismao tomb nao Paol daol pibismao baeben di, tenaol su ngo bor paolismi baeben di, nao hambunom Paol nje Njurusalem nao pebe ora ko kao deb deb bismao ora.
12 Aki iti tur anonowar ana maramaim sabuw nati’imaim hima’am bairi ai fefeyan ayai Paul au Jerusalem na isan a’otan.
13 Ngub bismao o obum nao bor kakl, Wao. Asub ko inim de ko nao hibi kho mao sareklem balem? Nao Aorao Aondao Njisesol kone ubur obun imbi aondao bu win ko obun kongon buklwaol, mbinim Njurusalem bor ni ki aongao tanga pa kalabus mao palarim sin di ebe. Ni laem sin di ebe was kisao.
13 Baise Paul iyafuti eo, “Kwa aisim iti na’atube kwao kwarerey ayu dogorou ana babanin kwabitin? Ayu i men buwu fatumu akisin isan abogaigiwasomih, baise Jerusalemamaim Regah Jesu wabinamaim morob isan auman abogaigiwas.”
14 Ngub kisaol naom wakl obun kone u bokelen ko di kao deb deb bu menjao nao kaeb sisaol, Aorao Aondaom obun mbib nen sabeyao ub ora buklao kobur bao waesmao.
14 Yan baikitabirin isan asinaf, baise men karam. Imih aibagun naatu ao, “Regah ana kok na’atube namatar.”
15 Ngo tomb naom bao hor kab teb oran bao habur, naon osisao hakl man man bu baoraoklbir kismaon Njurusalem pismao.
15 Veya bai’ab na’atube nati’imaim ama’am ufunamaim ai sawar abobuna au Jerusalem amisir.
16 Ngub pismao tomb Sisari tenaol Karason sem mendbor di nao har pismao. Ngub pobur naom Njurusalem pindib paesmao tomb mbinim and nao paolukl bismao ngo aol Nesonon anda kemi pismi. Aol ngo obu su Saparas aol sisaol obu mbes ora Njisesol hul ha hasao o sisaol, obum nao obun anda bor paoluklmao ora ko nen sabisao.
16 Seseria’amaim bai’ufununayah afa hinawiyi bairi ana orot Mason ana baremaim atit, iti orot ana tafaram i Cyprus, naatu i auman marasika baitumatumayan matar ma’am.
17 Ngo tomb naom Njurusalem po pindib paesmao tomb Karason sem baebenom nao turi homo oborob obaeming ubuklub kismi.
17 Ayen ana Jerusalem atitit ana veya baitumatumayah nati’imaim hima’am hiyasisir ai merar hiyi.
18 Ngo tomb ngon ekera nan Paol obu aol Njemus hondokl pisaol, nao di haru pismao tomb Ngaoron semon maeb haroklme aol baeben di hambun ora Njemus daol haru obo kiril mba birismil hindismao.
18 Marto Paul bairi ana James a’itin naatu nati ana veya’amaim regaregah ai’in etei nati’imaim hiru’ay.
19 Ngo tomb Paolom mbini hambun turi homo ki siken bubur, obum Tenaol Sem Tangar bor Ngaoron angal bib ebe kao kao akol bu hasaol Ngaorom obu bisur aondao ora bisao tomb, Tenaol Sem Tangar ngo baeben bor di hambun sao oborob ora bisao ub obum arman ngo mbinim pangen kao kalisao.
19 Paul hai merar yi naatu i ana bowabow etei Ufun Sabuw wanawanahimaim God mi’itube ibais bowabow ana tur etei aneika busuruf idudur in yomanin easa’ub.
20 Ngub kao kalisaol pangobur mbinim Ngaor bor tengiyu ko kaoya kismisa. Ngub bubur mbinim Paol bor kakl, Nao haeme o njem di ora hendel ub nao Nju sem andub ora buklhoma iri non bi oram Karasol hul ha hasmao o, wakl mbini ngo baeben hambunom Moseson man ora hem ko men hakol was bu hayem ka.
20 Eo hinonowar ufunamaim etei’imak God ana merar hiy hibora’ara’ah. Imaibo Paul isan hio, “Taiu inaso’ob Jew moumurih na’in thousand ana fofonin hina baitumatumayah himatar. Baise etei’imak tekokok i ofafar hinabukikin hinabosiyasiyar.
21 Ngub beyem ol njem Nju sem mendbor Tenaol Sem Tangaron su bor paoleyem baeben bor inim Moseson man ngo ora tuwabur, inin nas and soklao baebenon di songol pe ha soweb nao bi hae, nao Nju semon man hambun sao bimao nda ub tuwaklwaebe ora ko hael ko, mendborom kakla ngub kam ebemel mbinim angal ngo ora pango hayem.
21 Baise iti’imaim tur i iti na’atube hinowar, O i Jew sabuw iyab nati Ufun Sabuw hai tafaramamaim tema’am kubi’obaiyih Moses ana ofafar i hinihamiy, naatu hai kek hai ar men hina’afuw naatu Jew hai binanakwar men hini’ufunun.
22 Ngub pango ora hayem ol nje enjo ngo bor oba ke ora pangokleming, asub buklmaob? kismi.
22 Aki boro abisa ana sinaf, anayabin o ina ititit a tur i sabuw hinowaraka.
23 Mbinim Paol bor ngub kobur kakl, Pangal. Naom nje ngub ora benin ko nen saboklaom. Aol is makl ngo hayem om Moseson manom bibaebe ke wiyao ub, nim ngo sao ngo sao buklwao ora ko mbinim Ngaoron kongon buklbur mao kismi ora.
23 Imih abisa anao na’atube inasinaf? Orot etei kwafe’en i hai omatanen ta God isan hio baifaro.
24 Ngub bisming mbini ngo baebenom mabaorao haruklemi on njem mbini bisur bubur menjao menjao dob bu kalo, mbinim kongon ngo bimi ub njem di Ngaor Hen Moroklme Anda bor hondaklbur wes wes lu soweb bi haebe ora. Njem mbini ngub bisur buklesi tomb mbinim mabor kongon ngo bu paklemil, mbinin iri ebe pundiklemi. Njem ngub bae sin tenaol hambunom njem ngo buklesi ub hondobur, mbinin kone bor Paol obum Moseson manom ke wiyao ub di bao men hakol bu, bu harekle o obum bu hae lome nda ub kakla lome ko nen saboklemi.
24 Imih o i boro inikofanih bairi kwanan kouksouwen ana yohar wanawanan kwanarun naatu aribuh mafur o inibaiyanih aribuh hinamafur, saise o isa iti’imaim hibifufuwen sabuw boro hinaso’ob nati tur i baifuwen, anayabin i hiso’ob o i ofafar kubi’ufunun.
25 Aoh, naom mbes Tenaol Sem Tangar ngo Karasol hul ha hayem baeben bor bas pen kobur ngub kismao. Naom nen sabeyom ub inim ngub ora bibaebe. Mbinim ne noklme sao baeben hambunon kaoya lome sao bor ne kaloklemi on oran nao noklwaebe ora. Mende di iri hae sem hambun saon ibao nao noklwaebe ora. Mend di ibao baoraoklao sao sem ibao bao ber beklae nao noklwaebe ora. Mend di ini tenaolom paes nao puklwaebe ora ko bas ngub pen kismao ko, Ngaoron semon maeb haroklme aol baebenom Paol bor ngub kismi.
25 Baise Ufunane sabuw baitumatumayah isah, aki fef ta ai yafar in hai tur a’owen bay uma matamatar isah hisisibor men hinaa, masanuw rara auman men hinaa, o for sikah birabir men hinaa naatu men hina’in hinisesebar kwanekwan.”
26 Ngub kismil ngon ekera nan Paolom aol is makl nda kemi pobur kisaon, Ngaorom mbinin angal pangen ko mbini is makl ndam wes wes lu soweb bi hasmi ub obu di mbini daol haru ngub bibir, obu Ngaor Hen Moroklme Anda hondaesesa. Ngub hondabur kisaon Nju semom bismi ub Paolom baolum aol Ngaor Hen Moroklme Anda ngon anda birismi baeben bor naom ngo soweb bi haraoklaom ub oran, naom saren ukl bombor ora pibi haklao tomb ora bu kowes buklmaol, naom Ngaor bor mabaorao haoru kaloklmao ko kao kalisesa.
26 Marto Paul orot buwih bairi hai binanakwar eo na’atube kousouwih isan hirun, orot kwafe’en hikukusouwih i auman kusouw. Imaibo i na Tafaror Bar hai tur eowen veya biy boro kouksouwen ana yomanin nasawar naatu siwar orot ta’ita’imon isah hinasibor.
27 Ngo tomb bao hor haoklao ngo ndi tibaesmi nda teb sisao tomb Nju sem mendbor su Esiya hakl ibismi o, Paol obu Ngaor Hen Moroklme Anda ngon andaon birisaol hondobur mbinim tenaol aondao ngo hasmi nda baebenon kone bor sukl sukl mao ba, mao birbiya angal aondao bu ora kobur kakl,
27 Kousouwen in fur ta’imon yomanin tit baisawarinamih auman Jew sabuw afa Asia wanawanane hina hima’am Paul Tafaror Baremaim hi’itin. Sabuw kou’ay gagamin na’in hikura’ara’ahih himisir Paul bain bai’a’afiyin isan hinunuw,
28 Isreyel aol o hakl o, ini hambun pen ora aol ngo men haemin ubuklub. Aol ngom su Isreyel tenaol hambun di, Moseson man wiyao nda ub di, Ngaor Hen Moroklme Anda ngo di, ngo baeben hambun ora men mbaklbur, tenaol su hambun bor paoleyem baeben hambunom pangen mao kho sa angal was bam akol bu haraoklao. Mend di obum Tenaol Sem Tangar mendbor Ngaor Hen Moroklme Anda ngol kemi ebenel, Ngaoron and komb bi ebe ngo di dol mao haen ko kho mao sabur, obu ngo hae o kismisa.
28 hitar koukuw hi’af hio, “Israel Oro’orot kwana kwaibaisi! Iti orot efan etei remor ana bai’obaiyenamaim it ata sabuw isah tur kakafin maiyow eo, naatu ata ofafar baihamiyin isan eo’o, naatu iti Tafaror Bar wabin ebi’afiy. Naatu kakafin gagamin anababatun sisinaf i kwana’itin, Ufunane Sabuw buwih hina hirun ata Bar Gagamin gubagub tibitin.
29 Mbinim mbes Paol hesa Ebeses aol Topimas kab mbibi haru and lobokl lobokl ngo bor hasbil hondobur, Paolom aol ngo Ngaor Hen Moroklme anda ngon kemi hondayao ko nen sabobur angal ngo kismisa.
29 (Iti na’atube hio anayabin Trofimus, Ephesusine nan hairi nati bar merar gagaminamaim Paul bairi hima hireremor hi’itih, naatu hinot i hibuwih bairi Tafaror Bar ana efanamaim hirun.)
30 Ngub kismil tenaol su and lobokl lobokl aondao Njurusalem ngo bor birismi baeben hambun ora burir biyu sob aondao bu ora kao kobabur, akl ora obo kiril mbabur mbinim Paol Ngaor Hen Moroklme Anda ngo andaon men ha munu soklo taokl dera pibismisa. Ngub bismi tomb ngo baebenon mendborom and ngon tiriyao baeben penar bu bo mba kimb bismisa.
30 Nati bar merar gagamin ana sabuw etei kura’ara’ahih nan ufun hinunuw hitit Paul hibai hitain kwekwekwetar hitit Tafaror Bar gagamin ufunane hire. Naatu marta’imon etawan hihir.
31 Ngub bubur kismin mbinim Paol pe paen luklbur bismi o, Orom semon ami maomb bo haraoklao aol aondao om, Njurusalem ngo hambun bor tenaol hambunom sob aondao bu ora kobur birbiyam birbiyam be kismil pangisesa.
31 Paul hita’asabunimih hibiwa’an, baise tur marta’imon nunuw Rome baiyowayah hai ukwarin nowar Jerusalem wanawanan i uruw giririf mamatar.
32 Ngub pangobur kisaon aol ngom penar bu ora ami maomb bo haroklme aol mendbor di ami baebenon mendbor di ngo baeben kemi akl was pobur, tenaol aondao ngo sob kam kam bi hasmi nda bor pismisa. Ngub pismil tenaol aondao ngo hasmi baebenom ami sem ngo ibismi nda hondobur, Paol sob kam kam bu lurukl hasmi nda wakl nao li bao waesmisa.
32 Matan kabiy baiyowayah orot afa hai ukwarih bairi buwih hinunuw hire kou’ay wanawanah hirun, sabuw kakafih baiyowayah hai orot ukwarih bairi hinan hi’itih Paul hirabirab hihamiy.
33 Ngo tomb ami maomb bo haraoklao aol aondao ndam Paol ngo lurukl hasmi ndal po Paol men habur kisaon, obun ami nda baeben bor inim aol ngo sen ya ukl kabom ki munu tanga paklaob kisesa. Ngub kobur obum tenaol aondao ngo hasmi nda baeben bor kakl, Aol ngo obu aeb e? Obum asub baonaob ko? ne misesa.
33 Baiyowayah hai ukwarin na Paul biyan tit bai ana orot uwih chain rou’ab hibow hifatum, imaibo ibatiyih, “Iti orot i yait naatu abisa sinaf?”
34 Ngub kisaol tenaol aondao ngo hasmi baebenon mendborom angal haru kao kao bubur angal tangar ub kismisa. Ngub bismi tomb mendborom di mbinim angal haru kao kao was bubur, mbinim armend sisao was kao kao bu angal erer andub ora kismil, ami maomb bo haraoklao aol ndam ngon te pangokl buwabur kisaon, obum ami baeben bor aol ngo nao ami semon maomb bo haroklmao anda yu ngon kemi yin puklub kisesa.
34 Sabuw kou’ay wanawanan hibatabat asir hi’af hi’o kwanekwan, baiyowayan ukwarin sawar yabin abisa isan mamatar nowar gewasomih biwa’an men karam, anayabin uruwane ra’at imih baiyowayah iuwih Paul hibai hirun baiyowayah hai bar hiyari’y.
35 — ausente —
35 Paul hibai hirun wawanamaim hitit rakit sabuw hiturafef hi’itin, basit baiyowayah Paul hibora’ah hi’abar.
36 — ausente —
36 Sabuw ufuh hitarkoukuw hina hio, “Kwa’asabun emorob!”
37 Ngo tomb mbinim Paol obu mbini ami semon maomb bo haroklme anda ngon taokl hondaklbur bismil, Paolom ami maomb bo haraoklao aol aondao ngo bor Ngirik angal kobur kakl, Nim nje bor angal kang mend kao njun be? kisesa. Ngub kisaol ami semon maomb bo haraoklao aol ndam kakl, Wao. Nje di Ngirik angal pange sene ka.
37 Paul hibai baiyowayah hai bar hirur auman baiyowayah hai ukwarin isan eo, “Karam boro tur ta atao itanowar?” Baiyowayan hai orot ukwarin Paul ibatiy, “O Greek tur iso’ob?
38 Nje Isib aol ngo nao ami sem bor saond bu njuklbur, obun saond bimi aol is 4,000 andub ora su tenaol nao biri bor kemi pisao nda inj sene ye? kisesa.
38 O men Egypt orot iti boro’omo sabuw 4,000 baiyow kwanekwaneyah ibow arar yan itit gawan isan ibirakit wari’en?”
39 Ngub kisaol Paolom obu bor kakl, Inj ka. Ni Nju sem ora hael, ni su Silisiya aol ora yaol, ninao su and lobokl lobokl aondao Tasas yao. Ni su and lobokl lobokl aondao ngo bor hakl obowao ngao, nim tenaol hambun bor angal kang mend kao kalon be? ko kao deb deb bisesa.
39 Paul iya’afut eo, “Ayu i Jew orot, Tarsus imaim atufuw Silisia wanawanan, bar merar gagamin ayu i ana matuwan ama’am imih akokok o baibasit ititu sabuw isah atao.”
40 Ngo tomb ami sem maomb bo haraoklao aol ndam ebe kao kal kisaol, Paol obu hanom to bam yin yin bi ngon yu mandaem and tiriyao kombae ngol teka habur, tenaol hambunom henden ko obun ki menyaesesa. Ngub bisaol hondobur mbini hambunom angal nao ke kur kao mbakl pobur sub ora hasmi tomb, obum mbini bor Hiburu angal kobur kakl,
40 Baiyowayah hai orot ukwarin baibasit Paul itin yen wawan afe’en bat umanamaim sabuw etei rutanih etei awah fot, imaibo Paul Hebrew turamaim eo hinowar.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.