Atos 17
Angal Heneng mbuk Ngaoran Angal Bib Hobau Sao ngo wi o (AKH) vs AAI
1 Ngo tomb mbibim and lobokl lobokl Ampipolis hesa Apoloniya kab bor pobur su Tesalonaka pindib paesbisa. Ngub pobur and lobokl lobokl ngo bor Nju semon man pangoklme anda hasaol,
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 Paol obum ngub was bu hasao ub and ngon hondaesesa. Ngub bubur Nju semon hor boroklme bao o ko teb pindib paesao on, Paolom ngo birismi baeben hesa per ab saond bi bi bubur
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Ngaoron mbuk waeb bor wisao ub kao dund bisesa. Ngub bubur Ngaorom Eben Lao Aol obu pibnao tenda no pe paklao o, obu wakl mao enjaklao ke wisao ub tenaol ngo baebenom pangen kao dund bisesa. Ngub bubur kakl, Nim ini bor aol Njises ke ngo arman kao njurukl o, obu Ngaorom Eben Ke Aol ora hayao kisesa.
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Ngub kisaol mendborom angal ngo heneng le ko pangobur Paol Silas kabon sem birismisa. Ngo birismi baebenon mendbor di Ngirik sem birismi o, mbinim Ngaoron man hem ko pang ha was birismil, ngo baebenon andub mendborom angal bib ebe ngo di hem ko pangismisa. Homa ten andub mendbor di ngub bismisa.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ngo tomb Nju sem mendborom ngo bismi sao hondobur Paolom nao men mbaklao ko nen sabo ko homo daongirir kobur, aol el kaol kaol ke baeben obo kiril mbaklaob ko san mismisa. Ngub bubur mbinim and lobokl lobokl ngo baeben hambun bor mao birbiya sob mao kaesmisa. Ngub bubur kismin mbinim Paol Silas kab tenaol hambunon el sol teka haen koklbur es bu mi akol bubur, aol Njesonon anda ha akol bu tiriyao munu nuku tuwa peb bu hindismisa.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 Ngub bubur kismin mbibi es buwaesmi tomb mbinim aol Njeson ngo di Karason sem mendbor di, ngo baeben men habur and lobokl lobokl ngon maomb bo haroklme aol baeben birismi bor munu soklo taokl pismisa. Ngub bubur mbinim maomb bo haroklme aol baeben bor angal aondao bu ora kobur kakl, Aol ngo baebenom su hambun bor khorob was bu, su kho mao sa haroklme ub buklbur mbinim ngubi tomb naon su ngo bor obaebil,
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 aol Njeson ke ngom obun anda bor kaom taokl po u harekle ka. Mbini ngo baebenom tenaol hambunom nao Orom semon aol wesmbao aondao oran man hul was haen kobur, aol wesmbao aondao mende obun imbi Njises hayao ko kao kalo hayem kismisa.
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Ngub kobur kismin mbinim maomb bo haroklme aol baeben di, tenaol aondao ngo obo kiril mba hasmi baeben di, ngo baeben hambunom angal ngo pangismi tomb burir bi munubur ko aondao ora himismisa.
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 Ngub bubur mbini and lobokl lobokl ngon maomb bo haroklme aol baebenom, Njeson di obu daol haru birismi baeben di mbini ngo baeben bor ini kalabus nao paolukl sin, inim mone ngub baeben ora njib ko ndi munu kalismil, ngub kalismi tomb mbinim ini ebe anda puklub kismisa.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Ngo tomb bao ngon nend ko em hundur u mbaesao tomb Karason semom Paol Silas kab and lobokl lobokl Beriya bor penar bu ora puklub ko pen kismisa. Ngub bismil mbibim su Beriya po pindib pabur kisbin, Nju semon man pangoklme anda bor hondaesbisa.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Ngub hondabur hindisbil tenaol su ngo bor birismi baeben non su Tesalonaka tenaol non bi inj, mbini tenaol ebe kone ebe ora wi birismisa. Paolom mbini bor angal bib ebe nda kao kalisao tomb di mbinim oborob ora hem ko pangobur, hor hor Paolom kisao sao heneng wi ub be? nao wi ub keneb ko mbinim mbib Ngaoron mbuk waeb bor es bu hend ha was birismisa.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Ngo tomb tenaol andub ora Nju sem di, Ngirik ten homa ten mendbor andub ora birismi baeben di, Ngirik aol andub mendbor di, ngo baeben hambunom Karasol hul ha hasmisa.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Ngo tomb Nju sem mendbor Tesalonaka paolismi baebenom Paol Beriya bor wakl Ngaoron angal bib ebe ngo kao kalo hae ke pangobur, mbinim Beriya obobur tenaol ngo obo kirilu ber mba hasmi baeben mao birbiya sob mao kaesmisa.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Ngub bismil Karason semom penar bu ora Paol su tangar mende ib kunja marel mend wisao o bor pen kismi o, Silas hesa Tim kab su Beriya ngo bor bao hasbisa.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 Ngo tomb Paol kemi pismi baebenom obu and lobokl lobokl Atenj enderae oral wisao bor kemi po mao haklbir wakl anda bokesmil, Paolom mbini bor kakl, Silas hesa Tim kab bor penar bu ora ngo ni hae ol ubuklub ka lowaebe ko kao weyaesesa.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Ngo tomb Paol obu su Atenj ngo bor Silas Tim kab eben ko bao hondo habur, and lobokl lobokl ngo bor kaoya lome sao tangar tangar andub ora waru mao hasmil hindisao tomb obum hibi kho so hem aondao ora kisesa.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 Ngub hem kobur kisaon obu Nju semon man pangoklme anda hondabur, Nju sem birismi baeben di Tenaol Sem Tangar Ngaoron man hem ko pangoklme baeben di, ngo baeben hambun bor per ab saond bi bi bismisa. Mende di obum and lobokl lobokl ngon tukun, tenaol hambun obo kiril mba ber was bismi homa o bor di pu was bubur, tenaol ngo birismi baeben hesa di ngub per ab saond was bi bi bismisa.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Paolom ngub bubur kisaon Njises wakl mao enjaesao ko tenaol hambunom pangen kao kalisesa. Ngub bisao tomb Epikura sem hesa Sitok sem kabon tisa mendborom Paol kab ngub per ab saond bi bi bubur, ngo haklon mendborom kakl, Aol some non bi angal baehaemen kone ibil sao hakl ko mango hae ngom, nao bor asao was kao njuklaob? kismisa. Ngub kismi tomb ngo haklon mendborom kakl, Obun kaoya lome sao tangar tangar on man mendbor nao kao njuklao ye? kismisa.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 — ausente —
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 — ausente —
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 Ngo tomb mbini Atenj tenaol di, mbini su tangar tenaol mendbor Atenj ngo bor obo hasmi baeben di, mbini hambunom hor hambunon mbinin kongon hobao sao o di nao bi tuwabur, mbinim baehaemen angal wen pange ngo pangismi on was obo kiril mba kao kao bu burubur, Paol bor di njem angal ngon te kao dund bi ko kao kal was bismisa.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 Ngub bismil Paolom angal ko boroklme homa Ariyopakas ngo bor ngo obo kiril mba birismi baeben bor tekabur kakl, Atenj aol o hakl o, inim kaoya lome sao bor kaoya ko man ko hayem ub, tangar tangar ub was hem ko kaoya ko hayem ka.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Nim inin and lobokl lobokl ngon hambun bor akol akol bu handam pobowa tomb inin kaoya lome sao baeben hambun sao hondowao o, inim kaoya ko mabaorao haoroklme to bombor mend di hondowao tomb angal ngub waeb bu wismi. KAOYA LOME SAO NGO NAOM NAO HENDE MEND YAO ko waeb bu wismi sal hondowao ora kisesa. Ngub kobur kakl, Inim bombor ngo kaoya lome on te nao hendebur, inim baehaemen ngo kaoya lome o hayao ub nim ini bor ngubi tomb kao njun ub pangoklwaebe.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 Ngaor ngo obum su di su ngo bor hambun sao ngo werekle sao baeben di obum was warisaol, obu yu heben hesa su ngo kabon Aorao Aondao ora hayao. Ngub hayaol obu aondao yubu ora habur, tenaolon kim warubur kaoya lome sao anda bor obu nao birib se ora hayao.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Mende di obun mbib ora nao tenaol hambun ngo hayom ub hamun ko haebeb tuwamun ko warubur, nao bor hambun sao taol bu njisaol, obum menjao heb homo tenaol bor obu bisur bu njib nao kaeb se hayao ora.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 Obum aol is bombor ora warisao om was tenaol sem hambun ora pind bilin kobur kisaon, mbini sem ngo baeben ngo tomb pind biklemi ko hondobur, mbinin sem paoluklemi sisao su tomb u bara man man bu waesesa. Ngub bubur kisaon tenaol andub ora su hambun bor paolu hes pelen kisesa.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 Obum tenaolom obu henden ko ngub bisaol, mbinin konem ni ebe mao bemberam bemberam bu hend waklemi ko nen sabisesa. Heneng ora Ngaor obu enderael ora inj, nao hayom ol teb so ora hayao ka.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 Ngub nen sabobur aol mondom di ngub kisao.
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Ngub kobur kakl, Nao obun nongnas harum sin, tenaolom mbinin mbib han ngol di han silba di han heneng di, tenaolon kaoya lome sao mbinin kim woroklme ub Hambun Saon Aorao obu ngubi hayao ko nen nao sobemin ora.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 Nao tenaolom mbes kon nao wibur obobor nen nao sabismao tomb, Ngaorom naom ngo sao hakl ngub bao bu hamun waesao o, ngubi tomb obum tenaol su hambun bor paoleyem baeben bor inim khorob bismi sao tuwabur kone baol monoklwaebe keyao ora.
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 Ngub kobur keyaon obum bao bombor ora menden ngo sao buklao ko ndi tibabur, obum aol is mend bember ha haen kisao om, tenaol khorob bimi baeben hesa oborob bimi baeben kab oborob ora taol bu kobaklao. Obum heneng ngub buklao ko tenaol hambun henden muwalobur aol ngo bember ha haen kisao o, obu pe paesao o wakl mao enjaesao ora ko, Paolom ngub kisesa.
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Aol mend pe paesao o wakl enjisao ko ngub kao kalisaol pangobur, mendborom Paol kir ko maobowaesmi o, mendborom Paol bor njem angal ngo kal on mabor wakl naom oborob ora pangaomun kao njenin ora kismisa.
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Ngo tomb mbini bao birin Paol obu paokl pisesa.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Ngub pisao o tenaol mendborom Karasol hul ha habur Paolon sem birismisa. Ngo baebenon aol is mend obun imbi Dayonisiyas sisaol, obu obo kiril mba boroklme homa Ariyopakas bor kone kikil bi aol ngo obo kiril mba buru hasmi ndan is mend sisaol aol ngo obu di, ten is mend obun imbi Damaris kismil ten ngo di, tenaol mendbor di mbini ngo baeben Paolon sem birismisa.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.