Romanos 2

Godɨndɨ Hoafɨ (AGG) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ranɨmboane asu nindou dɨdɨyei nindou ŋgorümbo papɨ-hoafɨrɨhündüranɨ, se ŋgɨrɨ ro hütiyefɨpoanɨ mbɨsei. Ŋga se ŋgorümbo papɨ-hoafɨrɨhündüranɨ se sɨhei-fimbo amboanɨ papɨ-hoafɨrühɨ arɨhündɨ, nɨmboe se ranɨ moatükunɨ ai rawarɨhindɨ ra sapo se-amboanɨ rawarɨhindɨ ranɨmbo wambo.
1 Meu amigo, não importa quem você seja, você não tem desculpa quando julga os outros. Pois, quando você os julga, mas faz as mesmas coisas que eles fazem, você está condenando a você mesmo.
2 Nindou sapo moaruwai hohoanɨmo rahurai rawarɨhindɨ ranaheimbo God ai papɨ-hoafarandürɨ, ŋga ahandɨ yɨbobofe hohoanɨmo ra mbumundɨ saf-ane, ra sɨhɨrɨ fɨfɨrɨhundɨ.
2 Nós sabemos que Deus é justo quando condena os que fazem essas coisas.
3 Ŋga se nindou bɨdɨfɨrambo ai hohoanɨmo rahurai hohoanɨmoayu ranahambo papɨ-hoafɨrɨ-hündühaneisɨ, ŋga se-amboa sɨheihoarɨ ranɨ hohoanɨmo rahurai rarɨhindühanei, ŋga se nüŋgurɨhi ranahambo hohoanɨmo-yeihɨyeia? Asu se Godɨndɨ yɨbobofe tüküfeyowambe ra aboedambo-ndahumboyefɨ seimboyei?
3 Mas você, que faz as mesmas coisas que condena nos outros, será que você pensa que escapará do julgamento de Deus?
4 God ai sɨheimbo hohoanɨmo aboedɨ safɨ hohoanɨmoyundürühɨ sɨheimbo nɨmai yɨbobofe-ndürɨkoate gedühɨ hɨfandarandürɨ. Ŋga ahandɨ hohoanɨmo ra se moanane seimboyei? Godɨndɨ aboedɨ hohoanɨmo ra sɨheimbo dɨdɨboado-fendüranɨ asu se hɨhɨrɨfe ahambo süŋgufimbo-hündamboane, ŋga se ranahambo moai fɨfɨrɨhindɨyo?
4 Ou será que você despreza a grande bondade, a tolerância e a paciência de Deus? Você sabe muito bem que ele é bom e que quer fazer com que você mude de vida.
5 Ŋga se afɨndɨ-afɨndeimb-anei asu ŋgɨrɨ sɨhei moaruwai hohoanɨmo ra hɨnɨŋgɨndɨhindɨ. Mamɨ ranɨ hohoanɨmo süŋgu Godɨndɨ-mayo ŋgɨnɨndɨ hamɨndɨ hohoanɨmo ra sɨheiwamɨ papɨrɨhündühɨ nou-anei. Asu se süŋgunambo God ai ŋgɨnɨndɨndühɨ ahandɨ mbumundɨ hohoanɨmo süŋgu yɨboboreandambe anɨmbo ranɨ-sɨmboanɨ weindahɨ tükündɨfeyoanɨ asübusümbɨ hohoanɨmo ra ndahümündimboyei.
5 Mas o seu coração é duro e teimoso. Por isso você está aumentando ainda mais o castigo que vai sofrer no dia em que forem revelados a ira e os julgamentos justos de Deus,
6 Ŋga nindou mamamɨ nɨne-moatükunɨ ai rawarɨhindɨ ranɨ sɨmogodɨhümbo anɨmbo God ai aheimbo yɨbobondearümbui.
6 pois ele recompensará cada um de acordo com o que fez.
7 Nindou bɨdɨfɨrɨ dɨdɨyei aboedɨ hohoanɨmo ra süŋguarühɨ hei ana, sapo God sɨhefɨmbo ndürɨ adükarɨmboane asu sümbokoate yaŋgɨrɨ nɨŋgombo ranane muŋguambo ranɨ-moatükunɨ mbɨsemuna seimboanei rawarɨhindɨ. Nindou rahurai ranaheimbo-anɨmbo God ai yaŋgɨrɨ koadürümbo nɨŋgoweimbɨ ra dagadürɨmbui.
7 Deus dará a vida eterna às pessoas que perseveram em fazer o bem e buscam a glória , a honra e a vida imortal .
8 Ŋga asu nindou bɨdɨfɨrɨ dɨdɨyei ai ahei fimbo yaŋgɨrɨ hohoanɨmoyeihɨ anɨhondü hohoanɨmo ranahambo yɨboaruko-rühindühɨ asu nɨne hohoanɨmo moaruwai meŋgoro ra süŋgufembo hohoanɨmoayei ranaheimbo-anɨmbo God ai ŋgɨnɨndɨndühɨ tɨŋɨrɨfo afɨndɨ dagadürɨmbui.
8 Mas fará cair a sua ira e o seu castigo sobre os egoístas e sobre os que rejeitam o que é justo a fim de seguir o que é mau.
9 Ranɨ-sɨmboan-anɨmbo nindou muŋguambo sapo hohoanɨmo moaruwai meŋgoro süŋguarɨhi hei ranaheimbo tɨŋɨrɨfo-ane asu asübusɨ afɨndɨ ranane ranɨ-moatükunɨ ra dagadürɨmbui. Ranɨ-moatükunɨ ra Sudahündɨ aheimbo-so boatei tükündɨfendürɨ mbundambo-anɨmbo asu süŋgunambo muŋguambo nindou amurɨ-mayei aheimbo-so amboanɨ tükündɨfendürɨmboe.
9 Haverá sofrimentos e aflições para todos os que fazem o mal, primeiro para os judeus e também para os não judeus.
10 Ŋga asu nindou muŋguambo dɨdɨyei ai sapo hohoanɨmo aboedɨ ra-süŋguarɨhindɨ ranaheimbo-anɨmbo God ai ahandɨ hɨmboamupui-randeimb-ane, ndürɨ adükar-ane asu ŋgusüfo afurɨfe kife-ane muŋguambo ra dagadürɨmbui. Ranɨ-moatükunɨ ra Suda aheimbo boakorɨ dagadürɨ hayambo-anɨmbo asu nindou amurɨ-mayei ranaheimbo amboanɨ dagadürɨmbui.
10 Mas Deus dará glória, honra e paz a todos os que fazem o bem, primeiro aos judeus e também aos não judeus.
11 God aiana ŋgɨrɨ nindoundɨ sɨrɨ ranahambo hohoanɨmondu, ŋga muŋguambo mamɨ hohoanɨmo süŋgu türüfoa-reandürɨhani yɨboboareandürɨ arandɨ. Ŋga nɨne-moatükunɨ nindou ai rawarɨhindɨ ranɨ-süŋgu yaŋgɨrɨ anɨmbo ai türüboadeandühɨ yɨbobondeambui.
11 Pois ele trata a todos com igualdade.
12 Ŋga nindou dɨdɨyei Mosesɨndɨ-mayo ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranahambo fɨfɨrɨfekoate-mayei-aneisɨ, ŋga moaruwai hohoanɨmo süŋgurɨhindanɨ God ai ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranahambo hohoanɨmokoate-nduhü aheimbo randeandüra awandɨhehimboyei. Asu Suda ai ahɨnümbɨ hohoanɨmo fɨfɨrɨhindɨsɨ, ŋga asu dɨdɨyei moaruwai hohoanɨmo süŋgurɨhindanɨ ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranɨ-süŋgu yɨbobondearümboe.
12 Todos aqueles que pecam sem conhecer a lei de Deus se perderão sem essa lei; mas todos aqueles que pecam conhecendo a lei serão julgados por ela.
13 Ŋga nindou dɨdɨyei ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranahambo hɨmborɨmayei ranɨ-yeipoanɨ ai Godɨndɨ hɨmboahü aboedɨ mbumundɨ nindou anɨmboei, ŋga wanɨ. Ŋga nindou ai ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranai hoafɨmayo ranahambo süŋgurɨhindühɨ rawarɨhi hei ranai-anɨmbo Godɨndɨ hɨmboahü aboedɨ mbumundɨ nindou tükündahimboyei.
13 Porque as pessoas que Deus aceita não são aquelas que somente ouvem a lei, mas aquelas que fazem o que a lei manda.
14 Ŋga nindou Suda-yafe ndɨfo aiana moai ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra fɨfɨrɨhindɨsɨ, ŋga bɨdɨfɨrɨ ai moanɨ ahei hohoanɨmonambo yaŋgɨrɨ aboedɨ moatükunɨ ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranai hoafɨmayo ranɨ-süŋgu-anei ratüpurɨyei arɨhündɨ. Ai ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra fɨfɨrɨfekoate-ayei amboanɨ asu ai aboedɨ hohoanɨmo ra aheihoarɨ purɨhümündihü hohoanɨmoyeihanei.
14 Os não judeus não têm a lei. Mas, quando fazem pela sua própria vontade o que a lei manda, eles são a sua própria lei, embora não tenham a lei.
15 Ranɨ hohoanɨmo ai ranɨ-süŋgurɨhi hohoanɨmoyei arɨhündɨ asu ahei aboedɨ hohoanɨmo ranai-ane ahei ŋgusüfoambe ahɨnümbɨ hohoanɨmo sürü apaiaro ranahambo nafuiarandɨ. Ranɨyei asu ahei ŋgusüfoambe ranai-amboanɨ ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra purarɨhümündi ranahambo nafuiayo, ŋga ŋgoambo yiboarukureandürɨ asu ŋgoambo ndoreandürɨ randühane.
15 Eles mostram, pela sua maneira de agir, que têm a lei escrita no seu coração. A própria consciência deles mostra que isso é verdade, e os seus pensamentos, que às vezes os acusam e às vezes os defendem, também mostram isso.
16 Yɨbobofe si ra tüküfe sɨmboan-anɨmbo muŋgu-moatükunɨ sapo rahurai hamɨndɨ nindou aheimbo-so tükündɨfendürɨmboe God ai Sisas Kraisɨndɨ warɨ-süŋgu nindou-yei hohoanɨmo dɨbo meŋgoro ra türüboadeandühɨ yɨbobondea-ndürɨmbui. Hoafɨ yahurai ranane ro sɨheimbo aboedɨ hoafɨ hoafayahɨndürühɨ bokarɨhehe arɨhandɨ.
16 E, de acordo com o evangelho que eu anuncio, assim será naquele dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgará os pensamentos secretos de todas as pessoas.
17 Asu se nüŋgu-mandahia? Se hoafɨyeihɨya, roana Suda-anefɨ, ŋga ranɨmbo-hündambo ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra fɨfɨrarɨhundɨ ranɨmbo wambo Godɨndɨ yɨbobofeambe sɨhefɨmbo aboedambo-ndeamunümbui asei. Asu se ro-anefɨ Godɨndɨ nindou-ayefɨ sei hehi ranahambo borɨyei arɨhündɨ.
17 O que dizer de você? Você diz que é judeu, confia na lei e se orgulha do Deus que você adora.
18 Sapo se ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra yamundɨhi mburɨhü fɨfɨrɨhi hehimbo wambo God ai nɨne aboedɨ hohoanɨmo-ane ehu ra fɨfɨrarɨhindɨ asu mbumundɨ hohoanɨmoayo ranahamboane yifirayei.
18 Você sabe o que Deus quer que você faça e aprende na lei a escolher o que é certo.
19 — ausente —
19 Você tem a certeza de que é guia dos cegos, luz para os que estão na escuridão,
20 — ausente —
20 orientador dos que não têm instrução e professor dos jovens. Você está certo de que encontra na lei a apresentação completa do conhecimento e da verdade.
21 Se nindou bodɨmondambo yamundarɨhindürɨ ana, asu nɨmboe sɨhei fimbo yamundɨfekoate-ayeia? Se hoafɨyeihɨya, se hümbuhünɨpoanɨ, asei-anesɨ, ŋga asu se ra sɨheihoarɨ hümbuhünɨyeihɨyei wanɨyei?
21 Você, que ensina os outros, por que é que não ensina a você mesmo? Se afirma que não se deve roubar, por que é que você mesmo rouba?
22 Se hoafɨyeihɨya, se nɨmorehɨ sɨsɨhɨmo, nindowenihɨ bɨrabɨrɨpoanɨ, asei-anesɨ, ŋga asu se sɨheihoarɨ ra raweyahindühɨyei wanɨyei? Se sɨsamɨ god ranahambo yiboarukoarɨhündɨsɨ, ŋga asu se sɨsamɨ godɨndɨ worambeahɨndɨ napo hümbuhünɨyei rɨhündai wanɨyeiai?
22 Se você diz que não se deve cometer adultério, por que é que você mesmo comete adultério? Você odeia os ídolos, mas rouba as coisas dos templos.
23 Se ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranahambo ro fɨfɨrɨhumboanefɨ seihü ranahambo borɨyei rɨhündühaneisɨ, ŋga se hohoanɨmo ra süŋgufekoate-yeihɨ asu rananɨmbo se Godɨndɨ ndürɨ moaruwaimbo-rɨhindühɨyei wanɨyei?
23 Você se orgulha de ter a lei de Deus, mas você é uma vergonha para Deus porque desobedece à sua lei.
24 Ŋga ranahambo Bukambe hoafɨ ranai yare hoafɨyowohü yahoya, ‘Suda sɨhei süŋguna nindou ŋgorü sɨrɨhündɨ ranai Godɨndɨ ndürɨ ranahambo moaruwaimborɨhi hoafɨyei arɨhündɨ,’ meho.
24 Pois as Escrituras Sagradas dizem: “Os não judeus falam mal de Deus por causa de vocês, os judeus.”
25 Asu Suda se ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranahambo süŋguarɨhi hei ana, sɨhei hoearɨ kefe tɨrɨhefe hohoanɨmo ra mbumundɨ saf-ane. Ŋga asu se hohoanɨmo ranahandɨ süŋgufe hokoate-yeianɨ hoearɨ kefe tɨrɨhefe hohoanɨmo ranai refekoate hɨmbondeimboyei.
25 A circuncisão tem valor se você, que é judeu, obedecer à lei; porém, se não obedecer, é como se você não tivesse sido circuncidado.
26 Asu nindou ŋgorü sɨrɨhündɨ sapo dɨdɨyei ahei fihoearɨ ra kefe tɨrɨhefekoate-aneisɨ, ŋga asu ai ranɨ ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra süŋguarɨhi hei ana, nindou ranaheimbo God ai nindou ranai ana fihoearɨ kefe tɨrɨhefimbɨ hɨmboyeimboanei mambüsɨyo?
26 E, se um homem que não foi circuncidado obedecer aos mandamentos da lei, Deus o tratará como se ele fosse circuncidado.
27 Yɨnɨ, asu Suda seana ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra Bukambe mbeŋgorɨndürɨsɨ asu sɨhei fihoearɨ kefe tɨrɨhefe hohoanɨmoyeimb-aneisɨ, ŋga asu se ahɨnümbɨ hohoanɨmo ranahambo süŋgufekoate-yei arɨhündɨ. Ŋga nindou ŋgorü sɨrɨhündɨ aiana moai ahei fihoearɨ karɨhi tɨrɨhehi rɨhündɨsɨ, ŋga asu ahɨnümbɨ hohoanɨmo ra süŋguarɨhindɨ ana, nindou rahurai ana ahei aboedɨ hohoanɨmonambo sɨheimbo papɨ-hoafarandürɨ.
27 Assim vocês, judeus, serão condenados pelos não judeus, pois vocês desobedecem à lei apesar de terem essa lei escrita e de serem circuncidados, enquanto que os não judeus obedecem à lei, embora não sejam circuncidados.
28 Ŋga nindou ai moanɨ fi yaŋgɨrɨ Sudahünd-ani ranai ana Suda hondüyopoanɨ. Asu fihoearɨ kefe tɨrɨhefe hohoanɨmo hondü ranana moanɨ fi ranahambo hohoanɨmo yaŋgɨrɨyopoanɨ.
28 Portanto, eu pergunto: quem é judeu de fato e circuncidado de verdade? É claro que não é aquele que é judeu somente por fora e circuncidado só no corpo.
29 Ŋga nindou düdi ai Godɨndɨ-mayo moatükunɨ ra ahandɨ ŋgusüfoambe amarondo ana, ai Suda hond-ani. Fihoearɨ kefe tɨrɨhefe hohoanɨmo hondü ranana ai ŋgusüfoambeahɨndɨ hohoanɨmo yaŋgɨr-ane. Ranɨ hohoanɨmo ranana moanɨ fimbo hohoanɨmoyopoanɨ, ŋga Yifiafɨndɨ hohoanɨmo-ane. Nindou rahurai ai nindouyei hɨmboahü ndürümbɨ adükarɨyopoanɨ, ŋga Godɨndɨ hɨmboahü ndürümbɨ nindou-ane.
29 Pelo contrário, o verdadeiro judeu é aquele que é judeu por dentro, aquele que tem o coração circuncidado; e isso é uma coisa que o Espírito de Deus faz e que a lei escrita não pode fazer. E o louvor que essa pessoa recebe não vem de seres humanos, mas vem de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.