Mateus 6

Godɨndɨ Hoafɨ (AGG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Sisas yahuya, “Se hɨbadümbo! Se sɨhamundɨ aboedɨ ratüpurɨ ra nindou hɨmboahü randundanɨ asu nindou ai hoeindɨhimboyei, ŋga yowanɨ. Se ra süŋgu yaru randundanɨ ana, asu se ŋgɨrɨ aboedɨ takɨnɨ moatükunɨ sɨhamundɨ Ape sünambe amarundɨ-mayo ra ndowandümo, ŋga wanɨ.
1 “Yate nanub, men iti baifa’i isan a bowabow gewasih sabuw nahimaim kwanabowamih, nati na’atube kwanasisinaf na’at, Tamat maramaim boro men a baiyan nitimih.
2 Ranɨmboane asu se nɨnɨ-moatükunɨyo nindou napokoateyeimbɨ ranaheimbo saimbo mbɨsafɨmbo ana, asu se nindou ŋgorümbo yɨnafoaimbohündambo, Se wambo horombondafo ŋgafanɨ anɨmbo nindou muŋguambo hoeimbɨrɨhindɨramboane, mbɨsamboyafɨ. Se nindou yafuiyambo horombo aho nou refe weindahɨ weindahɨyo hopoanɨ sapo yimbu yafambeimbɨ nindou ai rawarundɨ nou. Nindou ranai Suda-yafe rotu worambe asu nafɨ bogorɨ süŋgu yɨnafoai tütüru houmbo homo-arundɨ, ŋga se ai rarundɨ nou refepoanɨ, ŋga yowanɨ. Nindou ranai rawarundɨ ranana sapo nindou amurɨ ranai yɨhoefɨmboya, Aiana moanɨ nindou aboedɨ hamɨndanemo, mbɨseiya yahomombo-anemo rawarundɨ. Ro sɨhamumbo anɨhondümbo-anahɨ hoafayahɨ nda, nindou ranai ana takɨnɨ ahamundɨ ra ai ndeara sowandümombo-anemo.
2 “Imih veya ta akir wairafin sawar inabitin men inakurereb sabuw etei hinanowaramih, men sabuw wanawanah rerekabih Kou’ay Bar wanawanan, naatu ef gagamih yahimaim sabuw itih baifa’ih isan tisisinafube kwanasinafumih, anababatun a tur ao’owen, nati sabuw i boro men hai siwar ta God nitihimih.
3 Ŋga asu se nindou napokoateyeimbɨ ranahambo farɨhefimbo hohoanɨmondafühɨ ana, dɨbo anɨmbo ahambo fandɨhaworɨ asu sɨhafɨ fikɨmɨnɨndɨ-amboanɨ nɨne-moatükunɨ se rawarowandɨ ranɨmbo ai fɨfɨrɨfekoatembeyeiamboane.
3 Isan imih akir wairafin inabibais, wa’iwa’iramaim inibais, saise a’of iti sisib ema’am men naso’ob o abisa kusisinaf.
4 Ranɨmboane asu sɨhafɨ saimbo hohoanɨmo ra dɨbo yaŋgoromboane. Rananɨmbo asu sɨhafɨ Ape sapo nɨnɨ-moatükunɨ dɨbo eŋgoro ra hoeireandeimbɨmayu ranai sɨmborɨ sɨhambo takɨnɨ masɨhendɨ-mayo ra daganɨnɨmbui.”
4 Iti sawar i wa’iwa’iramaim inasinaf, saise Tamat maramaim o abisa wa’iwa’iramaim isisinaf na’iti boro a baiyan nit.
5 “Se Godɨmbo dɨdɨbafɨndafundühɨ sapo yimbu yafambe hoafümbɨ nindou rawefundɨ nou randafumboemo. Ranɨ nindou ana muŋguambo nindou ai yɨhoefɨmbo hoeimbɨrɨhimuna yahomo houmbo-anemo. Suda-yafe rotu worɨ muŋguambo asu nafɨ tüküfihɨ aho ra botɨyafu weindahɨ nɨŋgomombo Godɨmbo dɨdɨbafɨmbo hohoanɨmoyomondühanemo. Ro sɨhamumbo anɨhondümbo-anahɨ hoafayahɨ, nindou ranai ana takɨnɨ ahamundɨ ra ai ndeara hɨfɨ ndanühünda sowandümombo-anemo.
5 “Naatu yoyobanamih men wanawanah rerekabih tisisinafube, kwanasinafumih, anayabin i tekokok Kou’ay Bar wanawanan hinabat hinayoyoban, o ef na’ih awah kaukusebamaim hinabat hinayoyoban, saise sabuw hina’itih, baise anababatun a tur ao’owen, nati sabuw hai baiyan i hibaika.
6 Ŋga asu se dɨdɨbafɨfembo mbɨsafombo ana, se worɨ safambe keboao ŋgüfɨ yipurɨ pando hawambo anɨmbo sɨhafɨ Ape moanɨ dɨbo amaru ranahambo dɨdɨbafɨndafoandɨ. Rananɨmbo asu sɨhafɨ Ape sapo nɨne-moatükunɨ dɨbo eŋgoro ra hoeireandeimbɨ-mayu ranai sɨmborɨ sɨhambo takɨnɨ daganɨnɨmbui.
6 Baise o yoyobanamih a bar inarun, etawan inahir, Tamat wa’iwa’iramaim ema’am isan inayoyoban, naatu Tamat abisa wa’iwa’iramaim isinaf i’itin boro a baiyan nit.
7 Se dɨdɨbafɨndafundanɨ Godɨmbo fɨfɨrɨfe-koateyeimbɨ nindou rawarɨhindɨ nou randafundümboemo, ŋga yowanɨ. Nindou ranai Godɨmboya, Ai yɨhoefɨ hoafɨ hɨmborɨndümbui, sei hehi moanɨ afɨndɨ hoandarɨ hoafɨ hoafɨyeihɨ dɨdɨbafehindɨ. Ŋga se yahurai Godɨmbo moanɨ fɨfɨrɨfe-koate hoafɨ afɨndɨ dɨdɨbafɨndafu-mboemo, ŋga yowanɨ.
7 Naatu yoyobanamih men a tur nidun namomonamih, Eteni Sabuw iyab God men hisusu’ub i na’atube tisisinaf. Tenotanot yoyoban manin hinayoyoban God boro hai yoyoban nanowar.
8 Asu se ranɨ-nindou yahuraindɨmondühɨ ahamundɨ-mayo hohoanɨmo ranɨ-süŋgundümboemo, ŋga yowanɨ. Sɨhamundɨ Ape ai nɨne-moatükunɨ semɨndɨmbo hohoanɨmoayomo ranahambo se ahambo düdufekoateyomondambe fɨfɨreamboane.
8 Men i hai sinaf kwani’u’ur, anayabin abisa inotanot Tamat i so’obabo o kubifefeyan.
9 Se dɨdɨbafɨfembo mbɨsɨmombo ana, ndandu houmbo anɨmbo dɨdɨbafɨndafundɨ,
9 Imih iti na’atube kwanayoyoban,
10 Sɨhafɨ ŋgɨnɨndɨ hɨfandarandɨ ra ndühɨ mbokoso-amboane.
10 A aiwob tan,
11 Yɨhoefɨmbo sesɨ ndanɨ sɨmboanɨ sesɨmbo sɨmogodühɨ ndawamunɨ.
11 Biyai ana fair isan mar etei ai bay initi.
12 Se yɨhoefɨmbo nɨne-moatükunɨ moaruwai ramarɨhundɨ ranɨmbo amboawiyei mbɨsafɨmunɨ
12 Ai kakafih kunotawiyen,
13 Se yɨhoefɨmbo refe hoefimunɨ moatükunɨ ranambe ndowandɨfɨmunɨ ŋgamboyafɨ,
13 Men routobonamaim inanawiyi’imih,
14 Nindou ai sɨhamumbo moaruwaimbo-rɨhipuranɨ asu se ranaheimbo amboawi ehomondürɨ ana, asu sɨhamundɨ Ape sünambe amaru ranai-amboanɨ sɨhamundɨ moaruwai hohoanɨmo ranahambo amboawi mbüsumbui.
14 “Taituwa o isa bowabow kakafin hisisinaf inanotawiyen, Tamat maramaim o a kakafih auman boro nanotawiyen.
15 Ŋga asu se nindou ŋgorümbo ranahambo amboawi yahokoateyomo ana, asu sɨhamundɨ Ape sünambe amaru ranai amboanɨ ŋgɨrɨ se nɨne-moatükunɨ moaruwai rarumboemo ranahambo amboawi mbüsu, ŋga wanɨ.”
15 Baise hai kakafih men inanotanotwiyen na’at, o a kakafin auman Tamat boro men nanotawiyen.
16 “Asu se nɨnɨmbo sesɨ wehɨndɨmondühɨ ana, se ŋgusümboarɨ sɨhamundɨ ra amomoŋgo-amomoŋgondɨmondühɨ wembombofi ndɨmboemo yimbu yafambeimbɨ nindou rawefundɨ nou, ŋga yowanɨ. Nindou ranai wembombofiayomo houmbo ai nindou hɨmboahü hoahoaŋgomondühanemo nindou ai ahamumboya ai ana sesɨ wehɨyomondühanemo, mbɨseiya yahomo houmbo. Ro sɨhamumbo anɨhondümbo-anahɨ hoafehapurɨ, nindou ahamumbo aboedanemo asei ana, ai ranɨhünda ahamundɨ takɨnɨ sowandümombo-anemo.
16 “Kwanayoyohar ana veya men sabuw wanawanah rerekabih kwani’u’urih, anayabin nati na’atube teyoyohar, saise taituwah hina’itih yoharayah hinarouw hinifa’ih isan. Anababatun a tur ao’owen nati sabuw hai baiyan i hibaika.
17 Ŋga asu se sesɨ ra wehɨndafühɨ ana, sɨhafɨ ŋgusümboarɨ ra popoainda asu mbɨro sɨbada mbundambo anɨmbo ŋgafɨ.
17 Baise kwanayoyohar ana veya yumat kwanasouwen arib raiy kwanay kwanisuwar,
18 Rananɨmbo nindou amurɨ ai ŋgɨrɨ sɨhambo fɨfɨrɨndɨhinɨnɨ se sesɨ wehayafɨ ranahambo. Ŋga sɨhafɨ Ape sapo dɨbo anüŋgu ai yaŋgɨrɨ anɨmbo fɨfɨrɨndeanɨnɨmbui. Rananɨmbo asu sɨhafɨ Ape sapo nɨne-moatükunɨ dɨbo eŋgoro ra hoeireandeimbɨ-mayu ranai sɨhambo takɨnɨ masɨhendɨ-mayo ra daganɨnɨmbui.”
18 saise sabuw afa boro men hina so’ob kwa i kwayoyohar, baise Tamat wa’iwa’iramaim ema’ama, o abisa akisimo isinaf i’itin boro a baiyan nit.
19 “Se hɨfɨ ndanühɨ nɨŋgomombo moanɨ ŋgɨnɨndɨ napo ra sɨhamumbo püpindu gafomboemo. Hɨfɨ ndanühɨ ana nɨne-moatükunɨ eŋgoro ra kɨdaboarɨ ai taparühɨ, sami ai sesɨ, asu hümbuhünɨ nendɨ ai worɨ bɨrɨhehi sahümündi raraorɨhündühanei.
19 “A sawar gewasih iti tafaramamaim inaya inatototo, ganidor boro na’aan fufur naatu simur boro na’arah, naatu bainowah auman boro a bar hinakwib hinarun a sawar hinabain.
20 Ŋga asu se sɨhamundɨ ŋgɨnɨndɨ napo ra se sünambe anɨmbo püpindu gafomo. Ranühɨ ana ŋgɨrɨ kɨdaboarɨ ai tapandühɨ, sami ai dedɨ asu hümbuhünɨ nendɨ ai worɨ bɨrɨndɨhehi ndahümündi rarao ndühündɨ, ŋga wanɨ.
20 Imih a sawar etei maramaim inaya inatoto, saise ganidor boro men hina’aan, naatu simur boro men na’arah, naatu bainowah boro men a bar hinakwib hinarun hina bainuwihimih.
21 Ŋga sɨhafɨ aboedɨ napo ra püpira hafo yaŋgorowohü ranühɨ anɨmbo sɨhafɨ ŋgusüfo amboanɨ kündarɨmboe.”
21 A toto abuyoy menamaim kuya’aya, o dogor boro imaim mar etei nama.
22 “Hɨmboarɨ ranana sɨhafɨ fi muŋguambo ranahandɨ ram hai nouane. Sɨhafɨ hɨmboarɨ ranai sürarɨhoayo ana, asu hohoanɨmo sɨhafɨ fiambe muŋguambo ranai si nahuraindɨmboe.
22 “Matat i biyat ana hinow, matat gewasin, biyat etei boro marakawin.
23 Ŋga sɨhafɨ hɨmboarɨ ranai moaruwaiayo ana, asu hohoanɨmo sɨhafɨ fiambe muŋguambo ranai nɨmbɨ nɨmandɨmboe. Asu si sɨhafɨ fiambe amaro ranai nɨmbɨ nouayo ana, nɨmbɨ ra moaruwai hamɨndɨndɨmboe!”
23 Baise matat kakafin, biyat tutufin etei boro gugumin kakafin, naatu nati gugumin i wanu’umin kakafin.
24 “Nindou ŋgorü ai ŋgɨrɨ yimbu bogorɨ nindouyafandɨ ratüpurɨyu randeimbɨ nüŋgu. Ŋga nindou ranai ana bogorɨ ŋgorü ranahambo moaruwaimbondirühɨ asu ŋgorü bogorɨ ranahambo dɨboadondirümbui. Ai ŋgoründɨ hoafɨ yaŋgɨrɨ süŋgundeandühɨ asu ŋgoründɨ hoafɨ daboadanambo-ndeambui. Se ŋgɨrɨ God asu kakɨ mamɨ ŋgusüfoambe hohoanɨmo pandowapɨrɨ.”
24 “Orot ta’imon men karam boro orot gagamih rou’ab isah nabow, ana gewasin orot ta i boro nakwahir, naatu orot ta isan niyabow, orot ta ana tur i boro nanowar naatu orot ta boro nifutuw.
25 “Ranɨmboanahɨ ro sɨhamumbo hoafehapurɨ nda, se sɨhamundɨ yaŋgɨrɨ nɨŋgombo ranahambo afɨndɨ hohoanɨmo-ndɨmboemo. Se yaru hoafɨyomondühɨya, Sɨhɨrɨ nɨnɨ-moatükunɨ madagüdifɨ? asu Sɨhɨrɨ nɨnɨmoatükunɨ mandɨmɨndefɨ? mbɨsɨmboemo. Asu sɨhamundɨ fi ranahambo ŋgɨrɨ afɨndɨ hohoanɨmo-ndɨmondühɨya, Sɨhɨrɨ nɨnɨ moatükunɨ magüdühu? mbɨsɨmboemo, ŋga wanɨ. Yaŋgɨrɨ nɨŋgombo ra ai sesɨ moatükunɨ yaŋgɨrɨyopoanɨ. Asu fi ra ai yihuru moatükunɨ yaŋgɨrɨyopoanɨ.
25 “Isan imih a tur ao’owen, ayawas isan men kwaniyababan, a tom isan, biya isan, naatu ar faifuw isan. Kwanotanot yawas i sawar gagamin ar faifuw naatu a tom hairi natabirih?
26 Asu awi se ndu nɨmoamo ahahabodei ranaheimbo hoeirundürɨ. Ndu ranai ana moai nɨnɨ-moatükunɨ hoarɨ hɨfɨ karɨhi, sesɨ yimuŋgurɨhümündi hei sesɨ worɨ ranambe gugurɨhi sɨhehi raraorɨhündɨ. Ŋga sɨhamundɨ Ape sünambe amaru ranai-ani aheimbo sesɨ sagadürühɨ hɨfandandürɨ arandɨ. Se ndu ranaheimbo ŋgasündundürɨ houmbo ndearɨ hamɨndanemo.
26 Kwanuw mamu kwa’itah, men masaw tebob naatu men masaw tefafour, na’atube aurih bay ana korom en baise Tamat maramaim kaifih bay ebitih. Imih kwa i men mamu ekakaifih na’atube ekakaifimih.
27 Ŋga asu nindou sehündɨ ranai-amboanɨ ŋgɨrɨ moanɨ ahandɨ hohoanɨmo ranambo yaŋgɨrɨ ahandɨ yaŋgɨrɨ nɨŋgo ra sühɨnde ŋgu!
27 Imih yababan men karam boro a yawas nakumanin kwanama’amih
28 Asu nɨmboe se hoearɨ napo ranɨmbo afɨndɨ hohoanɨmoemoa? Awi se amɨndafurɨ ahurɨ tüküfe nɨnouayo ranahambo hoeiru. Ai ana moai tɨŋɨrɨfoyeihɨ momo yibüdühɨ rɨhündɨ, ŋga wanɨ.
28 “Naatu aisim ar faifuw isah kwabiyababan? Sigar beran kwanuw kwa’itih, men kafai hibow raro’oh ebababan, o biyah isan ar faifuw tesasakiramih.
29 Ŋga asu awi ro sɨhamumbo hoafehapurɨ horombo nindou adükarɨ bogorɨ Soromon amboanɨ ai yihuru napo moanɨ sɨmbafɨ hamɨndɨmayusɨ, ŋga asu ai moai hoearɨ ra ahurɨ moanɨ aboedɨ hɨmboyo haya tütükɨyo nɨnouayo yahurai yihururamündu.
29 Baise a tur ao’owen, aiwob orot Solomon toto buyoy wairafin, ana faifuw eo’osen i men ta iti beran ana gewasinabe’emih.
30 Wohɨ amɨndafurambe amaro haponda ra asu sümbo siambe hɨfɨtɨrɨyɨmɨndɨ haiambe pütifemboane. Moaruwai yahurai wohɨ ranamboanɨ God ai ahambo aboedɨ yihurure hɨnɨŋgareandɨ ana, asu ai sɨhamumbo amboanɨ yihurundeapurümbui. Se yihuru ranahambo afɨndɨ hohoanɨmoyomo, ŋga sɨhamundɨ anɨhondümbofe hohoanɨmo ana akɨdou ane!
30 God kaiyar fotan ebi’osen wainih kwana’itin, fotan iti boun natasasar, maras boro nakimow nare wairaf wan hinayara’aten hina’arah. Baise kwa i Tamat God uman yanamaim ekakaifi, aisim men kwabitumitum?
31 Ŋga asu se refe afɨndɨ hohoanɨmo-yomondühɨya, Nahanɨhünda sesɨ yɨhoefɨ ranai tükümandɨfe? Yɨhoefɨ sɨmɨndɨmbo moatükunɨ amboanɨ? Asu yɨhoefɨ hoearɨ napo amboanɨ? Ranɨ-moatükunɨ ranahambo yahurai afɨndɨ hohoanɨmoyo hoaŋgopoanɨ.
31 Imih men kwaniyababan kwanao, au ar au faifuw boro menamaim anabow ana’osen, naatu bay boro menamaim anabow ana, harew menamaim anahun anatom?
32 Yahurai ranɨ hohoanɨmo ranana nindou Godɨmbo fɨfɨrɨfekoate-yeimbɨ-mayei rananei ai yahurai rarɨhi hohoanɨmoyei hei arɨhündɨ. Sɨhamundɨ Ape sünambe amaru ranai ranɨ-moatükunɨ se semɨndɨmbo hohoanɨmoayomo ra ai fɨfɨre türüfoare-amboani.
32 Eteni Sabuw i sawar iti isah tibiyababan, naatu Tamat maramaim kwa a yababan etei i so’ob.
33 Asu se sapo God ahandɨ hɨfandarandane asu ahandɨ mbumundɨ hohoanɨmomayo ranane ranɨ-boatei-anɨmbo se hohoanɨmondɨmo hoaŋgomo. Rananɨmbo asu ranɨwamɨ amurɨ bɨdɨfɨrɨ moatükunɨ ranamboanɨ ai ranɨ-moatükunɨ kapeihɨ ndaiyapurümbui.
33 Baise wan i mar ana aiwob naatu ma gewasin kwananuwih kwanab, naatu sawar iti etei boro tafan naya’abar nit kwanabow.
34 Ranɨmboane asu se nɨnɨ-moatükunɨ sümbo tüküfemboayo ranahambo afɨndɨ hohoanɨmondɨmboemo. Nɨnɨ-moatükunɨ sümbo tüküfemboayo sümbo se ranahambo hohoanɨmondɨmo. Mamamɨ si ranai moanɨ ahandɨ tɨŋɨrɨfo ranɨ-sɨmboanɨ ndearane,” mehu.
34 Isan imih maras isan men kwaniyababan, anayabin maras ibo akisin ana yababan. Na’atube veya ta’ita’imon hai yababan men inabo’ay inanot a yababan nara’atamih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.